https://lat.sputnikportal.rs/20261121/globalna-pretnja-ili-bag-sta-ce-se-desiti-ako-sve-stane-bas-kad-budete--ispred-bankomata-1205778901.html
Globalna pretnja ili bag: Šta će se desiti ako sve stane baš kad budete – ispred bankomata
Globalna pretnja ili bag: Šta će se desiti ako sve stane baš kad budete – ispred bankomata
Sputnik Srbija
Obustava letova u SAD i prekid u onlajn radu banaka pokazuje da što smo više zavisni od tehnologija, to ćemo imati i više problema. U svetu u kojem su banke... 21.11.2026, Sputnik Srbija
2026-11-21T17:30+0100
2026-11-21T17:30+0100
2026-11-21T17:30+0100
svet
klaud
majkrosoft
bag
pad sistema
banke
avion
sajber napadi
udruženje banaka srbije
tiodor jovović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/0b/13/1205778206_0:0:1673:941_1920x0_80_0_0_610114c15c8a0ed49b309bd5df25380c.png
Ovako za Sputnjik dva velika pada sistema koji su napravili problem za skoro dva miliona ljudi i njihove porodice i poslove komentariše Tiodor Jovović iz tima za informacionu bezbednost Udruženja banaka Srbije:Više najvećih banaka u Sjedinjenim Američkim Državama suočilo se protekle nedelje sa velikim tehničkim prekidima u radu onlajn bankarstva, zbog čega gotovo 10.000 korisnika nije moglo da pristupi svom novcu, ni da obavlja transakcije.Bag zaustavio avione i bankeNajveći broj prijava korisnika zabeležila je čuvena Džej-Pi Morgan Čejs banka, kao i korisnici usluga Benk ov Amerika i Ju-Es benk, a smetnje u radu imala je i banka Vels Fargo. Građani su prijavljivali neuspešno slanje i primanje novca i preko sistema Zel.Kompanija Džej-Pi Morgan Čejs potvrdila je da je zastoj izazvao softverski bag na njihovim lokalnim serverima i naglasila da nema dokaza da je incident povezan sa hakerskim napadom.Bag se dogodio svega nekoliko dana nakon velikog globalnog prekida rada servisa kompanije Majkrosoft i privremene obustave letova u SAD zbog, kako je objašnjeno, kvara na komunikacionoj opremi kontrole letenja. Majkrosoft je saopštio da prizemljenje aviona nema nikakve veze sa padom njegovih servisa.Problem je u banci podatakaMeđutim, sagovornik Sputnjika, međunarodno priznati ekspert za informacionu bezbednost, veruje da su ovi događaji povezani sa Majkrosoftom, odnosno softverskim problemom u kaludu, banci podataka u velikim data centrima.„Te ogromne količine podataka banka mora negde da smesti. Klaud je kao i vaš interni sistem, samo što je to veliki broj računara koji mnogo bolje raspodeli opterećenje. Opterećenje vašeg servera nikada ne prelazi dvadesetak odsto, a preostalih 80 je neiskorišćeno. Sa druge strane, u klaudu se uvek sve koristi do kraja, zato što se deli na više korisnika“.Jovović dodaje da nije toliki problem u čuvanju, već u procesovanju podataka. Svi poslovni procesi banaka, ali drugih velikih kompanija, se istovremeno vrte negde u klaudu:Bezbednosni rizik kvara sistemaNaš sagovornik dodaje da priča o klaudu ima još jednu važnu dimenziju, problemi koji su zadesili građane Amerike, mogu da se izazovu i namerno, sajber napadima, da budu iskorišćeni u terorističke svrhe:„To je apsolutno moguće, ali sajber napad čak i ne mora da se desi, sasvim je dovoljno da dođe do preopterećenja resursa, pogrešnog dimenzionisanja, sve će se to prelivati na ljude. Sve više ćemo se susretati sa problemima, kao nekad, kad televizor crkne baš u trenutku kad vas nešto interesuje. Isto će se dešavati, recimo u trenutku kada krenete nešto da platite“, objašnjava ekspert.Jovović ističe da se ovi problemi neće odnositi samo na sisteme plaćanja, a kada dođemo u situaciju da otkaže više sistema istovremeno, to ćemo itekako primetiti.Ratovi budućnosti - bez oružjaTreba biti svestan činjenice da nas očekuju različiti scenariji koje bismo mogli graditi upravo na slučajevima koji su poslednjih dana potresli Ameriku. Oni koji se bave ovom materijom znaju da nam ubuduće za ratovanje neće biti potrebno klasično oružje.Što se komfora tiče, Jovović kaže da će ovakve greške u sistemima, posebno namerne, svakako u skoroj budućnosti imati veliki uticaj na sve nas.„Zamislite hipotetičku situaciju, setite se kampanje prijava bombi u školama, zamislite da neko sedne i pozove deset najvećih tržnih centara u Srbiji i prijavi bombu. Ili zamislite da pozove u jednom danu i škole i autobuske i železničke stanice i prijavi bombe. Nastao bi haos. Na sreću, uticaj na stvarnu bezbednost bio bi minimalan. I to je jedino dobro u celoj ovoj priči“.Sistem od koga zavisi nacionalna bezbednostPosle obustavljanja letova u Americi i problema sa bankama, pozivajući se na obaveštene izvore, američki mediji su objavili da je „pala“ i tajna mreža koju američka Služba nacionalne bezbednosti (NSA) koristi za svoje interne komunikacije.Dok se uzrok zastoja utvrđuje, sajber napad je odmah isključen, NSA je uvela postepene dolaske zaposlenih na posao, u raznim terminima, kako bi se smanjilo opterećenje sistema.Jovović kaže da problemi sa Majkrosoftom nisu novi, „prekidi“ se stalno dešavaju na takozvanoj regularnoj osnovi, ali sada su trajali po par minuta i imali drugačiji uticaj, posebno na sisteme koji su međusobno povezani, pa su ih osetili skoro svi korisnici na planeti. Problem će se morati rešavati unapređenjem resursa.„Majkrosoft je kao i svaki trgovac, obezbedi u startu neke resurse, s vremenom oni višestruko prevazilaze potrebe korisnika, a trgovac ih ne proširuje istom merom, tako u nekom trenutku dođe do presecanja. Pošto su svi ti sistemi veoma kompleksni, ali međusobno povezani, bukvalno jedan manji problem može posledično da izazove jako velike posledice“.Bankarski sistemi u Srbiji bezbedniŠto se tiče velikih sistema u Srbiji koji koriste sporne banke podataka, naš sagovornik, koji je uspostavio i upravljao sistemima informacione bezbednosti nekoliko najvećih banaka u Srbiji i bavi se operativnim rizicima u finansijskim institucijama izazvanim sajber pretnjama kaže da je bankarski sektor jedan od retkih koji ima i godišnje procene stanja bezbednosti, takozvanog stejt of sekjuriti:„Na svim tim merenjima i testiranjima stanje bezbednosti bankarskog sektora u velikoj meri prevazilazi, ne samo prosek u Republici Srbiji već i u regionu. Tako da sa informatičke strane sumnjam da može nešto katastrofalno da se desi, bilo namerno ili nenamerno. Opet, ne isključujem mogućnost, ali to bi, s obzirom na to što su ti sistemi segmentirani, imalo veoma ograničen uticaj“, zaključuje Jovović.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/0b/13/1205778206_190:0:1445:941_1920x0_80_0_0_bad8bd7e9fd02ee18b6053c641b249de.pngSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Senka Miloš
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112072/12/1120721288_0:0:960:960_100x100_80_0_0_962f5c259e322cea6489c51265fc37b1.jpg
svet, klaud, majkrosoft, bag, pad sistema, banke, avion, sajber napadi, udruženje banaka srbije, tiodor jovović, svet – politika
svet, klaud, majkrosoft, bag, pad sistema, banke, avion, sajber napadi, udruženje banaka srbije, tiodor jovović, svet – politika
Globalna pretnja ili bag: Šta će se desiti ako sve stane baš kad budete – ispred bankomata
Obustava letova u SAD i prekid u onlajn radu banaka pokazuje da što smo više zavisni od tehnologija, to ćemo imati i više problema. U svetu u kojem su banke, saobraćaj, energetika i komunikacije povezani digitalnom infrastrukturom, kvar jednog sistema može izazvati i lančane poremećaje. A ciljano ometanje sistema može da ugrozi čitave države.
Ovako za Sputnjik dva velika pada sistema koji su napravili problem za skoro dva miliona ljudi i njihove porodice i poslove komentariše Tiodor Jovović iz tima za informacionu bezbednost Udruženja banaka Srbije:
„Ovi slučajevi verovatno nisu povezani sa sajber napadima, ali upravo smo videli da nam sajber napad nije ni potreban, da bi se stopirali određeni segment života ili jednostavno, napravio haos“.
Više najvećih
banaka u Sjedinjenim Američkim Državama suočilo se protekle nedelje sa velikim
tehničkim prekidima u radu onlajn bankarstva, zbog čega gotovo 10.000 korisnika nije moglo da pristupi svom novcu, ni da obavlja transakcije.
Bag zaustavio avione i banke
Najveći broj prijava korisnika zabeležila je čuvena Džej-Pi Morgan Čejs banka, kao i korisnici usluga Benk ov Amerika i Ju-Es benk, a smetnje u radu imala je i banka Vels Fargo. Građani su prijavljivali neuspešno slanje i primanje novca i preko sistema Zel.
Izveštaji o prekidima u radu odmah su se odrazili na berzu, deonice ovih banaka zabeležile su pad od oko dva odsto.
Kompanija Džej-Pi Morgan Čejs potvrdila je da je zastoj izazvao softverski bag na njihovim lokalnim serverima i naglasila da nema dokaza da je incident povezan sa hakerskim napadom.
Bag se dogodio svega nekoliko dana nakon velikog globalnog prekida rada servisa kompanije Majkrosoft i
privremene obustave letova u SAD zbog, kako je objašnjeno, kvara na komunikacionoj opremi kontrole letenja. Majkrosoft je saopštio da prizemljenje aviona nema nikakve veze sa padom njegovih servisa.
Problem je u banci podataka
Međutim, sagovornik Sputnjika, međunarodno priznati ekspert za informacionu bezbednost, veruje da su ovi događaji povezani sa Majkrosoftom, odnosno softverskim problemom u kaludu, banci podataka u velikim data centrima.
„Te ogromne količine podataka banka mora negde da smesti. Klaud je kao i vaš interni sistem, samo što je to veliki broj računara koji mnogo bolje raspodeli opterećenje. Opterećenje vašeg servera nikada ne prelazi dvadesetak odsto, a preostalih 80 je neiskorišćeno. Sa druge strane, u klaudu se uvek sve koristi do kraja, zato što se deli na više korisnika“.
Jovović dodaje da nije toliki problem u čuvanju, već u procesovanju podataka. Svi poslovni procesi banaka, ali drugih velikih kompanija, se istovremeno vrte negde u klaudu:
„Reč je o obradi ogromne količine podataka, kada dođe do baga, neki proces ne može da se završi, a vi ne možete da otvorite račun, pošaljete zahtev za kredit, jer jednostavno, taj poslovni proces više ne funkcioniše. Korisnici ne znaju da banka koristi klaud, niti ih to interesuje. Njihova percepcija toga je, ne radi mi banka, a realan problem je zapravo, kod nekog isporučioca usluge“.
Bezbednosni rizik kvara sistema
Naš sagovornik dodaje da priča o klaudu ima još jednu važnu dimenziju, problemi koji su zadesili građane Amerike, mogu da se izazovu i namerno, sajber napadima, da budu iskorišćeni u terorističke svrhe:
„To je apsolutno moguće, ali sajber napad čak i ne mora da se desi, sasvim je dovoljno da dođe do preopterećenja resursa, pogrešnog dimenzionisanja, sve će se to prelivati na ljude. Sve više ćemo se susretati sa problemima, kao nekad, kad televizor crkne baš u trenutku kad vas nešto interesuje. Isto će se dešavati, recimo u trenutku kada krenete nešto da platite“, objašnjava ekspert.
Jovović ističe da se ovi problemi neće odnositi samo na sisteme plaćanja, a kada dođemo u situaciju da otkaže više sistema istovremeno, to ćemo itekako primetiti.
Ratovi budućnosti - bez oružja
Treba biti svestan činjenice da nas očekuju različiti scenariji koje bismo mogli graditi upravo na slučajevima koji su poslednjih dana potresli Ameriku. Oni koji se bave ovom materijom znaju da nam ubuduće za ratovanje neće biti potrebno klasično oružje.
„To se u neku ruku već dešava. Odavno postoji i kategorija napada koja se zove Stejt sponozord Atek i svakako da mnoge države to pokušavaju. Ono što je dobro u svemu tome, uticaj na stvaran život, ne mislim na komfor, već na bezbednost samih ljudi, i dalje je, na sreću, minimalan“.
Što se komfora tiče, Jovović kaže da će ovakve greške u sistemima, posebno namerne, svakako u skoroj budućnosti imati veliki uticaj na sve nas.
„Zamislite hipotetičku situaciju, setite se kampanje prijava bombi u školama, zamislite da neko sedne i pozove deset najvećih tržnih centara u Srbiji i prijavi bombu. Ili zamislite da pozove u jednom danu i škole i autobuske i železničke stanice i prijavi bombe. Nastao bi haos. Na sreću, uticaj na stvarnu bezbednost bio bi minimalan. I to je jedino dobro u celoj ovoj priči“.
Sistem od koga zavisi nacionalna bezbednost
Posle obustavljanja letova u Americi i problema sa bankama, pozivajući se na obaveštene izvore, američki mediji su objavili da je
„pala“ i tajna mreža koju
američka Služba nacionalne bezbednosti (NSA) koristi za svoje interne komunikacije.
Dok se uzrok zastoja utvrđuje, sajber napad je odmah isključen, NSA je uvela postepene dolaske zaposlenih na posao, u raznim terminima, kako bi se smanjilo opterećenje sistema.
Jovović kaže da
problemi sa Majkrosoftom nisu novi, „
prekidi“ se stalno dešavaju na takozvanoj regularnoj osnovi, ali sada su
trajali po par minuta i imali drugačiji uticaj, posebno na sisteme koji su međusobno povezani, pa su ih osetili skoro svi korisnici na planeti. Problem će se morati rešavati unapređenjem resursa.
„Majkrosoft je kao i svaki trgovac, obezbedi u startu neke resurse, s vremenom oni višestruko prevazilaze potrebe korisnika, a trgovac ih ne proširuje istom merom, tako u nekom trenutku dođe do presecanja. Pošto su svi ti sistemi veoma kompleksni, ali međusobno povezani, bukvalno jedan manji problem može posledično da izazove jako velike posledice“.
Bankarski sistemi u Srbiji bezbedni
Što se tiče
velikih sistema u Srbiji koji koriste sporne banke podataka, naš sagovornik, koji je uspostavio i upravljao sistemima informacione bezbednosti nekoliko najvećih banaka u Srbiji i
bavi se operativnim rizicima u finansijskim institucijama izazvanim sajber pretnjama kaže da je bankarski sektor jedan od retkih koji ima i godišnje procene stanja bezbednosti, takozvanog stejt of sekjuriti:
„Na svim tim merenjima i testiranjima stanje bezbednosti bankarskog sektora u velikoj meri prevazilazi, ne samo prosek u Republici Srbiji već i u regionu. Tako da sa informatičke strane sumnjam da može nešto katastrofalno da se desi, bilo namerno ili nenamerno. Opet, ne isključujem mogućnost, ali to bi, s obzirom na to što su ti sistemi segmentirani, imalo veoma ograničen uticaj“, zaključuje Jovović.