00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
DOK ANĐELI SPAVAJU
16:00
60 min
ORBITA KULTURE
Kako je Njegoš video krizu istine i moć privida
16:00
120 min
MILJANOV KORNER
Janković: Promene da počnu sa novim ljudima u Savezu, Zvezdi i Partizanu
20:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
„Visovi ruskog slikarstva 19. i 20. veka“
21:30
29 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Evropa pred najvećim izazovom u istoriji: U sukobu sa svima čekaju – novu epohu /video/

© Sputnik / Alexey VitvitskyZgrada Evropskog parlamenta u Briselu
Zgrada Evropskog parlamenta u Briselu - Sputnik Srbija, 1920, 22.11.2026
Pratite nas
Evropa se nalazi pred jednim od najvećih geopolitičkih izazova u svojoj savremenoj istoriji. Dok se međunarodni odnosi ubrzano menjaju, a vodeće svetske sile pokušavaju da definišu nova pravila globalne politike, Evropska unija ostaje izvan najvažnijih diplomatskih razgovora, kaže dopisnik Informativne agencije BRIKS iz Srbije Dragoljub Bosnić.
Susret lidera Rusije, Kine i Sjedinjenih Država u Šendženu dodatno je otvorio pitanje stvarnog međunarodnog uticaja Evrope, njene strateške samostalnosti i sposobnosti da zaštiti sopstvene političke i ekonomske interese.
Bosnić smatra da je Evropska unija u ozbiljnoj krizi, jer njeni politički lideri nastavljaju da vode politiku sukobljavanja, iako za takav pristup nemaju dovoljno ekonomskih, vojnih ni političkih kapaciteta.
„Evropska unija je inferiornija u odnosu na sve tri svetske supersile. Ipak, nastavlja da ulazi u sukobe sa Amerikom, Rusijom i Kinom, iako za takvu politiku nema dovoljno kapaciteta“, ocenio je Bosnić u emisiji radio Sputnjika „Od četvrtka do četvrtka“.
Prema njegovim rečima, posebno je značajno to što evropski predstavnici nisu učestvovali u razgovorima Putina, Si Đinpinga i Trampa, iako su se na tim sastancima razmatrala pitanja koja neposredno utiču na evropsku bezbednost i ekonomiju.
„Evropljanima se nikako ne sviđa ono što vide ali su sami sebe doveli u takvu poziciju. Žele sukobe sa Amerikancima, vojni sukob sa Rusijom i trgovinske ratove sa Kinom, a manje su vredni u svim tim oblastima“, ističe naš sagovornik.

Najveći problem EU je energetika

Jedan od najvećih problema Evropske unije, prema njegovoj oceni, jeste energetska politika. Odustajanje od tradicionalnih izvora snabdevanja i pogoršanje odnosa sa Rusijom doveli su do povećanja troškova i stvaranja nove zavisnosti od alternativnih dobavljača.
„Evropska unija je samu sebe osiromašila. Više nema energetsku sigurnost kakvu je imala ranije, a istovremeno zavisi od različitih posrednika u nabavci energenata“, navodi Bosnić.
On dodaje da je paradoksalno što evropske države, uprkos političkim odlukama o prekidu saradnje sa Rusijom, i dalje dolaze do ruskih energenata posrednim kanalima.
Prema njegovom mišljenju, energetska zavisnost dodatno ograničava mogućnost Evrope da vodi samostalnu spoljnu politiku, jer ekonomski interesi i bezbednosne potrebe često dolaze u sukob sa političkim odlukama Brisela.

Francuska se uvlači u sukob

Posebno kritikuje politiku francuskog predsednika Emanuela Makrona, naročito njegove najave o mogućem slanju francuskih trupa u Ukrajinu. Smatra da bi takav potez predstavljao dodatnu eskalaciju sukoba, bez jasnog odgovora na pitanje šta bi Francuska time konkretno postigla.
„Francuska se uvlači u sukob koji nije u njenom interesu. Ne vidim šta bi Makron mogao da postigne takvom politikom, osim dodatnog podizanja tenzija i skretanja pažnje sa ozbiljnih unutrašnjih problema“, ocenjuje Bosnić.
Podseća da se Francuska suočava sa ozbiljnim političkim i ekonomskim problemima, kao i sa sve izraženijim nezadovoljstvom građana.
On smatra da bi Makronu prioritet trebalo da bude rešavanje unutrašnjih pitanja, umesto pokušaja da se nametne kao vodeći evropski politički i vojni autoritet.
„Ako se nastavi ono što se trenutno dešava u Francuskoj, ne vidim kako Makron može da ostvari političku pobedu. Zemlja je u velikom haosu, a on je uvlači u sukob koji Francuzima nije potreban“, ističe Bosnić.

Ništa bez Engleza….

Naš sagovornik upozorava i na ulogu Velike Britanije, koju vidi kao jednog od najuticajnijih aktera u evropskoj politici prema Rusiji i Ukrajini.
Prema njegovoj oceni, britanski strateški interes tradicionalno je bio sprečavanje približavanja kontinentalnih evropskih sila i Rusije.
„Englezi su oduvek imali interes da kontinentalne sile guraju jedne protiv drugih. Na taj način održavaju svoju geopolitičku poziciju i uticaj.
Kao dodatni problem pojavljuje se unutrašnja nejedinstvenost Evropske unije. Interesi Nemačke, Francuske i drugih članica često nisu usklađeni, što otežava donošenje zajedničkih odluka i dodatno slabi evropsku poziciju u međunarodnim odnosima“, kaže Bosnić.
Istovremeno, on smatra da se u evropskim državama sve više pojavljuje model tehnokratskog upravljanja, u kojem se od političkih predstavnika očekuje sprovođenje odluka evropskih institucija, čak i kada se one ne poklapaju sa interesima sopstvenih građana.
„Evropska unija ne želi nekoga ko će biti makar pet ili deset odsto nezavisan. Želi poslušne tehnokrate koji će sprovoditi njenu politiku“, ocenjuje Bosnić.
Posebno važnim smatra pitanje odnosa Evrope prema Kini, koja je postala jedan od ključnih ekonomskih i trgovinskih partnera brojnih evropskih država. On upozorava da bi insistiranje na političkom udaljavanju od Pekinga moglo dodatno da oslabi evropsku privredu.

Gde je tu Srbija?

Govoreći o Srbiji, Bosnić ističe da bi naša zemlja trebalo da vodi računa o sopstvenim nacionalnim i ekonomskim interesima, umesto da se odriče saradnje sa pojedinim državama pod spoljnim pritiscima.
„Kina ima interes da Srbija bude ekonomski jaka zemlja. Njen uticaj se pre svega ostvaruje kroz ekonomiju, investicije i saradnju. To je potpuno legitimno, jer svaka država ima svoje interese. Srbija ne bi trebalo da zanemaruje ni tradicionalne odnose sa Rusijom, ali ni značaj saradnje sa drugim međunarodnim partnerima“, kaže naš sagovornik.
U širem kontekstu, on smatra da evropski lideri moraju da preispitaju dosadašnju strategiju, posebno kada je reč o odnosima sa Moskvom. Umesto nastavka politike konfrontacije, neophodno je otvoriti prostor za diplomatiju, kompromis i razgovore o novoj bezbednosnoj arhitekturi Evrope.
„Voleo bih da evropski lideri shvate da je potrebno razgovarati i tražiti kompromis. Međutim, za sada ne vidim naznake da se to dešava. Umesto da pokušavaju da ugase ratni plamen, oni ga dodatno raspiruju“, poručuje sagovornik.
Evropa se, zaključuje Bosnić, nalazi pred izborom prilagođavanja novim međunarodnim okolnostima i nastavka politike koja je sve više udaljava od glavnih centara globalne moći. U svetu u kojem se odnosi velikih sila ponovo definišu, najveći izazov za Evropsku uniju biće da pronađe ravnotežu između sopstvenih interesa, bezbednosti i ekonomskog razvoja, ali i da povrati sposobnost da samostalno učestvuje u donošenju odluka koje određuju budućnost sveta, rekao je naš sagovornik.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala