https://lat.sputnikportal.rs/20261121/privremeno-finansiranje-umesto-budzeta---prvo-vracanje-dugova-pa-plate-i-penzije-video-1205823959.html
Privremeno finansiranje umesto budžeta - prvo vraćanje dugova, pa plate i penzije /video/
Privremeno finansiranje umesto budžeta - prvo vraćanje dugova, pa plate i penzije /video/
Sputnik Srbija
Privremeno finansiranje zbog toga što budžet za 2027. godinu, izvesno je, neće biti donet do 20. decembra, ne treba da brine. Sa četvrtinom ovogodišnjeg budžeta i... 21.11.2026, Sputnik Srbija
2026-11-21T12:06+0100
2026-11-21T12:06+0100
2026-11-21T12:06+0100
ekonomija
ekonomija
analize i mišljenja
energija sputnjika
srbija – ekonomija
budžet
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/0b/0f/1205609477_0:67:1280:787_1920x0_80_0_0_838b54144b56f4a9d75f04ce5117cc32.jpg
Na to je u emisiji Energija Sputnjika ukazao ekonomski analitičar Bojan Stanić, zamenik direktora Sektora za strateške analize u Privrednoj komori Srbije.On je podsetio da je privremeno finansiranje predviđeno Zakonom o budžetskom sistemu kada nije moguće da budžet za naredu godinu bude usvojen do 20. decembra tekuće godine. Predviđeno je da to privremeno finansiranje traje tri meseca, odnosno do kraja marta, a u izuzetnim slučajevima produženo za još tri meseca, praktično do kraja juna.Stanić smatra da ti izuzetni slučajevi podrazumevaju nešto o čemu, kako kaže, ne bi trebalo ni da razmišljamo, imajući u vidu da bi to značilo da imamo jednu duboku političku krizu i, kao rezultat toga, nemogućnost da vlada, koja ima skupštinsku većinu, ne može da donese taj budžet.Bez lošeg scenarijaOn je uveren da će nova vlada biti formirana u predviđenom roku, odnosno najdalje 90 dana od konstituisanja Skupštine Srbije i da na usvajanje budžeta za 2027. nećemo čekati do kraja marta, odnosno do isteka vremena predviđenog za privremeno finansiranje.Ovaj ekonomski analitičar objašnjava šta ono znači i šta podrazumeva:„Privremeno finansiranje ne može preći jednu četvrtinu budžeta iz prethodne godine. Imajući u vidu da je taj budžet na jednom, da kažemo, visokom nivou planiran, za 2026. godinu, na stopi rasta od 3,5 odsto, to znači da definitivno tu ima dovoljno sredstava da se pokrije taj prvi kvartal naredne godine i da se nastavi sa realizacijom svih tih obaveza, po pitanju i EKSPA i drugih infrastrukturnih projekata. U tom smislu, ne vidim da može da dođe do problema u funkcionisanju države“.Prioritet javni dugStanić, međutim, ukazuje na prioritete u privremenom finansiranju, odnosno na stavke koje apsolutno moraju da se finansiraju. Kategorija koja je među njima na prvom mestu, pre plata i penzija, je, kako ističe, javni dug.Strane poverioce, kaže on, uopšte ne zanima imamo li vladu ili ne, niti zašto nismo usvojili budžet na vreme.„Jednostavno, oni svakog meseca očekuju da im stigne otplata duga i to mora da bude prioritet u odnosu na sve druge državne rashode. Ukoliko, na primer, zakasni jedna isplata, oni mogu, ono što se kaže, ne baš da povuku menice, nego da proglase da je država nesposobna da finansira svoje obaveze i onda država ulazi u takozvani defolt, odnosno to se zove privremena nemogućnost otplate kredita“, objašnjava Stanić.Odmah iza javnog duga prioritet je isplata zarada u javnom sektoru i penzija, napominje on, ali i dodaje da EKSPO, na kome su poslovi već 90 odsto završeni, mora da se dovede do kraja. Sve drugo bi, smatra, bilo besmisleno jer su u organizovanje te svetske izložbe uložena velika sredstva.„Drugo, a možda i prvo po značaju u ovom slučaju, je koliko bi to bila međunarodna blamaža. Da vi sada, na primer, pošaljete pismo u 140 prestonica, da kažete: Izvinite, mi otkazujemo EKSPO zbog nemogućnosti da se složimo oko toga da li da ga organizujemo ili ne. I treća stvar, to bi bila velika propuštena prilika za Srbiju da se dodatno pozicionira na toj međunarodnoj mapi investicija“, ocena je Stanića.Dobra privreda -i EU potvrdilaOn ističe da zaista ne vidi problem sa privremenim finansiranjem jer je stanje u našim javnim finansijama dobro. Napominje da je pre nekoliko dana u Evropskoj kući prisustvovao prezentaciji izveštaja Evropske unije o napredovanju Srbije na putu evrointegracija gde je bilo reči i o ekonomiji. I, čovek ispred EU delegacije u Srbiji je bio nedvosmilen: Stanje u privredi Srbije je dobro, preneo je sagovornik Sputnjika.Rekao je, napominje Stanić, ono što znamo svi koji se ovde bavimo dubinskim analizama privrede i finansija. To što tokom trajanja privremenog finansiranja država neće moći da se zadužuje, da uzima nove zajmove, po njegovoj oceni, nije problem.„Ono što je bitno, mi sada imamo na državnom računu, u trezoru, četiri milijarde evra. Potrebe za zaduživanjem su za celu godinu, znači kada se posmatra i glavnica i kada se posmatra otplata kamate, negde 7,5 milijardi. Znači, vi maltene više od polovine godine sa te četiri milijarde možete da pokrijete. To opet znači da nema potrebe za zaduživanjem u tom periodu, možete sve da finansirate“, precizirao je zamenik direktora Sektora za strateške analize PKS.Stanić, ipak, napominje da je privremeno finansiranje anomalija i da bi trebalo da traje što je kraće moguće. Komplikovan posaoNapraviti budžet za narednu godinu nije lak posao, za njega je zadužen poseban sektor za budžet u okviru ministarstva finansija koje u redovnim okolnostima, još u prvoj polovini tekuće godine šalje upit svim ministarstvima, agencijama, državnim institucijama o njihovim planovima za narednu godinu. Budžet se, dodaje Stanić, projektuje na osnovu makroekonomskih indikatora koji se procenjuju za narednu godinu i podseća da je rast privrede u trećem kvartalu ove godine bio 4,0 odsto, a da su predviđanja za celu narednu godinu bila 4,5 odsto, pa su revidirana na 4,0 procenta.On zbog svega toga smatra da bi kod tog komplikovanog posla sagledavanja prihodne i rashodne strane državne kase nova vlada i njeno ministarstvo finansija trebalo da konsultuju operativce postojećeg ministarstva oko načina pravljenja budžeta, kako bi posao bio dobro obavljen i u što kraćem roku.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Mira Kankaraš Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112099/17/1120991755_558:0:2606:2048_100x100_80_0_0_3d425c6852a20a25701bd5b2b075179a.jpg
Mira Kankaraš Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112099/17/1120991755_558:0:2606:2048_100x100_80_0_0_3d425c6852a20a25701bd5b2b075179a.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/0b/0f/1205609477_72:0:1209:853_1920x0_80_0_0_474ba6d813ae5b785143605f7b8dba41.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Mira Kankaraš Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112099/17/1120991755_558:0:2606:2048_100x100_80_0_0_3d425c6852a20a25701bd5b2b075179a.jpg
ekonomija, analize i mišljenja, energija sputnjika, srbija – ekonomija, budžet
ekonomija, analize i mišljenja, energija sputnjika, srbija – ekonomija, budžet
Privremeno finansiranje umesto budžeta - prvo vraćanje dugova, pa plate i penzije /video/
Privremeno finansiranje zbog toga što budžet za 2027. godinu, izvesno je, neće biti donet do 20. decembra, ne treba da brine. Sa četvrtinom ovogodišnjeg budžeta i sa 4 milijarde evra u trezoru, država će do kraja marta moći da finansira svoje obaveze.
Na to je u emisiji Energija Sputnjika ukazao ekonomski analitičar Bojan Stanić, zamenik direktora Sektora za strateške analize u Privrednoj komori Srbije.
On je podsetio da je privremeno finansiranje predviđeno Zakonom o budžetskom sistemu kada nije moguće da budžet za naredu godinu bude usvojen do 20. decembra tekuće godine. Predviđeno je da to privremeno finansiranje traje tri meseca, odnosno do kraja marta, a u izuzetnim slučajevima produženo za još tri meseca, praktično do kraja juna.
Stanić smatra da ti izuzetni slučajevi podrazumevaju nešto o čemu, kako kaže, ne bi trebalo ni da razmišljamo, imajući u vidu da bi to značilo da imamo jednu duboku političku krizu i, kao rezultat toga, nemogućnost da vlada, koja ima skupštinsku većinu, ne može da donese taj budžet.
On je uveren da će nova vlada biti formirana u predviđenom roku, odnosno najdalje 90 dana od konstituisanja Skupštine Srbije i da na usvajanje budžeta za 2027. nećemo čekati do kraja marta, odnosno do isteka vremena predviđenog za privremeno finansiranje.
Ovaj ekonomski analitičar objašnjava šta ono znači i šta podrazumeva:
„Privremeno finansiranje ne može preći jednu četvrtinu budžeta iz prethodne godine. Imajući u vidu da je taj budžet na jednom, da kažemo, visokom nivou planiran, za 2026. godinu, na stopi rasta od 3,5 odsto, to znači da definitivno tu ima dovoljno sredstava da se pokrije taj prvi kvartal naredne godine i da se nastavi sa realizacijom svih tih obaveza, po pitanju i EKSPA i drugih infrastrukturnih projekata. U tom smislu, ne vidim da može da dođe do problema u funkcionisanju države“.
Stanić, međutim, ukazuje na prioritete u privremenom finansiranju, odnosno na stavke koje apsolutno moraju da se finansiraju. Kategorija koja je među njima na prvom mestu, pre plata i penzija, je, kako ističe, javni dug.
Strane poverioce, kaže on, uopšte ne zanima imamo li vladu ili ne, niti zašto nismo usvojili budžet na vreme.
„Jednostavno, oni svakog meseca očekuju da im stigne otplata duga i to mora da bude prioritet u odnosu na sve druge državne rashode. Ukoliko, na primer, zakasni jedna isplata, oni mogu, ono što se kaže, ne baš da povuku menice, nego da proglase da je država nesposobna da finansira svoje obaveze i onda država ulazi u takozvani defolt, odnosno to se zove privremena nemogućnost otplate kredita“, objašnjava Stanić.
Odmah iza javnog duga prioritet je isplata zarada u javnom sektoru i penzija, napominje on, ali i dodaje da EKSPO, na kome su poslovi već 90 odsto završeni, mora da se dovede do kraja. Sve drugo bi, smatra, bilo besmisleno jer su u organizovanje te svetske izložbe uložena velika sredstva.
„Drugo, a možda i prvo po značaju u ovom slučaju, je koliko bi to bila međunarodna blamaža. Da vi sada, na primer, pošaljete pismo u 140 prestonica, da kažete: Izvinite, mi otkazujemo EKSPO zbog nemogućnosti da se složimo oko toga da li da ga organizujemo ili ne. I treća stvar, to bi bila velika propuštena prilika za Srbiju da se dodatno pozicionira na toj međunarodnoj mapi investicija“, ocena je Stanića.
Dobra privreda -i EU potvrdila
On ističe da zaista ne vidi problem sa privremenim finansiranjem jer je stanje u našim javnim finansijama dobro. Napominje da je pre nekoliko dana u Evropskoj kući prisustvovao prezentaciji izveštaja Evropske unije o napredovanju Srbije na putu evrointegracija gde je bilo reči i o ekonomiji. I, čovek ispred EU delegacije u Srbiji je bio nedvosmilen: Stanje u privredi Srbije je dobro, preneo je sagovornik Sputnjika.
Rekao je, napominje Stanić, ono što znamo svi koji se ovde bavimo dubinskim analizama privrede i finansija. To što tokom trajanja privremenog finansiranja država neće moći da se zadužuje, da uzima nove zajmove, po njegovoj oceni, nije problem.
„Ono što je bitno, mi sada imamo na državnom računu, u trezoru, četiri milijarde evra. Potrebe za zaduživanjem su za celu godinu, znači kada se posmatra i glavnica i kada se posmatra otplata kamate, negde 7,5 milijardi. Znači, vi maltene više od polovine godine sa te četiri milijarde možete da pokrijete. To opet znači da nema potrebe za zaduživanjem u tom periodu, možete sve da finansirate“, precizirao je zamenik direktora Sektora za strateške analize PKS.
Stanić, ipak, napominje da je privremeno finansiranje anomalija i da bi trebalo da traje što je kraće moguće.
Napraviti budžet za narednu godinu nije lak posao, za njega je zadužen poseban sektor za budžet u okviru ministarstva finansija koje u redovnim okolnostima, još u prvoj polovini tekuće godine šalje upit svim ministarstvima, agencijama, državnim institucijama o njihovim planovima za narednu godinu. Budžet se, dodaje Stanić, projektuje na osnovu makroekonomskih indikatora koji se procenjuju za narednu godinu i podseća da je rast privrede u trećem kvartalu ove godine bio 4,0 odsto, a da su predviđanja za celu narednu godinu bila 4,5 odsto, pa su revidirana na 4,0 procenta.
On zbog svega toga smatra da bi kod tog komplikovanog posla sagledavanja prihodne i rashodne strane državne kase nova vlada i njeno ministarstvo finansija trebalo da konsultuju operativce postojećeg ministarstva oko načina pravljenja budžeta, kako bi posao bio dobro obavljen i u što kraćem roku.