00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
DOK ANĐELI SPAVAJU
16:00
60 min
ORBITA KULTURE
Kako je Njegoš video krizu istine i moć privida
16:00
120 min
MILJANOV KORNER
Janković: Promene da počnu sa novim ljudima u Savezu, Zvezdi i Partizanu
20:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
„Visovi ruskog slikarstva 19. i 20. veka“
21:30
29 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920, 26.08.2021
DRUŠTVO
Društvene teme, zanimljive priče, reportaže, događaji, festivali i kulturna dešavanja iz Srbije, i ostatka sveta

Od Nikaragve do Tajlanda: Pet kanala koji su ostali na papiru

© Sputnik / Ahmed Mahmud / Uđi u bazu fotografijaBrodovi, Suecki kanal
Brodovi, Suecki kanal - Sputnik Srbija, 1920, 22.11.2026
Pratite nas
Otvaranje Sueckog kanala 17. novembra 1869. podstaklo je planove za nove plovne puteve širom sveta. Neki su obećavali kraću plovidbu između okeana, drugi su bili zamišljeni kao sredstvo političkog pritiska. Ovo su pet projekata čiju sudbinu su odredili lobiranje, međunarodni sukobi i rizici koje su graditelji potcenili.

Poštanska marka u trci za kanal

Početkom 20. veka SAD su birale gde će izgraditi kanal između Atlantskog i Tihog okeana. Nikaragva je bila favorit jer bi trasa koristila reku San Huan i jezero Nikaragva, pa bi trebalo prokopati znatno manje kopna. Panamski projekat je, s druge strane, već imao neslavnu istoriju. Prvi pokušaj gradnje, koji je predvodio tvorac Sueckog kanala Ferdinand de Leseps, okončao se bankrotom, a bolesti su odnele više od 20.000 života.
Uoči glasanja u američkom Senatu francuski inženjer Filip Buno-Varija, zagovornik panamske trase, poslao je senatorima nikaragvansku poštansku marku sa slikom vulkana Momotombo iznad kojeg se vio dim. Tako je skrenuo pažnju na vulkanski rizik. Senat je tesnom većinom podržao Panamu, gde je kanal otvoren 1914. godine. Nikaragvanski projekat ponovo je pokrenut 2013, uz podršku kineskog milijardera Vanga Đinga, ali je osujećen pošto je investitor pretrpeo velike gubitke na berzi.

Kanal koji bi Katar pretvorio u ostrvo

Tokom diplomatske krize sa Katarom, koja je izbila 2017. godine, Saudijska Arabija predložila je da duž njihove kopnene granice prokopa kanal Salva, dug 60 kilometara i širok 200 metara. Katar bi time praktično postao ostrvo. Na saudijskoj strani bile su planirane vojna baza i lokacija za odlaganje nuklearnog otpada. Iako je raspisan tender, radovi nisu počeli. Posle pomirenja dve zemlje i ukidanja blokade 2021. godine, projekat je pao u zaborav.

Od Kaspijskog mora do Persijskog zaliva

Kanal „Iranrud“ trebalo je da Rusiji omogući plovni put ka Indijskom okeanu mimo Bosfora i Dardanela. Prve planove potisnuo je anglo-ruski sporazum iz 1907. godine, kojim su dve sile podelile Persiju na sfere uticaja. Iranski inženjer Human Farzad obnovio je ideju 1966. godine, predlažući da kanal ujedno dovede vodu u sušne delove Irana. Projekat je zainteresovao i Sovjetski Savez, ali je posle Islamske revolucije 1979. izgubio političku podršku. Kasnije procene ukazale su na rizik od plavljenja kaspijske obale, ogromne potrebe za slatkom vodom za prevodnice i opasnost od zaslanjivanja podzemnih voda.

Alternativa Suecu kroz pustinju

Posle Suecke krize 1956. godine, Izrael je razmatrao kanal koji bi povezao luku Ejlat na Crvenom moru sa Sredozemljem. Trasa kroz pustinju Negev dobila je ime po prvom izraelskom premijeru Davidu Ben-Gurionu. Američki naučnici su 1963. predložili upotrebu nuklearnih eksplozija kako bi smanjili troškove iskopavanja. Predlog je odbačen zbog rizika od radioaktivnog zagađenja i međunarodnih ograničenja, a gradnja konvencionalnim metodama ocenjena je kao preskupa.

Prečica koja bi zaobišla Singapur

Kanal preko prevlake Kra u današnjem Tajlandu razmatran je još u 17. veku. Brodovima bi omogućio da zaobiđu Malački moreuz i skrate plovidbu za oko tri dana. Velika Britanija se protivila projektu jer bi nova trasa umanjila strateški značaj Singapura. U 21. veku pojavio se predlog da Kina finansira gradnju, procenjenu na 28 milijardi dolara. Tajlandske vlasti su odustale zbog straha da bi kanal fizički odvojio jug zemlje, gde deluju separatisti.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala