00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Velika očekivanja i dramatična atmosfera: Šta je pokazala prva skupštinska „utakmica“ /video/

© Sputnik / Lola ĐorđevićKonstituisanjem Skupštine Srbije počinje da teče rok od 90 dana za formiranje nove vlade.
Konstituisanjem Skupštine Srbije počinje da teče rok od 90 dana za formiranje nove vlade. - Sputnik Srbija, 1920, 21.11.2026
Pratite nas
Studentsku listu tek čekaju najteži zadaci – od formiranja vlade i usaglašavanja različitih interesa unutar pokreta do pritisaka domaćih i stranih centara moći. Nova vlast ne mora da napravi dramatičan zaokret u spoljnoj politici, ali bi trebalo da bude iskrenija prema građanima i partnerima, ocenjuje politički analitičar Đorđe Vukadinović.
Konstitutivno zasedanje Skupštine Srbije Vukadinovića, glavnog urednika Nove srpske političke misli, podsetilo je na finale Kupa evropskih šampiona u Bariju 1991. godine: velika očekivanja i dramatična atmosfera prethodili su utakmici koja nije bila naročito atraktivna. Slično je, kaže, bilo i u parlamentu – naprednjaci su imali inicijativu tokom prva dva i po dana, ali je studentska lista svesno išla na glasanje, znajući da ima većinu.

„Vučić je tu negde postigao skoro maksimum koji je mogao i dobio je tu rundu, ali su oni namerno, svesno prepustili teren. Njima je glavni cilj bio da se što pre dođe do glasanja. Prevedeno na terminologiju iz Barija, bilo je važno da se što pre dođe do penala“, objašnjava Vukadinović u emisiji „Sputnjik intervju“.

Vlada je mnogo teži zadatak od izbora predsednika

Mnogo ozbiljniji izazov za novu većinu, smatra Vukadinović, biće formiranje vlade. Dok je za izbor predsedničkog kandidata dovoljno pronaći jedno ime, za sastavljanje izvršne vlasti potrebno je okupiti čitav tim.
„Do vlade će se mnogo teže doći. To nije sad 'izaberem jedno srećno ime ili imam par dobrih kandidata pa izvučem iz šešira ime', nego je tu mnogo ljudi. Ne samo ministara nego i u organima uprave, i pre svega premijera. Mislim da će oni dosta teško dolaziti do te odluke“, kaže Vukadinović.
On očekuje da bi vlada trebalo da bude formirana do kraja decembra ili početkom januara. Zakonski rok od 90 dana ne bi smeo da bude opravdanje za odugovlačenje, naročito ako je nova vlast prethodno ukazivala na dubinu krize u Srbiji.
Međutim, problem nije samo u roku, već i u tome što, prema njegovoj proceni, nova većina još nema usaglašena kadrovska rešenja.
„Mislim da oni u ovom trenutku nemaju rešenja; možda grešim, ali ne verujem da grešim – i da se bije ozbiljna bitka, polemika i rasprava oko toga. To je razumljivo, suviše je važna izvršna funkcija“, navodi on.

Oni koji snose odgovornost moraju i da odlučuju

Vukadinović upozorava i na pitanje odnosa između plenuma, odnosno neformalnih tela koja učestvuju u donošenju odluka, i izabranih predstavnika u parlamentu i budućoj vladi. Ne osporava mogućnost da takva tela imaju konsultativnu ili kontrolnu ulogu, ali smatra da odgovornost mora biti na onima koji obavljaju javne funkcije.
„Ne može baš neko da odlučuje o svemu, a da neki drugi snose odgovornost. Dakle, ti koji snose odgovornost moraju da se pitaju i odlučuju“, ističe Vukadinović.
Posebno je problematična anonimnost takvih tela. Kako objašnjava, tajnost i konspirativnost možda su imale smisla u vreme protesta i političkog pritiska, ali ne i kada se preuzima vlast.
„Jedno je kampanja, kad si marginalizovan, progonjen i realno ugrožen po svim osnovama od strane režima koji te gazi i uništava najstrašnijim optužbama. A drugo je kad si ti organ, institucija, pokret, stranka, grupa na vlasti. Onda imaš povećanu odgovornost“, kaže on.
Najveći izazov, ipak, biće, po mišljenju Vukadinovića, da vlada funkcioniše kao celina i da ne postane predmet nadmetanja različitih interesnih grupa.
„Ključna stvar je kako sastaviti vladu, a da deluje kao tim i da bude kompetentna, a da ne bude izbušena sa svih strana od ovih raznih domaćih i spoljnih faktora. To je najveće iskušenje sa kojim će se oni suočiti“, upozorava naš sagovornik.

Nova vlast bi trebalo da vodi iskreniju i stvarno neutralnu politiku

Kada je reč o spoljnoj politici, Vukadinović ne očekuje velike promene, ali smatra da bi nova vlast morala da odustane od, kako kaže, neiskrenog odnosa prema međunarodnim partnerima, posebno prema Rusiji.
„Velike promene ne očekujem. Biće različitih uticaja i lomiće se koplja, sada se na neki način ponovo dele karte i preslažu ti faktori, te linije sile i linije uticaja. Ono što očekujem i što je možda jako važno jeste da, ako neće biti dramatične promene, bar bude malo iskrenije“, kaže Vukadinović.
Njegova glavna zamerka odlazećoj vlasti jeste to što je, prema njegovoj oceni, vodila nedovoljno patriotsku politiku, posebno u odnosima sa Moskvom. Smatra da je vlast istovremeno slala jednu poruku biračima koji se protive priznanju Kosova i Metohije i uvođenju sankcija Rusiji, a drugu zapadnim partnerima.
„Imali su jednu retoriku za domaću upotrebu, pogotovo pred izbore i posebno u Moskvi i za Moskvu, a neku drugu potpuno pred zapadnim partnerima. Ne bih isključio da je bilo i obrnuto. U svakom slučaju, bilo je neiskreno i tu je bilo mnogo foliranja. Neko će reći da je to diplomatska mudrost, ali tanka je to granica. Nije to samo diplomatska mudrost, nego i jedno šibicarenje“, ocenjuje on.
On očekuje da nova vlast vodi politiku stvarne neutralnosti, a ne da se iza patriotske retorike nastavlja približavanje evroatlantskim strukturama. To, kako naglašava, ne znači očekivanje nerealnih poteza, već odustajanje od daljeg ustupanja srpskih institucija na Kosovu i Metohiji.
„Ne očekujem ja sad da neko posadi zastavu u Prištini. Radi se o tome da ne predaješ institucije koje je prethodna vlast predavala sistematski iz godine u godinu – od Briselskog sporazuma do francusko-nemačkog plana. To su konkretna dela koja su učinili, a retorika je bila patriotska“, ističe Vukadinović.
Srbija, dodaje, mora da vodi računa o sopstvenim interesima i da ne izjednačava sve međunarodne aktere, bez obzira na njihove postupke prema njoj.
„Ne možeš izjednačavati onoga koji te je bombardovao i onoga koji te je branio, makar i ne do kraja uspešno, od bombardovanja. Ne možeš izjednačavati onoga koji ti je stavljao žig, od sankcija do genocidnosti, i onoga ko te je branio, pa i odbranio jednim delom od toga“, poručuje Vukadinović.
Zato bi, zaključuje on, nova vlast trebalo da vodi politiku koja će biti iskrenija i prema građanima i prema međunarodnim partnerima, čak i kada se njihovi interesi ne budu poklapali sa interesima Srbije.
„To nije razlog da ne vodiš elementarnu patriotsku politiku, a ne samo patriotsku retoriku, kao što je radila prethodna vlast. Iskrenije mnogo prema narodu, a i prema partnerima, bilo oni nekad srećni, nekad manje srećni zbog toga. To je ono što ja očekujem i zbog čega bih bio zadovoljan“, zaključuje Vukadinović.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala