https://lat.sputnikportal.rs/20261121/nbs-fic-ponovo-potvrdio-pozitivan-izgled-srbije-za-dobijanje-investicionog-rejtinga-1205870709.html
NBS: Fič ponovo potvrdio pozitivan izgled Srbije za dobijanje investicionog rejtinga
NBS: Fič ponovo potvrdio pozitivan izgled Srbije za dobijanje investicionog rejtinga
Sputnik Srbija
Međunarodna rejting agencija Fič zadržala je kreditni rejting Srbije na nivou BB+, uz pozitivne izglede za njegovo povećanje, čime se Srbija i dalje nalazi na... 21.11.2026, Sputnik Srbija
2026-11-21T18:00+0100
2026-11-21T18:00+0100
2026-11-21T18:00+0100
banke i berza
ekonomija
srbija – ekonomija
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/09/1d/1130266170_0:205:3072:1933_1920x0_80_0_0_bc05c6df36c6eb82bdeadde217134acc.jpg
Kako je navedeno, kreditni rejting Srbije, prema ocenama Fiča, podržavaju dosledne makroekonomske politike, stabilnost deviznog kursa, odgovorno upravljanje javnim finansijama, visoke devizne rezerve i bruto domaći proizvod po stanovniku veći nego u zemljama sa istim rejtingom.Ključni faktori i očekivanjaMeđu ključnim faktorima koji doprinose pozitivnim izgledima za povećanje kreditnog rejtinga Fič izdvaja održiv privredni rast, stabilizaciju javnog duga na niskom nivou i otpornost Srbije na spoljne ekonomske šokove.S druge strane, kao slabosti u odnosu na zemlje sa istim kreditnim rejtingom navedeni su veći deficit tekućeg računa, manja efikasnost upravljanja i veći stepen evroizacije bankarskog sektora.Fič očekuje da će nova vlada uglavnom zadržati postojeći okvir ekonomske politike, zasnovan na stabilnom deviznom kursu, odgovornom fiskalnom upravljanju i ciljanoj inflaciji.Agencija navodi da se očekuje da će novi ekonomski program Vlade Srbije biti usmeren na veću podršku domaćim investicijama, progresivniji poreski sistem i veća ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, ali da konkretni detalji tih planova još nisu poznati.Kao kratkoročne prioritete izdvaja usvajanje budžeta za narednu godinu, pregovore o gasnom aranžmanu sa Rusijom i prodaju Naftne industrije Srbije.Devizne rezerve i finansijski sektorU izveštaju se ističe da su devizne rezerve Srbije krajem oktobra iznosile 29,2 milijarde evra, što je omogućilo Narodnoj banci Srbije da interveniše na deviznom tržištu u uslovima pojačanih pritisaka na slabljenje dinara, kao i da bi povećanje referentne kamatne stope u novembru za 25 baznih poena, na šest odsto, trebalo da pruži dodatnu podršku domaćoj aktivi.Agencija je ocenila i da je stabilnost finansijskog sektora očuvana, uprkos oduzimanju dozvole za rad Alta banci i privremenim pritiscima na likvidnost Banke Poštanska štedionica, ne očekujući šire posledice po finansijsku stabilnost zbog, kako se navodi u saopštenju, visoke kapitalizovanosti, likvidnosti i profitabilnosti bankarskog sektora kao celine.Projekcije rasta i javnih finansijaPrema novoj projekciji Fiča, privredni rast Srbije u 2026. godini iznosiće 3,5 odsto, umesto ranije procenjenih 2,8 odsto.Rast će, kako se očekuje, biti podstaknut snažnom domaćom tražnjom, rastom raspoloživog dohotka i kreditne aktivnosti, kao i završetkom projekata povezanih sa međunarodnom izložbom Ekspo 2027.Za 2027. godinu prognozira se rast od četiri odsto, dok se u 2028. očekuje njegovo usporavanje na 3,5 odsto.Fič predviđa i smanjenje deficita tekućeg računa sa 4,6 odsto bruto domaćeg proizvoda u 2025. na 4,1 odsto u 2026. godini, uz dalje poboljšanje u 2027. godini, zahvaljujući većem izvozu turističkih usluga tokom Ekspa.Kada je reč o javnim finansijama, očekuje se budžetski deficit od tri odsto bruto domaćeg proizvoda u 2026. godini, koji bi do 2028. trebalo da bude smanjen na 2,5 odsto.Učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu trebalo bi da se u periodu od 2026. do 2028. stabilizuje na oko 44 odsto, što je, ističe se u saopštenju Narodne banke Srbije, značajno niže u poređenju sa zemljama s istim kreditnim rejtingom.Ocena agencije je i da su fiskalni rizici u kratkom roku smanjeni na osnovu umerenog fiskalnog deficita, visokih rezervi likvidnosti budžeta i povoljne ročne strukture javnog duga.Kao faktore koji bi mogli da doprinesu povećanju kreditnog rejtinga, Fič navodi veće poverenje u kontinuitet ekonomskih politika, očuvanje privrednog rasta i makroekonomske stabilnosti, kao i unapređenje eksterne održivosti.Agencija ističe da bi bolja efikasnost upravljanja, smanjenje korupcije i veća institucionalna nezavisnost takođe doprineli povoljnijoj oceni kreditnog rejtinga Srbije.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/09/1d/1130266170_244:0:2975:2048_1920x0_80_0_0_c6c95d3973910254b51cee10b7501a40.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
banke i berza, srbija – ekonomija
banke i berza, srbija – ekonomija
NBS: Fič ponovo potvrdio pozitivan izgled Srbije za dobijanje investicionog rejtinga
Međunarodna rejting agencija Fič zadržala je kreditni rejting Srbije na nivou BB+, uz pozitivne izglede za njegovo povećanje, čime se Srbija i dalje nalazi na „pola koraka“ od dobijanja rejtinga investicionog ranga, saopštila je Narodna banka Srbije.
Kako je navedeno, kreditni rejting Srbije, prema ocenama Fiča, podržavaju dosledne makroekonomske politike, stabilnost deviznog kursa, odgovorno upravljanje javnim finansijama, visoke devizne rezerve i bruto domaći proizvod po stanovniku veći nego u zemljama sa istim rejtingom.
Ključni faktori i očekivanja
Među ključnim faktorima koji doprinose pozitivnim izgledima za povećanje kreditnog rejtinga Fič izdvaja održiv privredni rast, stabilizaciju javnog duga na niskom nivou i otpornost Srbije na spoljne ekonomske šokove.
S druge strane, kao slabosti u odnosu na zemlje sa istim kreditnim rejtingom navedeni su veći deficit tekućeg računa, manja efikasnost upravljanja i veći stepen evroizacije bankarskog sektora.
Fič očekuje da će nova vlada uglavnom zadržati postojeći okvir ekonomske politike, zasnovan na stabilnom deviznom kursu, odgovornom fiskalnom upravljanju i ciljanoj inflaciji.
Agencija navodi da se očekuje da će novi ekonomski program Vlade Srbije biti usmeren na veću podršku domaćim investicijama, progresivniji poreski sistem i veća ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, ali da konkretni detalji tih planova još nisu poznati.
Kao kratkoročne prioritete izdvaja usvajanje budžeta za narednu godinu, pregovore o gasnom aranžmanu sa Rusijom i prodaju Naftne industrije Srbije.
Devizne rezerve i finansijski sektor
U izveštaju se ističe da su devizne rezerve Srbije krajem oktobra iznosile 29,2 milijarde evra, što je omogućilo Narodnoj banci Srbije da interveniše na deviznom tržištu u uslovima pojačanih pritisaka na slabljenje dinara, kao i da bi povećanje referentne kamatne stope u novembru za 25 baznih poena, na šest odsto, trebalo da pruži dodatnu podršku domaćoj aktivi.
Agencija je ocenila i da je stabilnost finansijskog sektora očuvana, uprkos oduzimanju dozvole za rad Alta banci i privremenim pritiscima na likvidnost Banke Poštanska štedionica, ne očekujući šire posledice po finansijsku stabilnost zbog, kako se navodi u saopštenju, visoke kapitalizovanosti, likvidnosti i profitabilnosti bankarskog sektora kao celine.
Projekcije rasta i javnih finansija
Prema novoj projekciji Fiča, privredni rast Srbije u 2026. godini iznosiće 3,5 odsto, umesto ranije procenjenih 2,8 odsto.
Rast će, kako se očekuje, biti podstaknut snažnom domaćom tražnjom, rastom raspoloživog dohotka i kreditne aktivnosti, kao i završetkom projekata povezanih sa međunarodnom izložbom Ekspo 2027.
Za 2027. godinu prognozira se rast od četiri odsto, dok se u 2028. očekuje njegovo usporavanje na 3,5 odsto.
Fič predviđa i smanjenje deficita tekućeg računa sa 4,6 odsto bruto domaćeg proizvoda u 2025. na 4,1 odsto u 2026. godini, uz dalje poboljšanje u 2027. godini, zahvaljujući većem izvozu turističkih usluga tokom Ekspa.
Kada je reč o javnim finansijama, očekuje se budžetski deficit od tri odsto bruto domaćeg proizvoda u 2026. godini, koji bi do 2028. trebalo da bude smanjen na 2,5 odsto.
Učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu trebalo bi da se u periodu od 2026. do 2028. stabilizuje na oko 44 odsto, što je, ističe se u saopštenju Narodne banke Srbije, značajno niže u poređenju sa zemljama s istim kreditnim rejtingom.
Ocena agencije je i da su fiskalni rizici u kratkom roku smanjeni na osnovu umerenog fiskalnog deficita, visokih rezervi likvidnosti budžeta i povoljne ročne strukture javnog duga.
Kao faktore koji bi mogli da doprinesu povećanju kreditnog rejtinga, Fič navodi veće poverenje u kontinuitet ekonomskih politika, očuvanje privrednog rasta i makroekonomske stabilnosti, kao i unapređenje eksterne održivosti.
Agencija ističe da bi bolja efikasnost upravljanja, smanjenje korupcije i veća institucionalna nezavisnost takođe doprineli povoljnijoj oceni kreditnog rejtinga Srbije.