Tabor Merkelove razjedinjen zbog Rusije

© Sputnik / Nikolaj Lazarenko / Uđi u bazu fotografijaMerkelova će, kako je najavljivano, direktno po povratku iz Moskve govoriti na ovom skupu, a njen govor se, ističu analitičari, očekuje sa velikim nestrpljenjem.
Merkelova će, kako je najavljivano, direktno po povratku iz Moskve govoriti na ovom skupu, a njen govor se, ističu analitičari, očekuje sa velikim nestrpljenjem. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Stavovi pojedinih političara u Vladi Nemačke o odnosu s Rusijom veoma protivreče kursu kancelarke Angele Merkel. Mnogi nemački političari se pridržavaju strategije zbližavanja s Rusijom, a to veoma obeshrabruje istočne susede ove zemlje.

U poslednje vreme nemačka politika prema Rusiji postaje sve više razjedinjena, smatra Džudi Dempsi, analitičar centra „Karnegi Jurop“. 

Angela Merkel je dobila odobrenje Evropske unije za svoju politiku prema Rusiji u kontekstu ukrajinske krize. Nemačka kancelarka je uspela da ujedini zemlje EU u odluci da uvedu sankcije Rusiji. Ona je više puta primala i predsednika i premijera Ukrajine, podseća autor. 

Ipak, unutar njene koalicije socijaldemokrate levog centra imaju drugačije gledište i ne žele da zaborave na „istočnu politiku“ koja je sedamdesetih godina oblikovala odnos Nemačke i Rusije, piše u članku. 

Zastave Rusije i Nemačke - Sputnik Srbija
Nemačka predlaže stvaranje zajedničke ekonomske zone sa Rusijom

Težnju da se obnove rusko-nemački odnosi pojačava šef Socijaldemokratske partije Zigmar Gabrijel, kao i ministar inostranih poslova Frank Valter Štajnmajer.

Još početkom oktobra Gabrijel je pozvao da se ukinu sankcije Rusiji, a zatim je tokom posete Moskvi, na sastanku s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i šefom „Gasproma“ Aleksejom Milerom „sa nezadovoljstvom konstatovao da je odnos Berlina i Moskve žalostan“. 

On je naveo da ne može da shvati kako je „razvoj dva naroda otišao u potpuno različitim pravcima“, a izjavio je i da SAD i Evropa gube od produžavanja ukrajinske krize, a ne od njenog rešavanja. 

Gabrijel je takođe predložio da štiti projekat „Severni tok 2“, koji uključuje širenje prve gasovodne mreže dnom Baltičkog mora kako bi se gas isporučivao iz Rusije direktno u Nemačku. Projekat su oštro kritikovale baltičke zemlje, Poljska i druge države Centralne Evrope koje u tome vide rizik za energetsku bezbednost Evrope i zavisnost od ruskog gasa.

Zigmar Gabriel - Sputnik Srbija
Zamenik nemačkog kancelara za normalizaciju odnosa sa Rusijom

Tradiciju „istočne politike“ nastavlja i Štajnmajer, koji predlaže investicione i energetske olakšice u odnosima s Rusijom uprkos sankcijama. On je, podseća list, evropskoj komesarki za trgovinu Sesiliji Malstrjom rekao da „reaguje na želje Rusije i da počne bliže da razmenjuje mišljenja o pitanjima energetike i zaštite investicija“. 

Berlin podržava i ideju saradnje Evropske unije i Evroazijskog ekonomskog saveza uz učešće Rusije. 

Ipak, „istočna politika“ nekih političara vladajuće koalicije Nemačke veoma plaši njene susede, zaključuje autor članka. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala