Sputnjik istražuje: Droga sa fiskalnim računom

Pratite nas
Na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu od početka godine hospitalizovano je 28 pacijenata koji su se otrovali koristeći sintetičku zamenu za kanabis. Reč je o osveživačima prostora koji se legalno prodaju u tzv. smart šopovima. Dejstvo je slično dejstvu marihuane, ali je mnogo opasnije, upozoravaju stručnjaci.

Pre dve godine, bilo ih je petoro, prošle 14, a u prva dva meseca ove godine udvostručio se broj ljudi koji su se zbog trovanja sintetičkim kanabinoidima obratili Vojnomedicinskoj akademiji. Pacijenti su primljeni sa simptomima sličnim onim koji se jave kod zloupotrebe marihuane, ali su bili izraženiji i trajali duže. Uznemirenost, euforija, lupanje srca.

Pojedini pacijenti, među kojima su i deca od petnaest godina, imali su poremećaj stanja svesti, bili su konfuzni i pospani. Poslednja tri simptoma, pušeći osveživač prostora, nisu očekivali, jer to nisu stanja karakteristična za uživaoce marihuane koja stimuliše centralni nervni sistem. Ta činjenica lekare najviše plaši.

Biljni tamjan

Biljni tamjan je domaći komercijalni naziv za grupu supstanci, veštačkih kanabinoida koji se koriste od devedesetih godina prošlog veka. Od 2004. godine su počele da se koriste u Evropi, a u poslednjih nekoliko godina pojavljuju se i u Srbiji, u slobodnoj prodaji, jer je reč o supstancama koje nisu na listi droga.

Osnov tog proizvoda, koji je jedno vreme bilo moguće kupiti i na kiosku, su osušene biljke  beli slez, žalfija, crne trave, lokvanji… Međutim, biljke se prskaju veštačkim kanabinoidima, koji su napravljeni u laoboratorijama i vrlo su opasni. Njihov hemijski sastav nije poznat, tako da onaj ko ih u organizam unese pušenjem, preko cigarete ili lule, ne može da zna kako će se osećati i kako će se ponašati.

© Flickr / Torben HansenPosledice korišćenja ovih sintetičkih droga mnogo su opasnije od onih koje izaziva marihuana
Posledice korišćenja ovih sintetičkih droga mnogo su opasnije od onih koje izaziva marihuana - Sputnik Srbija
Posledice korišćenja ovih sintetičkih droga mnogo su opasnije od onih koje izaziva marihuana

„Mi smo saznali za to kada se ʼBiljni tamjanʻ, tako se zvao osveživač prostora, prodavao 2011. godine u Beogradu. Mogao se legalno kupiti u jednoj prodavnici tržnog centra. Čuli smo da su neki mladi ljudi imali problema sa trovanjem. Probali smo da to sankcionišemo, ali kanabinoidi koji su pronađeni u biljnom tamjanu tada nisu bili na listi droga, nismo mogli ništa da uradimo… Morali smo da vratimo to što smo privremeno oduzeli prodavcu. Ti kanabinoidi su 2013. godine stavljeni na listu droga. Međutim, od tada se pojavljuju novi nazivi i novi proizvodi. Oni sada imaju nove sintetičke kanabinoide, koji ponovo nisu na listi droga, i opet su tužilaštvu i policiji vezane ruke, kaže za Sputnjik Lambe Đorelijevski, šef Odeljenja za suzbijanje narkomanije beogradske policije.

Gde konzumiranje ovakvih droga može odvesti, još niko sa sigurnošću ne može da kaže. Pacijenti na Vojnomedicinskoj akademiji lečeni su simptomatskom terapijom, opservacija je trajala dok nije prošlo dejstvo droge. Posle nekoliko sati u toksikološkoj ambulanti, svi su pušteni kući. Da li ovakvi pacijenti zahtevaju intenzivno lečenje, još nije poznato, ali to pitanje zabrinjava stručnjake širom sveta.

„Efekat uzimanja na duže staze mogao bi biti sličan efektu uživanja marihuane, s tim što ne postoje naučni dokazi da marihuana izaziva zavisnost, a dosadašnja ispitivanja ovih supstanci, sintetskih kanabinoida uopšte, vode ka zaključku da mogu izazvati i pravu zavisnost. Kod uzimanja ovih preparata, pored mučnine i povraćanja, javlja se konfuznost i depresivnost, što je velika razlika u odnosu na dejstvo prirodne marihuane. Sintetičke droge su mnogo opasnije nego prirodne, s obzirom da se mešaju u laboratoriji. Tu se promeni mogućnost njenog detektovanja, što je najveći problem danas, jer rutinskim laboratorijskim analizama urina na psihoativne supstance, nije moguće dokazati prisustvo kanabinoida. Mora se sprovesti specifična laboratorijska analiza,  kaže za Sputnjik potpukovnik dr Miodrag Jovanović iz Nacionalnog centra za kontrolu trovanja.

Šta čini država?

Pored toga što je jeftina, paketić košta od 1.000 do 1.300 dinara, ova droga mlade ipak najviše mami svojom dostupnošću. Kupovina, odnosno, posedovanje marihuane, može ih odvesti u zatvor, a u smart šopovima mogu natenane da biraju koji ukus i miris droge žele. O tome se prethodno mogu vrlo dobro informisati na posebnim, primamljivo urađenim internet stranicama.

„Država reaguje mnogo brže nego ranije. Godine 2003. dobili smo Zakon po kome je posedovanje droge krivično delo, 2005. je doneta lista droga. Od tada do 2013. se čekalo da se lista ažurira. Nove liste su u proceduri od kraja prošle godine, ali lista droga mora da se sastavi bukvalno onog trenutka kada se negde u Evropi registruje nova droga, jer tržište liči na prelivanje tečnosti iz posude u posudu — ne znate na koju stranu će krenuti kad se preliva, to se dešava vrlo brzo. Pitanje je trenutka kada će neke nove droge, koje kod nas nisu registrovane, doći iz Francuske, Belgije ili neke druge zemlje, ističe Lambe Đorelijevski.

© Flickr / George RedgraveVMA je obavestila Vladinu komisiju za psihoaktivne supstance o novim sintetičkim kanabinoidima
VMA je obavestila Vladinu komisiju za psihoaktivne supstance o novim sintetičkim kanabinoidima - Sputnik Srbija
VMA je obavestila Vladinu komisiju za psihoaktivne supstance o novim sintetičkim kanabinoidima

Listu droga u Srbiji sastavlja Vladina komisija za psihoaktivne supstance. Policija i zdravstvene ustanove ukazuju na supstance koje se upotrebljavaju. VMA je obavestila komisiju o novim sintetičkim kanabinoidima, još u decembru je podnet zahtev da se nađu na listi i, kako saznajemo, svakog dana se očekuje proširenje liste droga.

Ona prolazi standardnu proceduru svakog Zakona. Dok ga Vlada predloži Skupštini, dok se izglasa, objavi i sačeka da postane važeći, prođe dosta vremena. U svetu se stalno izmišljaju nove droge, u laboratoriji se godišnje napravi 40 do 80 supstanci koje moraju da prođu proceduru i nađu se na listi droga.

„Celo društvo mora zajedno da radi, zdravstvo, policija, Ministarstvo trgovine, treba da pokušaju da pod kontrolom drže prodaju svega toga, odnosno, da zabrane slobodnu prodaju, a roditelji moraju da povedu računa o ponašanju svoje dece. Treba da se trude da kod njih prepoznaju promenu ponašanja. Zatvaranje, otuđivanje ili euforično ponašanje nepogrešivi su simptomi uzimanja droge, podseća potpukovnik dr Miodrag Jovanović, koji je učestvovao u radu Vladine komisije za psihoaktivne supstance.

Međutim, dejstva klupskih ili rekreativnih droga, koje se svuda u svetu najčešće koriste u dane vikenda, roditelji jako teško mogu da primete. Istraživanja pokazuju da je razlog što više od 80 odsto dece proba drogu identifikacija sa okolinom — što je mlađi korisnik, to je veći pritisak sredine da to uradi.

Dok država ne ubrza procedure, jedina preporuka roditeljima je budnost i razgovor sa decom, jer sada niko ne može da nam sa sigurnošću odgovori na pitanje kakve će posledice sintetičke droge ostaviti na njih i na njihovo potomstvo, jer droge iz epruvete mogu da izazovu iznenađujuće pomene u organizmu.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala