Evropski logori za migrante

© AP Photo / Matthias SchraderMigranti, izbeglice
Migranti, izbeglice - Sputnik Srbija
Pratite nas
Raste jaz između zemalja centra i periferije. Umesto ka idealu političke unije bez granica, Evropa se kreće ka njenom ukidanju.
Migranti - Sputnik Srbija
Još veća izbeglička kriza nadvija se nad Srbijom

Mini samit balkanskih država u Briselu posvećen izbegličkoj krizi potvrdio je da Evropljani nemaju rešenje. Evropska unija na priliv izbeglica odgovara represivnim merama.

„Ne postoji zajednička evropska politika, već se na krizu odgovara dodatnim slanjem trupa, bilo policijskih, bilo vojnih, bilo Fronteksa. Fronteks će delovati ne samo na spoljnim granicama EU, već i širom Balkana i unutar zemalja–članica i onih koje to nisu. Takvim pristupom se ništa ne može rešiti“, kaže za Sputnjik Igor Štiks, naučni saradnik na Univerzitetu u Edinburgu.

© Foto : Velija HasanbegovićIgor Štiks, naučni saradnik na Univerzitetu u Edinburgu
Igor Štiks, naučni saradnik na Univerzitetu u Edinburgu - Sputnik Srbija
Igor Štiks, naučni saradnik na Univerzitetu u Edinburgu

Dokaz su reke izbeglica koje prelaze granice balkanskih zemalja na putu ka Nemačkoj. Kroz Sloveniju je za deset dana prošlo 60.000 migranata — 13 000 osoba u jednom danu — situacija koju slovenački premijer opisuje kao nepodnošljivu.

„To je kao kada bi u Nemačku došlo pola miliona ljudi u jednom danu. Čitava Evropa počinje da se rastura“, poručio je Miro Cerar. Evropska unija je obećala da će Sloveniji poslati 400 graničara, mera koja će teško da zaustavi tenzije na granici sa Hrvatskom.

Izbeglice na granici - Sputnik Srbija
Srbija spremna da podnese svoj deo tereta

Zemlje Zapadne Evrope, na čelu sa Nemačkom, žele da zaustave priliv izbeglica na kapijama Evropske unije, a zemlje na periferiji, uključujući balkanske zemlje, strahuju da će se pretvoriti u prihvatne centre za stotine hiljada ljudi. Na samitu u Briselu dogovoreno je da se takvi centri otvore duž Balkana.

„Ti centri se ne zovu pravim imenom, to je neka vrsta koncentracionih logora kakvi su u Evropi postojali 30–ih, kao, na primer, oni u koje su zatvarali izbeglice iz republikanske Španije na jugu Francuske. To će biti neka vrsta represije nad ljudima koji samo beže od rata i smrti. Možete to nazvati kako želite, ali ako vas neko zatvori i ne da vam dalje, vi ste u zatvoru ni krivi ni dužni. Ta strategija će propasti, ali će ostaviti katastrofalne posledice“, smatra Štiks.

Ono što je ranije pokazala grčka kriza, izbeglička kriza je dodatno ogolila — rešenja se nameću, a dogovora nema.

„Imamo ozbiljan problem legitimnosti institucija Evropske unije i njihovog delovanja. Teško je da će se naći neko novo rešenje. Ne možemo biti nimalo zadovoljni time što se događa niti se zlurado smešiti iz prikrajka jer ćemo svi platiti cenu“, kaže koautor studije „Dobro došli u pustinju post–socijalizma“, koju je napisao zajedno sa Srećkom Horvatom, u kojoj se ova dvojica filozofa i teoretičara bave analizom uzroka savremene krize.

Izbeglice snimljene u blizini hrvatskog sela Babska, posle izlaska iz Srbije - Sputnik Srbija
Izbeglice će ići kuda Merkelova kaže

Kriza se produbljuje i zbog nejasnog stava Nemačke, koja govori o solidarnosti, a kritikuje Grčku i balkanske zemlje što propuštaju izbeglice do njenih granica.

Tenzije rastu između severa i juga Evrope, između centra i periferije, koja je podeljena.

Pošto EU nije u stanju da zaštiti interese svojih članica, one se sve više okupljaju u grupe za odbranu zajedničkih interesa. Višegradska grupa, koju čine Mađarska, Poljska, Slovačka i Češka, brani se od migranata bodljikavim žicama, dok je Krajovska grupa, osnovana po sličnom modelu, u kojoj su Srbija, Bugarska i Rumunija, najavila da će zatvoriti granice ukoliko to uradi Nemačka. Izbeglička kriza produbila je i podelu između bogatog severa i siromašnijeg juga, na čije obale svakodnevno stiže hiljade migranata. 

„U kontekstu u kojem ne možemo da se složimo oko osnovnih principa delovanja, zemlje traže da zaštite svoje interese. Izlaz je u regionalnoj saradnji zemalja koje imaju slične interese, to je slučaj u Srednjoj Evropi, a to će se pokazati i u Južnoj Evropi, među zemljama koje su pogođene krizom, od Portugalije do Grčke. U tom smislu je žalosna slika na Balkanu gde zemlje imaju zajednički interes, ali ne uspevaju da ga artikulišu, sa posledicama koje vidimo“, ocenjuje Štiks.

Izbeglice ulaze u Mađarsku sporednim putevima - Sputnik Srbija
Ruski napadi u Siriji nisu uticali na priliv izbeglica

Sve neravnopravniji odnos snaga unutar unije vodi ka redefiniciji njene političke uloge i odnosa centra i periferije.

„Zemlje bivše Jugoslavije koje su već u EU moraće da se odrede prema svom perifernom položaju, a one koje žele da uđu naći će neko mesto unutar EU, ako im se dopusti da uđu unutra, ali ne kao zaista punopravne i ravnopravne članice. Jasno je da sa periferije ne može da se bude punopravni član EU“, smatra sagovornik Sputnjika. 

Umesto ka idealu političke unije bez granica, Evropa se kreće ka njenom ukidanju.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala