Istina, u kolektivnim sportovima smo postizali značajne rezultate, pre svega u košarci, rukometu i vaterpolu. Kada je o pojedinačnim sportovima reč, tu smo imali svoje svetle trenutke.
Pogled na broj osvojenih medalja na letnjim olimpijskim igrama pokazuje da su ozbiljniji rezultati postali primetni tek osamdesetih godina dvadesetog veka. Do tada, uglavnom, naši sportisti vraćali su se sa takmičenja sa dva do tri zlatna odličja.
Jugoslovenski uspesi na Olimpijadi
U Helsinkiju je osvojeno jedno zlato i dva srebra, u Montrealu tri srebra, a u Rimu zlato i srebro. Ipak je to bilo skromno. Pogotovo u odnosu na države Istočnog bloka, koje su suvereno gospodarile pojedinim disciplinama. Bugarska, Rumunija, Poljska, Mađarska i Čehoslovačka su tada daleko ispred Jugoslavije.
Na listi ukupnog broja osvojenih medalja na letnjim Igrama od 1896. godine do danas, Mađarska, Rumunija i Poljska su među prvih dvadeset, Bugarska je dvadeset treća, a Čehoslovačka, iako se odavno raspala, dvadeset peta.
Rekord u Los Anđelesu
Jugoslovenski rekord postignut je u Los Anđelesu 1984. godine sa sedam zlatnih, četiri srebrne i sedam bronzanih medalja. Međutim, te Igre su bojkotovane od strane pomenutih država Istočnog bloka, zato što su zapadne zemlje bojkotovale prethodne igre u Moskvi 1980. godine. Tako da je i ovaj uspeh rezultat nepojavljivanja dela konkurenata.
Konkurencija je danas mnogo veća nego ranije. Prosto, Međunarodni olimpijski komitet ima veći broj članica, pojedini sportovi su naročito popularni u određenim delovima sveta, pa se favoriti pojavljuju iz zemalja koje prosečni gledalac teško može pronaći na mapi.
Istovremeno, povećao se i broj olimpijskih sportova, zatim broj disciplina u okviru pojedinih sportova, pa se zato danas deli više odličja nego ranije. Zbog toga, donekle je i teško porediti rezultate Jugoslavije i njenih naslednica.
U Seulu 12 odličja
Ako za neki reper ipak uzmemo poslednje igre na kojima smo zajedno nastupali, u Seulu 1988. godine, kada nije bilo bojkota i svi su učestvovali, jugoslovenski takmičari osvojili su dvanaest medalja — tri zlatne, četiri srebrne i pet bronzanih.
Najsjajnije donose dvoje strelaca — Jasna Šekarić i Goran Maksimović, i — vaterpolisti. Sabirajući odličja takmičara sa prostora bivše Jugoslavije, vidi se da je ukupno jedna medalja manje osvojena u Atini, a tri više u Pekingu. Međutim, oba puta osvojeno je samo po jedno zlato.
Rezultat iz Seula prestignut je u Londonu 2012. godine sa pet zlatnih, od ukupno petnaest medalja, dok je u Riju na prošlim igrama sa osvojenih devet zlatnih od ukupno 23 medalje.
Najveći broj medalja donose takmičari iz Hrvatske, Srbije i Slovenije. Crna Gora je od prijema u Međunarodni olimpijski komitet osvojila jedno srebro, Severna Makedonija jednu bronzu, dok se Bosna i Hercegovina i dalje nije upisala na listu osvajača.
Uglavnom, Jugoslavije više nema. Na pitanja šta bi bilo kad bi bilo, besmisleno je odgovarati. U zbiru, ovako razjedinjeni i samostalno nastupajući, već smo stigli ili čak u pojedinim sportovima prevazišli nekadašnje domete.