EK protiv menjanja uslova za Srbiju

© AFP 2023Evropski parlament
Evropski parlament - Sputnik Srbija
Pratite nas
Zvaničnik Evropske komisije Sajmon Morđu izjavio je danas da je „jasan stav Komisije da bi bio stvoren“ krajnje štetan presedan ako bi se otvaranje poglavlja 23 u pregovorima o članstvu Srbija-EU uslovaljavalo zahtevom da Srbija menja zakon o suđenjima za ratne zločine.

U raspravi u rezoluciji o Srbiji u Evropskom parlamentu u Briselu, to su zatražili hrvatski poslanici, osporavajući pravo srpskom tužilaštvu da istražuje i podiže optužnice za zločine na području bivše Jugoslavije.

Morđu je naglasio da je srpski zakon vrlo sličan onom u više zemalja članica Evropske unije i predočio da je u svim dosadašnjim pregovorima o članstvu stav Evropske unije bio da se o bilateralnim pitanjima razgovara van pregovora, prenosi Beta.

© Sputnik / Vladimir Astapkovič / Uđi u bazu fotografijaPoglavlje 35 treba otvoriti na početku pregovora, navodi se u nacrtu rezolucije EP
Poglavlje 35 treba otvoriti na početku pregovora, navodi se u nacrtu rezolucije EP - Sputnik Srbija
Poglavlje 35 treba otvoriti na početku pregovora, navodi se u nacrtu rezolucije EP

Poslanici Spolnjopolitičkog odbora (SPO) EP su u raspravi pružili podršku rezoluciji o Srbiji u kojoj se ukazuje na napredak i odlučnost srpske Vlade da se uhvati u koštac sa strukturnim društvenim i privrednim reformama na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, predočivši „nužnost napretka u najvažnijoj reformi — vladavini prava“.

Odbor (SPO) je danas u Briselu uglavnom usaglasio nacrt te rezolucije, u koju „radi sažetosti i preciznosti“ nisu uvrštena bilateralna pitanja, kako je to obrazložio izvestilac Evrpskog parlamenta za Srbiju Dejvid Mekalister, koji je pripremio taj dokument.

To je naišlo na negodovanje delegacije hrvatskih poslanika u Evropskom parlamentu, koji su podneli niz amandmana sa zahtevom da se Srbiji prevashodno oduzme pravo na istragu i suđenje za ratne zločine, što je, kako oni vide, slučaj s jednim hrvatnim državljaninom.

Oni su tražili da se to na neki način postavi kao uslov za dalji napredak Srbije ka Evropskoj uniji, uz pitanja sudbine nestalih, povraćaja kulturnih dobara i rešenja granice na Dunavu.

U nacrtu rezolucije EP navodi se da je temeljito sprovođenje „pravne tekovine“ Evropske unije, evropskih zakona i politika za Srbiju i dalje ključni pokazatelj uspešnosti procesa evropske integracije.

U tom dokumentu, koju je pripremio Dejvid Mekalister, ističe se da bi poglavlje 23. o pravosuđu i temeljnim pravima, kao i poglavlje 24 — pravda, sloboda i bezbednost, trebalo otvoriti u ranoj fazi pregovora o članstvu EU.

Takođe se podstiču Beograd i Priština da nastave dijalog i primenu postignutih dogovora, i podvlači da je okvirom za pregovore o članstvu Srbija-EU „utvrđeno da se uporedo s opštim napretkom pregovora mora ostvarivati pomak u normalizaciji odnosa s Kosovom u skladu s poglavljem 35“.

Evropski parlamentarci takođe su „pozvali Srbiju da uskladi svoju spoljnu i bezbednosnu politiku s politikom EU, uključujući svoju politiku prema Rusiji“.

U dokumentu se izražava „žaljenje što Srbija, kada je to od nje bilo zatraženo, nije uskladila svoje odluke s odlukama Saveta ministara (EU) kojima se uvode restriktivne mere protiv Rusije“.

Prema nacrtu rezolucije EP, reforma pravosuđa mora dovršiti kako bi se zajamčila potpuna nezavisnost i nepristranost sudija i tužilaca, a za to je potrebna i dopuna ustava.

Parlamentarci EU pozdravljaju snažan politički podstrek koji se u Srbiji daje bitki protiv korupcije i primeni preporuka Grupe država za suzbijanje korupcije (GRECO).

Takođe se upozorava da su slučajevi odavanja informacija medijima o istragama u toku, čime se krši pretpostavka nevinosti, ozbiljan razlog za zabrinutost i trebalo bi ih istražiti i pokrenuti sudski postupak u skladu sa zakonom.

EP pohvaljuje rad nezavisnih regulatornih tela i njihov doprinos poboljšanju pravnog okvira i većem stupnju odgovornosti državnih institucija, uz napomenu da se preporuke nezavisnih regulatornih tela moraju slediti, a njihova nezavisnost poštovati.

U nacrtu rezolucije se pozdravlja i traži sprovođenje usvojenih zakona o javnom informisanju i medijima, zakona o elektronskim medijima i zakona o javnim radiodifuzionim uslugama i poziva na njihovu sprovedbu.

Parlamentarci Unije navode da su „zabrinuti zbog pretnji novinarima i sve gorih uslova za potpuno ostvarivanje slobode izražavanja u Srbiji i naglašavaju potrebe potpune transparentnosti medijskog vlasništva“.

Prema dokumentu EP, poplave u Srbiji u maju 2014. ozbiljno su pogodile stanovništvo i nepovoljno uticale na privredu, ali je srpskim vlastima upućen podstrek da sprovedu strukturne privredne reforme kako bi se poboljšao ambijent za investicije, smanjio visoki stepen nezaposlenosti i siromaštva, i sprovela konsolidacija budžeta.

Evropski parlament „napominje, međutim, da je pravna nesigurnost prisutna u privatnom sektoru i nakon usvojenih zakonskih izmena“ i otud „ponovo izražava zabrinutost zbog odredbi novog člana 234. o zloupotrebi položaja i ovlašćenja koji se još uvek mogu proizvoljno tumačiti“.

U nacrtu rezolicije se dodaje da Srbija treba da usaglasi zakonodavsvto s „pravnom tekovinom“ Unije kako bi što brže sprovela razdvajanje i restrukturiranje javnog preduzeća za gas.

SPO Evropskog parlamenta će sutra glasati o rezoluciji za koju je podneseno preko dve stotine amandmana, a dvadesetak ih je prihvaćeno i usaglašeno od svih političkih grupa u Odboru.

Vladavina zakona i sud za ratne zločine na Kosovu

Evropski parlament (EP) ocenio je  da nova vlada Kosova mora snažno da se posveti jačanju vladavine prava i pravosudja, suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala na svim nivoima, i strukturnim ekonomskim reformama i zapošljavanja.

U nacrtu rezolucije koju je podržao Spoljnopolitički odbor (SPO) EP dodaje se da kosovska vlada "mora dati i prednost uspostavljanju i saradnji s posebnim sudom za ratne zločine, čime će se Kosovu pomoći da se suoči sa svojom prošlošću".

Odbor u nacrtu rezolucije o kojoj EP treba da se u plenumu izjasni u martu, takodje "podstiče preostalih pet država članica EU da priznaju Kosovo, jer bi se time dodatno omogućila normalizacija odnosa Beograda i Prištine".

U ovom dokumentu o kojem će sutra glasati SPO EP, navodi se da je došlo do napretka u slobodi kretanja, a Srbija i Kosovo se pozivaju da nastave s potpunim sprovodjenjem već postignutih sporazuma, uključujući dodelu Kosovu posebnog medjunarodnog telefonskog pozivnog broja.

Nacrt rezolucije je podržan, a jedine oštre primedbe je stavio jedan francuski poslanik koji je rekao da je protiv ovog dokumenta zato što se nigde ne spominje da su Albanci počinili zločine nad Srbima i da je u "toj pokrajini izvršeno etničko čišćenje Srba", budući da preko dvesta hiljada srpskih izbeglice ne mogu da se vrate u svoje domove. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala