Ršumdan — Deca su ukras sveta

© Foto : Dječije carstvoLjubivoje Ršumović
Ljubivoje Ršumović - Sputnik Srbija
Pratite nas
U Dečjem kulturnom centru Beograd organizovan je literarno-muzički događaj „Deca su ukras sveta“ povodom 58 godina književnog rada Ljubivoja Ršumovića i 50 godina od objavljivanja njegove prve knjige.

Recitujući svoje najlepše stihove, naš poznati pesnik za decu Ljubivoje Ršumović započeo je u Dečjem kulturnom centru literarno-muzički događaj „Ršumdan“ priređen u njegovu čast.

Sasvim je sigurno da niko od nas ne bi mogao da zamisli svoje detinjstvo bez sećanja na neke od najpoznatijih Ršumovih pesama kao što su „Miš je dobio grip“, „Babaroga“, „Vuče, vuče, bubo lenja“…

U prepunoj dvorani Dečjeg kulturnog centra, Ršum je sa mnogobrojnim gostima i prijateljima obeležio pola veka od objavljivanja njegove prve knjige. Pored Ršumovića u programu su učestvovali Leontina i hor „Čarolija“, koji su izveli nekoliko Ršumovih pesama, a između ostalog i dečju himnu „Deca su ukras sveta“, za koju je aranžman uradio naš poznati voditelj Minja Subota.

Dok se glumac Goran Jevtić prisećao svojih prvih glumačkih koraka u Pozorištu Boško Buha, čiji je tadašnji direktor bio upravo Ršum, pisac i pesnik Matija Bećković održao je dirljiv govor u kom je napravio paralelu između poezije za odrasle i poezije za decu.

„Ja sam stigao iz smrtno ozbiljnog sveta gde niko nije bio dete, a bebe se uspavljuju rečju ’nisi ti više mali‘, zato za ozbiljno nisam uzimao ni decu, a kamoli dečju poeziju. Činilo mi se da je to neka dosetka da se lakše preživi. Prvi koji me je naučio da je poezija za decu azil čiste duhovne igre i slobode i da je imati pravo da budeš dete veliko dostignuće građanskog društva i visokog standarda, bio je Dušan Radović, on me je osvestio. Voleo je i cenio Ršuma, pa je to preneo i na mene“, rekao je Bećković.

Najveći živi pesnik za decu prve pesme je objavio 1957. godine u užičkim „Vestima“ i beogradskim „Književnim novinama“, a prva samostalna knjiga koju je izdao nije bila zbirka pesama već knjiga priča „Tandara mandara“ iz 1965. godine. Usledilo je još 90 knjiga, uglavnom za decu. Na televiziji je vodio i režirao više od 600 emisija. Jedna od najpopularnijih serija za decu „Fazoni i fore“ imala je 142 epizode. Od 1986. do 2002. bio je direktor Pozorišta Boško Buha. Jedan je od osnivača i prvi predsednik Odbora za zaštitu prava deteta Srbije.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala