Grčki ples na ivici evrozone

© AFP 2023 / EMMANUEL DUNANDAleksis Cipras i Žan Klod Junker
Aleksis Cipras i Žan Klod Junker - Sputnik Srbija
Pratite nas
Napuštanje (ili izbacivanje) Grčke iz evrozone bi „podgrejalo strahove“ da bi ista sudbina mogla snaći još neku članicu, tako da bi investitori napuštali evro, koji bi značajno gubio na vrednosti.

Iako je grčka Vlada uveravala međunarodne kreditore da će 5. juna isplatiti ratu kredita od 300 miliona evra, MMF nije dobio novac. Zvanična Atina je tražila odlaganje, uz obećanje da će ovu i tri preostale rate, u ukupnom iznosu od 1,6 milijardi evra, isplatiti 30. juna.

Na neočekivani manevar Atine međunarodni kreditori su i pored oštre retorike koja je pratila „natezanje kanapa“ u dosadašnjim pregovorima sa Grčkom — pristali. Zašto? Sagovornici Sputnjika kažu — jer je cena izlaska Grčke iz evrozone previsoka — i za zemlju čija je ekonomija na kolenima i za velike igrače.

Kupovina vremena

Dr Zoran Grubišić, ekonomista i profesor Beogradske bankarske akademije kaže za Sputnjik da je Grčka opet pribegla taktici kupovine vremena, ne bi li premijer Aleksis Cipras dobio prostor da smanji pritisak i pripremi članove svoje partije da prihvate budući sporazum.

Martin Šulc - Sputnik Srbija
EU spremna na kompromis sa Grčkom

„Ovim potezom produžava se neizvesnost, ali diže i ulog po pitanju potencijalnog izlaska Grčke iz evrozone i cene koju bi u tom slučaju platile i Atina i EU“, smatra Grubišić.

Prema njegovom mišljenju, kriza u evrozoni raste, kao i rizik izlaska Grčke, što bi se odrazilo na sve strane, jer, kako navodi, nije važan samo finansijski već i psihološki efekat izlaska neke zemlje iz evrozone na investitore.

Da su grčka Vlada i međunarodni kreditori uradili jedino što su u ovom trenutku mogli — dali pregovorima još jednu šansu ne bi li pronašli rešenje za grčku krizu — smatra i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i viceguverner crnogorske Centralne banke, dr Nikola Fabris. Jer, kako navodi, opcija izlaska Grčke iz evrozone ne bi odgovarala nikome.

Scenario bankrota Grčke

Napuštanjem evrozone i uvođenjem drahme u Grčkoj bi vrlo brzo nastao haos, smatra dr Fabris i objašnjava da bi to dovelo do masovnog povlačenja depozita iz banaka (deponenti bi nastojali da izbegnu scenario da im se depoziti koji su trenutno u evrima pretvore u drahme) i sloma većine finansijskih institucija, jer one ne bi mogle da izdrže masovno povlačenje depozita.

Janis Varufakis - Sputnik Srbija
Varufakis: Grčkoj treba Maršalov plan

„Sa druge strane, država bi nasledila dugove u evrima i dolarima, a poreske prihode bi naplaćivala u drahmama, valuti koja bi brzo devalvirala u odnosu na dolar i evro, što bi samo otežalo otplatu duga Grčkoj. Ovakav scenario doveo bi do bekstva i kapitala i investitora iz Grčke, i još dublje krize od sadašnje“, ističe dr Fabris.

Prema njegovom mišljenju, ovakav scenario ne bi odgovarao ni ostatku Evrope, jer napuštanje (ili izbacivanje) Grčke iz evrozone bi „podgrejalo strahove“ da bi ista sudbina mogla snaći još neku članicu, tako da bi investitori napuštali evro, koji bi značajno gubio na vrednosti.

„Evrozona nije zamišljena kao monetarna unija koju bi neko napustio i ne postoje uređeni mehanizmi izlaska bilo koje članice iz nje. Teško bi bilo i naterati Grčku da vrati evre Evropskoj centralnoj banci. To bi sve moglo voditi 'haosu' i dubokoj recesiji čitave evrozone. Zato ovakav scenario ne odgovara ni ostatku evrozone“, poručuje dr Fabris.

Šta do kraja juna?

Teško je reći da li će Vlada premijera Ciprasa ispuniti obećanje i isplatiti sve do kraja juna, kaže dr Zoran Grubišić sa Beogradske bankarske akademije jer, kako navodi, samo oni znaju kakva je situacija u državnoj kasi.

„S obzirom na dosadašnja odlaganja, malo je verovatno da će obezbediti novac. Izvesnije je da će, kada dođe taj trenutak, tražiti dodatno odlaganje ili finansijsku pomoć i novo pokriće“, smatra dr Grubišić.

Zastave Grčke i EU - Sputnik Srbija
Junker: Grčka može dobiti 35 milijardi evra do 2020

Dr Nikola Fabris kao najverovatniju opciju vidi nastavak pregovora i postizanje dogovora u „minut do dvanaest“.

„Trenutna situacija je takva da se traži 'časno' rešenje, u kom gubitnik ne bi bila ni nova grčka vlast, koja je najavila prekid rigoroznih mera štednje i koja je potpuno opravdano istakla da rigorozne mere štednje nisu donele mnogo toga dobrog Grčkoj, jer je uz rigorozne mere štednje Atina povećala javni dug sa 120 odsto na gotovo 180 odsto BDP-a“, smatra dr Fabris.

On, međutim, upozorava da ni Nemačka, koja je najveći zagovornik štednje, ne želi da izađe kao gubitnik i popusti Grčkoj.

„Nemački argumenti su takođe opravdani kada se ističe da se Grčka u pojedinim segmentima javne potrošnje ponaša prilično relaksirano. Nemačkoj je teško da objasni kako nema para da se povećaju (i minimalno) plate, na primer radnika 'Lufthanse', koji su u više navrata štrajkovali, a izdvajaju se milijarde za Grčku“, objašnjava dr Fabris.

Naš sagovornik smatra da će zato biti potrebni dodatni kompromisi obe strane i nastavak traženja obostrano prihvatljivog rešenja, a toj tezi u prilog ide i činjenica da je MMF dozvolio Grčkoj odlaganje plaćanja dospele rate kredita.

Zaslužuje li Grčka Maršalov plan?

Grčki ministar finansija Janis Varufakis zatražio je za svoju zemlju šansu sličnu onoj koju je, Maršalovim planom, dobila Nemačka posle Drugog svetskog rata.

„Šestog septembra 1946. državni sekretar SAD Džejms Birns otputovao je u Štutgart da održi istorijski 'Govor nade'. Birnsovo obraćanje označilo je posleratnu promenu stava prema Nemačkoj, a paloj naciji je pružena šansa da zamisli oporavak, rast i povratak u normalu. Sedam decenija kasnije, potrebno je da se mojoj zemlji, Grčkoj, ukaže takva šansa“, rekao je Varufakis.

Olovka i papir - Sputnik Srbija
MMF: Evrozona može da preživi izlazak Grčke

Da li Grčka zaslužuje Maršalov plan? Dr Zoran Grubišić smatra da je jako teško praviti paralelu između današnje Grčke i evropskih ekonomija u posleratnom periodu.

„Maršalov plan je bio namenjen obnovi privreda razrušenih tokom Drugog svetskog rata, dok Grčka nema razrušenu privredu, već visok javni dug i nerealan budžet. Takođe, Maršalov plan je bio zasnovan na krupnim investicijama i multiplikatorskom efektu koje će te investicije imati na privrede razrušenih zemalja. Grčka traži finansijsku injekciju, ali ona ne bi bila usmerena na investicije, već na rešavanje problema javnog duga. Dakle, namena sredstava bi bila potpuno drugačija, pa je teško praviti paralelu“, kaže dr Grubišić.

U svakom slučaju, grčka kriza nije nešto što će se, na ovaj ili onaj način, rešiti preko noći i naći će se, pored ostalih gorućih tema, na dnevnom redu samita G7 u Nemačkoj.

Ostaje da se vidi da li će „glavobolja“ koju Vlada u Atini zadaje međunarodnim kreditorima preuzeti primat nad ostalim ekonomskim temama o kojima će sedam svetskih lidera, u odsustvu Rusije, raspravljati.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala