Klizišta – Srbija klizi u ponor

© Foto : „Naše udruženje“ - Umka Klizišta Umka
Klizišta Umka - Sputnik Srbija
Pratite nas
U Srbiji je evidentirano čak 36.000 klizišta, pojedina su aktivna već 40 godina, ugrožavaju kuće, puteve, pa i rečne tokove, ali se na njima i dalje gradi. Prošlogodišnje poplave pokrenule su nova klizišta i otkrile da u strahu od rušenja kuća žive ljudi na čak 30 odsto teritorije Srbije.

Elementarna nepogoda duga 30 godina

Na Umci nadomak Beograda klizište ugrožava 124 kuće. Stanari tog naselja tri decenije pokušavaju da reše problem. Oni legalno žive pod uglom od 35 stepeni. Gotovo sve kuće izgrađene su sa građevinskom dozvolom. Borba za dostojan život na ravnom kulminirala je u oktobru 2013. godine, kad su došli do saznanja da će njihov spas, budući auto-put – brana kućama da ne skliznu u Savu, biti izgrađen na drugoj obali reke. Na Umci se živi sa strahom od oblaka, jer posle svake kiše meštani ovog naselja mogu da završe pod ruševinama, a celo brdo u Savi. To bi imalo nesagledive posledice, jer ako bi brdo zatrpalo tok reke, tražeći novo korito, ona bi poplavila deo Srema, a najveću štetu pretrpeli bi Novi Beograd i Zemun, upozoravaju stručnjaci.

Građevinske dozvole za ćurke

Naše klizište aktivirala je izgradnja Đerdapa, Sava se promenila, a podjednako je kriva masovna gradnja na ovom mestu, kaže za Sputnjik dr Slavica Dačić iz „Našeg udruženja“ iz Umke. Ona podseća da sve kuće imaju građevinske dozvole, ali da nemaju kanalizaciju, da se fekalne vode slivaju niz brdo ka Savi. U obzir treba uzeti i činjenicu da je šuma sečena bez nadzora stručnjaka.

Klizišta Umka - Sputnik Srbija
Padavine pokrenule klizišta u Požegi i Lučanima

„Kada sam posedovanje građevinske dozvole jednom u Opštini iznela kao argument za ostvarivanje naših prava, službenik mi je rekao, nemoćni smo, ta dozvola vam ništa ne znači, nekada su se građevinske dozvole davale za jednu ćurku“, kaže Slavica Dačić.

Iako njena kuća nije direktno ugrožena, Slavica je odlučila da stane na čelo borbe za pravo na normalan život. Ona kaže da mora da veruje državi da će problem biti rešen do kraja godine, kao što je obećano, jer građani Umke, posle silnog novca uloženog u krpljenje svojih kuća, samo to i mogu, jer nemaju gde.

Gde god nađeš mesto, ti kuću sagradi

Legalne gradnje na klizištima u Srbiji ima i u urbanim sredinama. Samo na teritoriji Beograda ima više od 2.300 klizišta. Naš čuveni geolog, akademik Milan Luković, '70-ih godina prošlog veka upozoravao je da na Karaburmi, u Beogradu, ne treba graditi. Međutim, nisu ga poslušali. Na nestabilnoj padini sagrađeno je veliko naselje. Dok deo zgrada, kuća, pa i škola klizi ka Dunavu, na istoj padini niču nove zgrade.

© Foto : „Naše udruženje“ - UmkaKuća na Umci, oštećena zbog klizišta
Kuća na Umci, oštećena zbog klizišta - Sputnik Srbija
Kuća na Umci, oštećena zbog klizišta

„Kod nas kao da važi pravilo, gde god mesto nađeš, ti kuću sagradi. Neplanski se gradilo, nisu poštovani geološki kriterijumi, nisu se uvažavale karte, a na njima su lepo izdvojena rizična područja. Recimo, čitavo područje od Karlovca do Smedereva, desna dolinska strana Dunava je nestabilna. Zatim područje Bariča, Umke, Dubokog, Moštanice. To je sve poznato, nisu to nova klizišta, ali nisu poštovani prostorni planovi, Generalni urbanistički planovi, pogotovo katastar klizišta Geoinstituta, a katastar klizišta za područje Beograda postoji i na Rudarsko-geološkom fakultetu, gde su pobrojana sva klizišta, međutim, i dalje se gradi“, kaže za Sputnjik Dragutin Jevremović, profesor Geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Urbanisti gledaju u pasulj

Iako su u Beogradu završeni, veći deo Srbije nema prostorne planove. Nema ni katastar klizišta, pa su opštinske vlasti u nedoumici da li da izdaju građevinsku dozvolu. Našeg sagovornika, koji je radio inženjersko-geološku kartu za deo opštine, često zovu iz Kučeva i pitaju da li da daju saglasnost za izgradnju, jer ako je daju, kasnije će snositi posledice. S druge strane, za neka područja postoje karte, ali ničemu ne služe, jer ih niko ne koristi.

© Foto : "Naše udruženje" - UmkaProtest građana zbog klizišta
Protest građana zbog klizišta - Sputnik Srbija
Protest građana zbog klizišta

„Radio sam inženjersko-geološku kartu za područje Prijepolja. Postoje tzv. podloge 1:25.000, one su u Ministarstvu, ali niko to ne koristi. Čak se dešava da urbanisti rade prostorni plan, a ne padne im na pamet da pitaju za te podloge. Geološki faktor se jednostavno zanemaruje, to može imati tragične posledice“, kaže profesor Jevremović i dodaje da je isti slučaj sa urbanistima iz Aranđelovca. Kada su radili prostorni plan, nisu koristili inženjersko-geološke karte, iako za taj deo Srbije postoje.

Dobre su i stare karte

Na kartama se izdvajaju aktivna klizišta, ali i zone koje su uslovno stabilne. Na njima treba da se primenjuju posebne mere pri izgradnji i obično ako se jave nova klizišta, ona nisu u okviru tih zona. Ako proradi klizište, uslovi se promene, ali ne toliko drastično da taj teren ne može da se koristi. Poslednji primer je teritorija Kraljeva, posle majskih poplava 2014. godine. Klizišta su se pojavila upravo tamo gde su ih stručnjaci Geozavoda davno označili.

Profesor Jevremović član je komisije za klizišta pri Republičkom štabu za vanredne situacije, više od dve godine. Sa kolegom Mirkom Lazićem iz Geozavoda krenuo je u razradu metodologije na kojoj su zajedno radili, bez finansijske nadoknade. Imali su intenzivnu saradnju, ali posao je stao.

„Sastanci su intenzivni u proleće i jesen, u vreme kiša i otapanja snega. Klizišta rade najviše dva do tri dana godišnje, tada je aktivna i Vlada, svi su aktivni, ali čim dođe lepo vreme, leto, svi sve zaborave… Sada istražujem klizište u Malom Zvorniku, projekat su radile kolege iz CIP-a, profesor Sunarić i ja smo radili dva klizišta u Ljuboviji, to je bila donacija kanadske Vlade, i jedno u Malom Zvorniku. Istraživanja su završena i urađeni projekti sanacije. Da li će Opština imati novca da to sanira, ostaje da se vidi“, kaže za Sputnjik profesor Dragutin Jevremović.

Šta sa nelegalnom gradnjom?

Pored dva „legalna“ naselja na klizištima, u Srbiji je na nebezbednom terenu, bez dozvole, izgrađeno nekoliko desetina hiljada nelegalnih objekata. Šta će biti s njima, pitali smo ministra za vanredne situacije u Vladi Srbije, Velimira Ilića.

© Foto : Youtube / nedeljaplusVelimir Ilić
Velimir Ilić - Sputnik Srbija
Velimir Ilić

On kaže da je stručni tim Ministarstva obišao skoro sva klizišta u Srbiji, napravio studiju o klizištima i podeliće ih na ona čija je sanacija finansijski neisplativa i tehnički nemoguća i ona gde je moguće sanirati teren i kuće. Pojedina klizišta koja ugrožavaju infrastrukturne objeke, puteve, ulice i cela naselja, kao što je naselje u Lebanu, koje ima 1.100 stanovnika, moraju da budu sanirana, kaže Ilić.

„Država mora da pomogne svima — i onima koji su gradili divlje i onima sa dozvolom. Na Umci su svi znali da je tu klizište, ali je država neodgovorno delila dozvole. Svi plaćaju porez na imovinu, legalizovanu ili ne, moramo im pomoći. Do kraja godine, obezbedićemo krov nad glavom za stanare 53 kuće na Umci u kojima je zabranjeno stanovanje. Pedeset godina niko se time nije bavio, sada je došlo vreme za naplatu“, kaže ministar Ilić.

Počinje izrada katastra klizišta

On objašnjava da je počela izrada katastra klizišta, čiji je prvi cilj da spreči dalju gradnju na opasnim terenima. Katastar će biti izrađen uz pomoć donacija, kaže ministar i dodaje da je najbitnije da lokalne vlasti to ozbiljno shvate i da katastar sprovedu u delo.

Po idejnom projektu, samo sanacija klizišta Duboka kod Umke koštaće između 50 i 70 miliona evra. Ono potencijalno remeti tok Save i regionalno ugrožava područje tri države.

© Foto : „Naše udruženje“ - UmkaKlizište na Umci
Klizište na Umci - Sputnik Srbija
Klizište na Umci

„Za mnoge lokacije treba mudro da uradimo procenu. Ako bi snacija klizišta u Trgovištu koštala milion evra, a iseljavanje ljudi 200 hiljada evra, to znači da je sanacija neisplativa. Posle prošlogodišnjih poplava, najviše klizišta se pojavilo u opštinama Kosjerić i Bajina Bašta, to su manja klizišta, ali prave velike probleme, jer ih ima mnogo. Trenutno se radi na području Lučana, Kosjerića i Bajine Bašte“, kaže Ilić za Sputnjik.

Sanacije nema u budžetu

Na pitanje iz kog fonda će se finansirati sanacija još nema konkretnog odgovora. Bez obzira na nove probleme sa klizištima od prošle godine, a ukupna šteta od elementarnih nepogoda 2014. bila je 1,7 milijardi evra, u budžetu nema nijedne stavke koja se odnosi na sanaciju klizišta.

Klizište na Đerdapskoj magistrali, problemi u rudničkom i milanovačkom kraju, rešeni su u saradnji Ministarstva sa lokalnim vlastima. Uz pomoć javnih preduzeća, sanirana su ona koja su prekinula gasovod, vodovod ili promenila tokove manjih reka. Ministar najavljuje dobijanje sredstava za deo ispitivanja i projektnu dokumentaciju, iz buđetske rezerve.

„Borićemo se da deo saniramo i donacijama, konkurisaćemo kod mnogih fondova, a ima i sredstava predviđenih za gradnju objekata stradalih u poplavama. One su prouzrokovale klizišta, tako da će se od tog novca graditi i kuće koje su stradale na klizištima. Kancelarija za obnovu će uraditi deo objekata u Trgovištu i Lebanu“, kaže Ilić.

Kako saznajemo, opština Čukarica i Grad Beograd za porodice sa Umke našli su lokaciju koju će i komunalno opremiti. Energoprojekt je donirao projektnu dokumentaciju, ali samo za već pomenute 53 porodice. Sudbina preostalih porodica, njih 71, ostaje neizvesna. Kao i za desetine hiljada porodica širom Srbije čije su kuće, zbog ličnog, ali i nemara države, izgrađene na klizištima.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala