Amerika zamalo nije bacila nuklearnu bombu na SSSR

© Sputnik / Mihail MakrušinNuklearna bomba
Nuklearna bomba - Sputnik Srbija
Pratite nas
Na vrhuncu Karipske krize početkom ’60-ih godina, SAD je zamalo pokrenula treći svetski rat. On je sprečen zahvaljajući američkom kapetanu.
S-400 Triumf - Sputnik Srbija
Zašto je nuklearna nula nerealna ideja?

Priču o sprečavanju trećeg svetskog rata ispričao je za magazin „Buletin of d atomik sajnetists“ oficir Ratnog vazduhoplovstva SAD Džon Bordn. To se desilo 28. oktobra 1962. godine, na vrhuncu najvećeg sukoba SAD i SSSR-a na četiri tajne američke raketne baze na okupiranom japanskom ostrvu Okinava. U to vreme nivo borbene spremnosti snaga bio je podignut do najvećeg, crvenog nivoa DEFCON 2 — „na granici nuklearnog rata“.

Naređenje o lansiranju raketa Mase B, ojačanih termonuklearnim bombama „Mark 28“, na četiri grada — Vladivostok, Peking, Pjongjang i Hanoj — dobio je  kapetan Vilijam Baset zadužen za kontrolu lansiranja na jednoj od baza. Provera šifrovanog naređenja pokazala je istinitost iskaza. Ista takva naređenja dobili su kontrolori na tri ostale baze.

Nuklearna bomba B61-12 - Sputnik Srbija
Pentagon opravdava testiranje nove atomske bombe

U spisak ciljeva Baset je video samo jednu tačku u Sovjetskom Savezu koji je u to vreme bio najizvesniji protivnik SAD. Oficir sa još jedne baze, povezavši se sa kapetanom, rekao je da se u njegovom spisku isto nalaze dva cilja u SSSR. Međutim, nivo borbene spremnosti nije dostigao DEFCON 1 — „neizbežni nuklearni rat“, što je nateralo Baseta da posumnja u istinitost instrukcija.

U tom trenutku, kapetan je ipak rešio da obustavi pripremu raketa za lansiranje i pozvao centar za kontrolu, rekavši da nije dobio jasne instrukcije. Još odvažnije je bilo naređenje dvojici vojnika da pucaju na potpukovnika koji je držao ruku na dugmetu za lansiranje, ako taj pokuša da ga pritisne bez usmenog naređenja starijeg oficira ili zvaničnog povećanja borbene gotovosti.

Na kraju, komandni centar je naredio da se ne lansiraju nuklearne rakete, dok je kapetan Baset zatražio od podređenih da nikome ne govore o incidentu. 

Vilijem Baset je umro 2011. godine, ne ispričavši nikome o tome kako je sprečio nuklearnu katastrofu. Te godine Ratno vazduhoplovstvo SAD je odobrilo da se javnosti saopšti o incidentu njegovog kolege Džona Bordna. Sada naučnici i novinari traže da američka vlada otkrije zvanične informacije o tom događaju.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala