Ukrajina godinu dana posle: osiromašenje i raspojasanost kriminala

© Sputnik / Mihail Voskresenski / Uđi u bazu fotografijaSituacija u Debaljcevu
Situacija u Debaljcevu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Godinu dana posle državnog prevarata, koji je Ukrajini trebalo da donese „evropsku budućnost“ i odgovarajući nivo života, zemlja upada u sve veću društveno-ekonomsku krizu. Za svega godinu dana nacionalna valuta je doživela krah, cene rastu, mnogi ljudi su ostali bez posla, a pogoršala se i krimogena atmosfera.

Ljudi se sve više razočaravaju u evrointegraciju na ukrajinski način, podaci društvenih anketa svedoče o tome da se preko polovine stanovništva plaši ostanka na statusu kvo i da očekuje dalje pogoršanje situacije.

Prema podacima „Riserč and brending grup“, 89 odsto stanovništva je u manjoj ili većoj meri osetilo uticaj kriznih pojava u ekonomiji, pri čemu je preko 60 odsto doživelo smanjenje prihoda. Stanovnici moraju sve više da štede, ponekad i na najnužnijem.

Grivna pada u provaliju…

Najbolniji udarac po novčanik Ukrajinaca predstavljala je devalvacije grivne. Za godinu dana mandata nove vlasti, nacionalna valuta je obezvređena za više od tri puta: kurs je sa 8 grivni u odnosu na dolar porastao na 27 i nastavlja da raste.

Narodna banka Ukrajine dugo je veštački pokušavala da održi nivo grivne ograničavajući prodaju dolara stanovništvu. Međutim, to je imalo suprotan efekat — grivna je nastavila da pada, a dolar je u bankama postao deficitaran.

Pritom je procvetala kupovina na crno, gde su se devize mogle nabaviti u neograničenim količinama, ali po višem kursu. Ljude nije plašila čak ni krivična odgovornost koju povlače takve operacije. Tek je u februaru 2015. godine Narodna banka odlučila da pređe na tržišni kurs, što je rezultiralo ponovnom pojavom dolara, ali sada po ceni od 25 grivni, kao na crnom tržištu.

To je dovelo do poskupljenja uvozne robe, građani su morali da se odriču stranih proizvoda u korist jeftinijih domaćih. Takođe, poskupeo je i odmor u inostranstvu, a čak su i putovanja u Tursku i Egipat, koja su poslednjih godina postala tradicionalna za Ukrajinu, za mnoge postala preskupa.

Pad kursa grivne izazvao je velike probleme i deviznim zajmodavcima: za njih je ovaj krah već drugi u poslednjih sedam godina. Banke su spremne da individualno razmatraju restrukturiranje dugova, ali na to nerado pristaju i dozvolu ne daju uvek. Krajem 2014. godine, Rada je usvojila zakon kojim se zabranjuje oduzimanje nekretnina ako one predstavljaju zalog u deviznim kreditima. Međutim, ovaj zakon nije stupio na snagu, pošto je veto na njega stavio predsednik Petro Porošenko.

Situacija u Kijevu - Sputnik Srbija
Ukrajina posle „Evromajdana“: Podeljena zemlja sa razorenom privredom

… A cene samo rastu

Još jedan udarac za blagostanje stanovništva predstavlja inflacija, čiji je tempo prevazišao i najpesimističnije prognoze — za godinu dana je sa 0,5 odsto (2013. godine) porasla na 24,9 odsto.

Po zvaničnim podacima, namirnice i bezalkoholni napici su za godinu dana u proseku poskupeli za 25 odsto. Najviše su porasle cene pirinča, žitarica i voća, između 56 i 77 odsto; riba, jaja, slanina, bezalkoholni napici, mesni proizvodi, suncokretovo ulje, hleb, makaroni i šećer poskupeli su za 23-37 odsto.

Cene medicinskih usluga su porasle za 17-30 odsto, a prevoz je poskupeo za skoro 42 odsto. Automobili su poskupeli skoro dvostruko, benzin — više od dva puta. Tarife za stanarinu, vodu, električnu energiju i gas su porasle za 34,3 odsto.

Cene i dalje rastu u 2015. godini. Prema podacima Narodne banke, u skladu sa programom MMF-a o izdvajanju finansijske pomoći za Ukrajinu, predviđeno je veliko povećanje režija za stanovništvo — 280 odsto kad je u pitanju gas i oko 66 odsto za grejanje. Zato će inflacija do kraja 2015. godine iznositi između 25 i 26 odsto.

Vlasti u zemlji su još 2014. godine zamrzle plate i penzije i ukinule niz socijalnih programa.

Ljudi štede

Podaci državne statistike govore o porastu prosečne mesečne plate za 5,9 odsto godišnje. Ona sad iznosi oko 140 dolara po važećem kursu.

Dugovi za plate su za godinu dana više nego udvostručeni: od jedne milijarde (oko 40 miliona dolara) 2013. godine porasli su na 2,4 milijarde (oko 96 miliona dolara) 2014. godine. Pritom su najveći dugovi akumulirani u istočnim oblastima Ukrajine — u Donjeckoj, Luganskoj, Harkovskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti.

Natalija iz Kijeva, koja radi kao prodavac-konsultant u jednom od supermarketa u glavnom gradu, rekla je da je zbog krize njena tročlana porodica — ona živi sa mužem i sinom koji ide u treći razred — primorana da razmatra budžet.

Naši prihodi se nisu promenili. Kao i pre, ja primam platu od 2 hiljade grivni (oko 80 dolara), a muž kao čuvar zarađuje 2,5 hiljade grivni (oko 100 dolara). Ali, dok smo ranije od tog novca mogli normalno da živimo, sad moramo da razmišljamo kako da sastavimo kraj s krajem do kraja meseca — sve poskupljuje“, kaže ona.

Komunalije su porasle skoro dva puta, za trosoban stan plaćamo 1,3 hiljade grivni (oko 50 dolara) mesečno umesto 700 grivni (oko 30 dolra), koliko su ranije iznosile. Troškovi prevoza su udvostručeni, za porodicu je to oko hiljadu grivni (40 dolara) mesečno. Ostaje oko 2 hiljade grivni za ishranu troje ljudi. Na odlaske u bioskop, u kafić i štednju za letovanje moramo da zaboravimo — gledamo televiziju kod kuće“, kaže Natalija.

Premijer RF Dmitrij Medvedev - Sputnik Srbija
Ukrajina mora da isplati dugovanja ili će Rusija preduzeti mere

Na istoku je humanitarna katastrofa

U posebno teškoj situaciji su se našli Ukrajinci koji žive u Donjeckoj i Luganskoj oblasti. Iako se to zvanično ne priznaje, u regionu praktično vlada humanitarna katastrofa. Ljudi se nalaze pod stalnom pucnjavom, u nekim gradovima nedeljama nema struje, grejanja, vode i namirnica. Stanovnici se spasavaju zahvaljujući humanitarnoj pomoći i volonterima. Po najnovijim podacima UN, broj žrtava od početka sukoba premašuje 5,6 hiljada, a 13,4 hiljada ljudi je ranjeno.

Kijev još uvek gaji nadu da će ponovo uspostaviti kontrolu nad izgubljenim delom Donbasa. Ipak, ukrajinske vlasti su u decembru 2014. godine uvele ekonomsku blokadu prema teritoriji koja nije pod njihovom kontrolom, a svim stanovnicima je predloženo da napuste zonu sukoba i da se presele. Državna preduzeća i ustanove su hitno evakuisani. Obustavljena je isplata plata i penzija ljudima koji nisu želeli da odu.

Prema podacima UN, u zoni sukoba se i dalje nalazi oko 5 miliona ljudi. Danas su mnogi od njih bez sredstava za život i primorani su da se po čitave dane kriju od artiljerijske paljbe u hladnim podrumima.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala