https://lat.sputnikportal.rs/20261121/prevlaka-je-kljuc-zagreb-opet-podmetnuo-nogu-podgorici-na-putu-ka-eu-1205841448.html
Prevlaka je ključ: Zagreb opet podmetnuo nogu Podgorici na putu ka EU
Prevlaka je ključ: Zagreb opet podmetnuo nogu Podgorici na putu ka EU
Sputnik Srbija
Šta god Crna Gora uradila izgleda je malo Hrvatskoj, kaže političar i analitičar Vladislav Dajković, koji ističe da je i na vlasti u Podgorici krivica što... 21.11.2026, Sputnik Srbija
2026-11-21T15:23+0100
2026-11-21T15:23+0100
2026-11-21T15:23+0100
region
region
region – politika
crna gora
evropska unija (eu)
hrvatska
uslov
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/0b/14/1205837054_0:0:1673:941_1920x0_80_0_0_f655345a83b4c150ca45dc48fd25a294.png
Zagreb je na sednici Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER) onemogućio zatvaranje Poglavlja 15 (energetika) i ponovo “stavio rampu” na zatvaranje Poglavlja 14 (saobraćajna politika) Crnoj Gora.Podgorica, koja se prema pisanju crnogorskih medija, nadala da će ova dva poglavlja biti otvorena neprijatno je iznenađena odlukom Hrvatske da se usprotivi zatvaranju ovih poglavlja zbog spora dve države oko istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, koji postoji zbog neutvrđene granice na moru, to jest Prevlake.Zastupati na pravi način nacionalne interesePolitičar i analitičar Vladislav Dajković povodom ovoga kaže sledeće:Dajković se nada da su makar građani Crne Gore shvatili da ovi ljudi, koji su trenutno na vlasti, nisu njihovi pravi predstavnici niti se bore za interese ne srpskog naroda, već generalno za interese građana koji žive u Crnoj Gori.„Tako da, šta god da uradimo, malo je. Evo, sada vidite i ovu novu blokadu koju su Hrvati ispostavili, a koja se najviše tiče otvorenog problema oko Prevlake, odnosno graničnog prelaza. Zašto je taj granični prelaz važan? Zato što je on zapravo takvog formata da predstavlja kapiju, ili bolje rečeno rampu na ulazu u teritorijalne vode Crne Gore, odnosno na ulazu u Bokokotorski zaliv. Sada zamislite hipotetički: Hrvati se probude jednog jutra i kažu: „Danas nećemo da pustimo da bilo ko uđe u Crnu Goru ili izađe iz nje sa te strane.“ Dakle, oni imaju pravo da postave rampu na taj mali prolaz između Prevlake i drugog dela kopna i da kažu - ne može,“ objašnjava on.Hrvatsko - neDajković napominje i da je ono što je još opasnije i još gore to što oni na Prevlaci mogu da postave svoje vojne sisteme i mehanizaciju i da faktički kao na dlanu gledaju i kontrolišu Crnu Goru.Granica između Crne Gore i Hrvatske u rejonu poluostrva Prevlaka sporna je od raspada bivše Jugoslavije. Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv.Nakon ratnih sukoba devedesetih kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači UN-a – od 1996. do 2002. Te godine utvrđen je Protokol o privremenom graničnom režimu.Šta kažu UNIz Zagreba su 2014. tvrdili da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja nisu njena, već koja pripadaju Hrvatskoj, dok je Crna Gora 2015. godine uputila notu Odeljenju Ujedinjenih nacija za prekomorske poslove i pravo mora (DOALOS) zbog toga što je Hrvatska raspisala tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u oblasti Prevlake, podsećaju Vijesti.Prema Protokolu, Hrvatska ima kopneni deo poluostrva i morski pojas ulaza u Boku Kotorsku od 550 metara, dok je deo akvatorijuma uz levu obalu poluostrva proglašen “ničijim morem”. Taj status je zadržan do danas.
https://lat.sputnikportal.rs/20261119/mediji-zagreb-spustio-rampu-crnoj-gori-na-dva-poglavlja-na-putu-ka-eu-1205770029.html
crna gora
hrvatska
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Brankica Ristić
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112071/82/1120718238_0:271:1946:2216_100x100_80_0_0_5b6c160edec396a9dbe89ce3ee5daa0c.jpg
Brankica Ristić
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112071/82/1120718238_0:271:1946:2216_100x100_80_0_0_5b6c160edec396a9dbe89ce3ee5daa0c.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/0b/14/1205837054_208:0:1463:941_1920x0_80_0_0_c32699ed7a1f45b479f07a20d1572bd8.pngSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Brankica Ristić
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112071/82/1120718238_0:271:1946:2216_100x100_80_0_0_5b6c160edec396a9dbe89ce3ee5daa0c.jpg
region, region – politika, crna gora, evropska unija (eu), hrvatska, uslov
region, region – politika, crna gora, evropska unija (eu), hrvatska, uslov
Prevlaka je ključ: Zagreb opet podmetnuo nogu Podgorici na putu ka EU
Šta god Crna Gora uradila izgleda je malo Hrvatskoj, kaže političar i analitičar Vladislav Dajković, koji ističe da je i na vlasti u Podgorici krivica što Hrvatska nije dala zeleno svetlo za otvaranje dva važna poglavlja na crnogorskom putu ka EU i da treba imati digniteta da se brane nacionalni interesi.
Zagreb je na sednici Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER) onemogućio zatvaranje Poglavlja 15 (energetika) i ponovo “stavio rampu” na zatvaranje Poglavlja 14 (saobraćajna politika) Crnoj Gora.
Podgorica, koja se prema pisanju crnogorskih medija, nadala da će ova dva poglavlja biti otvorena neprijatno je iznenađena odlukom Hrvatske da se usprotivi zatvaranju ovih poglavlja zbog spora dve države oko istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima, koji postoji zbog neutvrđene granice na moru, to jest Prevlake.
Zastupati na pravi način nacionalne interese
Političar i analitičar Vladislav Dajković povodom ovoga kaže sledeće:
„Uopšte nije krivica na hrvatskoj vlasti. To je najveća krivica crnogorskih vlasti, koje nemaju nikakvog digniteta i integriteta da na pravi način zastupaju interese naše zemlje, nego su faktički predale izvršnu vlast u ruke hrvatskoj obaveštajnoj službi, koja se očigledno u Crnoj Gori pita kao da je u svojoj zemlji. Više poštovanja i dostojanstva imao je čak i Milo Đukanović. Više dostojanstva imao je on nego što ga imaju Milojko Spajić i Jakov Milatović.“
Dajković se nada da su makar građani Crne Gore shvatili da ovi ljudi, koji su trenutno na vlasti, nisu njihovi pravi predstavnici niti se bore za interese ne srpskog naroda, već generalno za interese građana koji žive u Crnoj Gori.
„Tako da, šta god da uradimo, malo je. Evo, sada vidite i ovu novu blokadu koju su Hrvati ispostavili, a koja se najviše tiče otvorenog problema oko Prevlake, odnosno graničnog prelaza. Zašto je taj granični prelaz važan? Zato što je on zapravo takvog formata da predstavlja kapiju, ili bolje rečeno rampu na ulazu u teritorijalne vode Crne Gore, odnosno na ulazu u Bokokotorski zaliv. Sada zamislite hipotetički: Hrvati se probude jednog jutra i kažu: „Danas nećemo da pustimo da bilo ko uđe u Crnu Goru ili izađe iz nje sa te strane.“ Dakle, oni imaju pravo da postave rampu na taj mali prolaz između Prevlake i drugog dela kopna i da kažu - ne može,“ objašnjava on.
Dajković napominje i da je ono što je još opasnije i još gore to što oni na Prevlaci mogu da postave svoje vojne sisteme i mehanizaciju i da faktički kao na dlanu gledaju i kontrolišu Crnu Goru.
„E, zbog toga je pitanje Prevlake daleko važnije i od logora Morinj, i od školskog broda „Jadran“, i od bazena u Kotoru, jer je to pitanje bezbednosti svih građana Crne Gore,“ zaključuje on.
Granica između Crne Gore i Hrvatske u rejonu poluostrva Prevlaka sporna je od raspada bivše Jugoslavije. Prevlaka se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv.
Nakon ratnih sukoba devedesetih kontrolu nad spornim graničnim pojasom na Prevlaci preuzeli su posmatrači UN-a – od 1996. do 2002. Te godine utvrđen je Protokol o privremenom graničnom režimu.
Iz Zagreba su 2014. tvrdili da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja nisu njena, već koja pripadaju Hrvatskoj, dok je Crna Gora 2015. godine uputila notu Odeljenju Ujedinjenih nacija za prekomorske poslove i pravo mora (DOALOS) zbog toga što je Hrvatska raspisala tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u oblasti Prevlake, podsećaju Vijesti.
Prema Protokolu, Hrvatska ima kopneni deo poluostrva i morski pojas ulaza u Boku Kotorsku od 550 metara, dok je deo akvatorijuma uz levu obalu poluostrva proglašen “ničijim morem”. Taj status je zadržan do danas.