00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Lepota i istina će spasiti svet: Može li se filmom dopreti do duše Zapadnjaka

© Sputnik / Dejan SimićOtvaranje međunarodnog festivala dokumentarnog filma „RT dok: Vreme naših heroja“
Otvaranje međunarodnog festivala dokumentarnog filma „RT dok: Vreme naših heroja“ - Sputnik Srbija, 1920, 22.11.2026
Pratite nas
Osnovna razlika između zapadnog čoveka i nas je u tome što mi nismo izgubili dušu, a oni nemaju dovoljno prostora u sebi za pojam duše. Filmovi kakve ovde gledamo predstavljaju istinu i to je naša prednost. Treba verovati da je ovo ispravan put, jer je on na putu istine i Božije ljubavi, poručio je Emir Kusturica na festivalu „Vreme naših heroja“.
Diskusija „Skup zaverenika: Film na strani istine“, održana na Mećavniku u okviru festivala „RT dok: Vreme naših heroja“, pružila je uvid u razmišljanja srpskih, ruskih i italijanskih reditelja, novinara, ratnih reportera o položaju filma i istine u današnjem svetu.
© Sputnik / Dejan Simić / Emir Kusturica"Ratne dokumentarne filimove određuje tema, ali i istina kojom su protkani, a koja je u svojoj suštini Božija".
Emir Kusturica - Sputnik Srbija, 1920, 22.11.2026
"Ratne dokumentarne filimove određuje tema, ali i istina kojom su protkani, a koja je u svojoj suštini Božija".
Na pitanje ratnog izveštača i reditelja Aleksandra Harčenka mogu li igrani filmovi približiti publici sirovu emociju koju donose dokumentarni, pogotovo ratni dokumentarni filmovi, proslavljeni srpski reditelj Emir Kusturica odgovorio je da je granica između ta dva žanra danas vrlo tanka. Sila same teme priče najčešće određuju stil filma, rekao je on, dodavši da se u savremenom trenutku žanrovi igranog i dokumentarnog sve više približavaju.
„Većina današnjih filmova, maltene devedeset odsto čitave svetske kinematografije – dosadni su. Naspram svega toga stoje užasno uzbudljivi filmovi, baš ratni dokumentarni koje ovde gledamo. Njih određuje tema, ali i istina kojom su protkani, a koja je u svojoj suštini Božija. Udaljavajući se od istine i Boga, pravimo deklinaciju u kojoj gubimo svojstva. Igrani filmovi su dosadni iz prostog razloga što u sebi nemaju iskru istine koja se projavljuje u dokumentarnim ostvarenjima“, rekao je Kusturica.
Filmovi koje je publika imala priliku da pogleda na festivalu ratnih dokumentaraca su filmovi o duši, ljubavi i spasenju, a nazivaju ih propagandnim. Na jednoj strani je reč o istini, pravdi, Bogu, ljubavi, a prekoputa je sve suprotno, rekao je reditelj.
© Sputnik / Dejan Simić"Filmovi koje je publika imala priliku da pogleda na festivalu ratnih dokumentaraca su filmovi o duši, ljubavi i spasenju, a nazivaju ih propagandnim".
Otvaranje međunarodnog festivala dokumentarnog filma „RT dok: Vreme naših heroja“ - Sputnik Srbija, 1920, 22.11.2026
"Filmovi koje je publika imala priliku da pogleda na festivalu ratnih dokumentaraca su filmovi o duši, ljubavi i spasenju, a nazivaju ih propagandnim".
„Umetnike iz zapadnog sveta je preskočila praksa u kojoj je Holivud razvio u različitim etapama različit pristup stvarnosti. Prvo je Holivud bio centar svetskog idealizma, iako je istovremeno započet rat u Južnoj Koreji. Zatim je šezdesetih bio centar svetskog modernog filma, a započeo rat u Vijetnamu. Devedesetih su počeli da slave holivudske glumce kao što mi slavimo svece, a tada je počeo rat u Iraku. Na jednoj strani su ratovali, a na drugoj pokazivali ljudsko lice svoje civilizacije. Kada tu civilizaciju i njihove filmove sudarimo sa ovdašnjim filmovima, možemo slobodno konstatovati da je prednost na našoj strani. Mi imamo dušu, dok oni nemaju dovoljno prostora za istu.“
Put kojim se može doprti do srca i duša zapadnog čoveka jako je teško pronaći dok god traje rat u Ukrajini, napominje Kusturica. On je predložio da se u današnju rusku igranu kinematografiju plasiraju upravo istiniti i snažni filmovi koji prate i beleže ljudske sudbine.

Lepota će spasiti svet

U pokušaju da odgovori na pitanje kako najbolje sačuvati i zabeležiti sudbinu naroda, ali i preneti njihova iskustva narednim generacijama, pesnik i ratni reporter Simon Pegov rešenje traži u – lepoti.
© Sputnik / Dejan Simić"Kao što je rekao Dostojevski, lepota će zaista spasiti svet".
Otvaranje međunarodnog festivala dokumentarnog filma „RT dok: Vreme naših heroja“ - Sputnik Srbija, 1920, 22.11.2026
"Kao što je rekao Dostojevski, lepota će zaista spasiti svet".
„Najbolji reditelj je Gospod Bog. Ne postoji nijedan scenario koji će da prenese život bolje od samog života. Naš zadatak je da ne zanemarimo te priče, da ih primećujemo sami i što češće prikazujemo drugima. Ono što je najvažnije, a čemu moji saborci i ja uvek težimo, jeste traženje lepote u svemu oko nas. Ne bavimo se gadostima i prljavštinom. Umesto toga tragamo za lepšim uglom, lepšom stranom svakog dana. Kao što je rekao Dostojevski, lepota će zaista spasiti svet. Ako uspemo u svemu da je uočimo, pa onda i da je drugom dočaramo i predstavimo, onda zaista postajemo pobednici“, rekao je Pegov.

Rusi u Italiji

Italijanski novinar i dopisnik RT Vinćenco Loruso pokušao je okupljenim „zaverenicima“ da objasni otkud toliko interesovanje za ruske ratne dokumentarce usred Evropske unije. On je rekao da je u Italiji održano više od 220 projekcija ovih ostvarenja, ali ne bez prepreka.
© Sputnik / Milica Trklja / Otvaranje međunarodnog festivala dokumentarnog filma „RT dok: Vreme naših heroja“Otvaranje međunarodnog festivala dokumentarnog filma „RT dok: Vreme naših heroja“
Otvaranje međunarodnog festivala dokumentarnog filma „RT dok: Vreme naših heroja“ - Sputnik Srbija, 1920, 22.11.2026
Otvaranje međunarodnog festivala dokumentarnog filma „RT dok: Vreme naših heroja“
„U svim evropskim institucijama su nas kažnjavali i zabranjivali zbog naših projekcija, međutim, oni nisu adresa kojoj se obraćamo. Mi se obraćamo običnim ljudima, Italijanima. Kad god bi se upalila svetla nakon filma, mogli smo da vidimo uplakane ljude. To je naš cilj. Oni nikada neće zaboraviti šta su videli u toj bioskopskoj sali, niti će zaboraviti žrtvu ljudi koji su rizikovali svoje profesije i živote da sa njima podele komad istine. Zato nastavljamo da snimamo, uprkos svim opstrukcijama. Ruski ratni dokumentarci toliko su popularni među Italijanima jer donose istinu, pravdu i sve ono što na Zapadu ne može da se vidi“, rekao je Loruso.

Na prvim linijama

U diskusiji je učestvovao i zapažanja izneo predsednik saveza novinara Rusije i čovek koji je izveštavao iz svih ratova nakon raspada Jugoslavije Vladimir Solovjov. On je priznao da ga je gledanje ratnih dokumentaraca vratilo u vreme srpskog stradanja kojem je iz prve ruke svedočio.
„Naši neprijatelji su odavno shvatili da se srpski i ruski narod ne mogu pobediti vojnom silom. Zato prelaze na ideološku propagandu i svaki put kada se spremaju za napad na nas, prvo krenu sa satanizacijom. Devedesetih su je osetili Srbi, sada je osećamo i mi. Propaganda je dosta uznapredovala i danas su u stvaranje diskursa uključeni najveći propagandni eksperti. Iz tog razloga, sasvim je opravdano reći da se današnji novinari i ratni reporteri nalaze na prvoj liniji propagandnog rata“, rekao je Solovjov.
Na okupljanju „zaverenika“ govorili su i Hala Bu Saab, reditelj filma koji prikazuje stravično stradanje u Gazi, kao i Pavel Kukuškin, autor i reditelj filma „Služila su dva druga... Prijateljstvo od A do Š“.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala