Bolujem od raka dojke, ali to nije kraj

© WikipediaNacionalni dan borbe protiv raka dojke
Nacionalni dan borbe protiv raka dojke - Sputnik Srbija
Pratite nas
Od raka dojke u Srbiji svake godine oboli približno 4.000 žena, a oko 1.600 njih izgubi bitku sa ovom bolešću. Bolest je izlečiva ako se otkrije na vreme i zato je važna preventiva. Obolelim ženama najvažnija je podrška porodice.

Danas, na Nacionalni dan borbe protiv raka dojke, Srbija je na neslavnom drugom mestu u Evropi po stopi smrtnosti od ove bolesti, koja je u našoj zemlji i najrasprostranjenije maligno oboljenje kod žena.

Bolesna sam, ali to nije kraj

Najčešće pominjani faktori rizika za nastanak karcinoma dojke su nasledne predispozicije, rana prva menstruacija, kasna menopauza, nerađanje dece ili rađanje u kasnijim godinama, nedojenje dece, hormonska terapija, nepravilna ishrana, ali i stres.

Psiholog Miomirka Kovačević ovu bolest je pobedila pre 15 godina, a za Sputnjik kaže da je kod većine žena prva reakcija šok, neverica i pitanje — zašto baš ja?

„To je strašan osećaj nepravde i užasa. Ova faza obično ne traje dugo, jer sledi poricanje — mislite — nije moguće, to je neka greška“, kaže Miomirka Kovačević.

I dok iz prvobitnog stanja šoka i uznemirenja poricanjem postajete nešto relaksiraniji, polako ulazite u ono najvažnije — proces lečenja.

© Flickr / Philips CommunicationsPrema podacima Instituta Batut među obolelima od karcinoma dojke, skoro četvrtina su žene mlađe od 50 godina. Rak dojke se u velikom broju slučajeva otkriva tek u uznapredovaloj fazi, zbog čega su redovni samopregledi, ultrazvučne kontrole i mamografski pregledi od velikog, a često i presudnog značaja.
Prema podacima Instituta Batut među obolelima od karcinoma dojke, skoro četvrtina su žene mlađe od 50 godina. Rak dojke se u velikom broju slučajeva otkriva tek u uznapredovaloj fazi, zbog čega su redovni samopregledi, ultrazvučne kontrole i mamografski pregledi od velikog, a često i presudnog značaja. - Sputnik Srbija
Prema podacima Instituta Batut među obolelima od karcinoma dojke, skoro četvrtina su žene mlađe od 50 godina. Rak dojke se u velikom broju slučajeva otkriva tek u uznapredovaloj fazi, zbog čega su redovni samopregledi, ultrazvučne kontrole i mamografski pregledi od velikog, a često i presudnog značaja.

Psiholog Kovačević, koja je i jedna od osnivačica Udruženja „Budimo zajedno“, koje okuplja žene obolele od raka dojke, kaže da bi sledeća faza trebalo da bude prihvatanje bolesti, a nikako odustajanje i predaja.

„Bolesna sam, ali to nije kraj. Svuda oko nas su žene koje se leče, one koje su se izlečile. Dakle, nisam jedina i učiniću sve što je do mene da nešto uradim i da se izborim“, ovakvo razmišljanje nam omogućava da se uhvatimo u koštac sa bolešću, kaže Kovačevićeva.

Važnost podrške obolelima

Srž podrške ženama obolelim od karcinoma dojke predstavlja porodica, kaže za Sputnjik predsednica Udruženja „Budimo zajedno“ Jasmina Lukić.

Međutim, neretko se dešava da je situacija obrnuta i da je upravo žena obolela od ove bolesti ta koja ostatak porodice, potresene vešću o bolesti voljene osobe, teši i podržava.  

„Podrška porodice, prijatelja i društva u celini ima veliku ulogu, kako u lečenju i izlečenju, tako i u motivisanju žena da odu na preventivni pregled“, kaže Jasmina Lukić.

Žene koje se bore sa rakom dojke u Udruženju „Budimo zajedno“ mogu naći podršku, razumevanje i ohrabrenje,  ali i odgovore na brojna pitanja kroz predavanja stručnjaka Instituta za onkologiju i drugih ustanova, kaže Lukićeva.

Ukoliko se otkrije na vreme, karcinom dojke je, u velikom broju slučajeva, izlečiv.

Naconalni program borbe protiv bolesti

Srbija se sa ovom opakom bolešću bori Nacionalnim programom o organizovanom skriningu raka dojke, kaže za Sputnjik dr Ljiljana Lazić, koordinator za skrining Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“.

Reč je o mamografskom snimanju žena starosti od 50 do 69 godina, koje nisu imale prethodnih tegoba, a nosioci skrining programa su ginekološke službe Domova zdravlja, koje pozivaju žene na pregled, kaže dr Lazić.

„Žene dolaze na snimanje na mamografu, nakon čega se čitaju rezultati. Ako je nalaz negativan, ta žena se za dve godine ponovo poziva na pregled. Međutim, ukoliko se primeti bilo kakva promena, žena se upućuje na dodatnu dijagnostiku“, objašnjava dr Lazić.

Dodatna dijagnostika podrazumeva ultrazvučni pregled, magnetnu rezonancu, i druge analize potrebne da bi se postavila prava dijagnoza.

Program skriniga u Srbiji se trenutno odvija u 29 većih opština putem bolničkih mamografa, a u 17 manjih, mobilnim mamografima. Rezultati su zadovoljavajući, kaže dr Lazić, ali podseća i da jedan broj žena pregled izbegava iz straha od zračenja.

„Mamograf jeste rendgenski pregled dojki, ali je reč o minimalnim količinama zračenja koje nemaju nikakvih neželjenih efekata. Želim da ohrabrim žene da se jave na pregled, jer je on metoda izbora za spašavanje njihovih života“, poručuje dr Lazić.

Prema podacima Instituta Batut, među obolelima od karcinoma dojke, skoro četvrtina su žene mlađe od 50 godina. Rak dojke se u velikom broju slučajeva otkriva tek u uznapredovaloj fazi, zbog čega su redovni samopregledi, ultrazvučne kontrole i mamografski pregledi od velikog, a često i presudnog značaja.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala