00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
VESTI
06:30
30 min
NOVI SPUTNJIK POREDAK
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Važan signal tri svetske sile u trenutku globalne nestabilnosti /video/

© Sputnik / Sergey Bobylev / Uđi u bazu fotografijaLideri Rusije, Kine i SAD, Vladimir Putin, Si Đinpin i Donald Tramp
Lideri Rusije, Kine i SAD, Vladimir Putin, Si Đinpin i Donald Tramp - Sputnik Srbija, 1920, 20.11.2026
Pratite nas
Susret predsednika Vladimira Putina, Si Đinpinga i Donalda Trampa u kineskom Šendženu predstavlja jedan od najznačajnijih diplomatskih događaja, koji bi mogao da utiče na buduće odnose najvećih svetskih sila, ocenjuje dopisnik Informativne agencije BRIKS iz Srbije Dragoljub Bosnić.
Razgovori trojice lidera otvorili su niz pitanja – od reforme Ujedinjenih nacija i energetske stabilnosti, do kontrole nuklearnog naoružanja, međunarodnog prava i rešavanja regionalnih sukoba. Iako konkretni dogovori tek treba da budu pretočeni u praktične poteze, sam susret ocenjuje se kao važan signal u trenutku duboke globalne nestabilnosti.
Bosnić smatra da je najvažnija činjenica da su tri države, koje imaju najveću vojnu i ekonomsku moć, pokazale spremnost da razgovaraju o pitanjima od kojih zavisi bezbednost čitavog sveta.
„Fantastično je što su se oni sastali, jer tri najmoćnije zemlje sveta, i u vojnom i u ekonomskom smislu, moraju da sarađuju bar oko najvažnijih pitanja, pre svega bezbednosti“, ocenio je Bosnić u emisiji radio Sputnjika „Od četvrtka do četvrtka“.
Ipak, on upozorava da se od deklaracija ne sme očekivati više nego što one realno mogu da donesu, jer se u istoriji često dešavalo da se čak ni potpisani sporazumi ne poštuju. Susret u Šendženu, dodaje Bosnić, ne treba unapred da se proglašava novom Jaltom niti početkom potpuno novog međunarodnog poretka, ali je to prvi i neophodan korak ka smanjenju međunarodnih tenzija“, rekao je on.

Najvažnija vest – izbegavanje nuklearnog rata po svku cenu

Posebnu važnost naš sagovornik pridaje porukama o sprečavanju nuklearnog sukoba, naročito u okolnostima u kojima su postojeći mehanizmi kontrole naoružanja oslabljeni, a strateško nadmetanje velikih sila ponovo dobija na intenzitetu.
„Odlično je što su rekli da nuklearni rat ne sme nikada da se vodi. To je najvažnije za svakog normalnog čoveka na ovoj planeti. Niko ne želi takav scenario“, istakao je on.
Bosnić je podsetio da je prestanak važenja poslednjeg značajnog sporazuma o ograničenju strateškog naoružanja dodatno zakomplikovao međunarodne bezbednosne odnose. Zbog toga smatra da je neophodno obnoviti dijalog i uspostaviti nova pravila koja bi sprečila nekontrolisanu trku u naoružanju.

Prepreke za postizanje pravno obavezujućeg sporazuma

Ipak, upozorava da postoje ozbiljne prepreke za postizanje pravno obavezujućeg sporazuma. Vašington, prema njegovim rečima, želi da se Kina i Rusija posmatraju kao jedinstven strateški blok, što Peking i Moskva ne prihvataju.
„Rusija i Kina jesu bliski partneri, ali nisu jedan vojni blok. To su dve suverene države koje vode nezavisnu spoljnu politiku i žele da zadrže sopstvenu autonomiju. Nije logično da ih neko posmatra kao jedinstvenu silu kada je reč o nuklearnom naoružanju“, objašnjava Bosnić.
Kina, kako dodaje, raspolaže znatno manjim nuklearnim arsenalom od Rusije i SAD, zbog čega ne želi da prihvati iste obaveze bez uvažavanja te razlike.
Jedna od važnih tema razgovora bila je i reforma Ujedinjenih nacija. Prema oceni Bosnića, ova međunarodna organizacija mora da povrati autoritet i sposobnost da deluje kao nepristrasan mehanizam za očuvanje mira.
„Reforma Ujedinjenih nacija potrebna je svim suverenim državama. Ta organizacija mora ponovo da postane relevantna i da bude sposobna da odgovori na globalne izazove“, rekao je on.

Amerikanci pokušavaju da prilagode strategiju novim okolnostima

Među pitanjima koja su dobila značajno mesto našla se i energetska stabilnost. Trojica lidera ukazala su na potrebu sigurnog snabdevanja energentima, ali Bosnić smatra da će stvarni značaj tih poruka zavisiti od konkretnih poteza i odnosa velikih sila prema energetskim tržištima.
„Amerikanci sada pokušavaju da prilagode svoju strategiju novim okolnostima. Njima je sve teže da se istovremeno suočavaju sa Rusijom u Evropi, Kinom u Aziji i krizama na Bliskom istoku“, ocenjuje sagovornik.
Posebno problematičnim smatra korišćenje energetike kao instrumenta geopolitičkog pritiska, jer posledice takve politike osećaju i države koje nisu direktno uključene u sukobe.

Ukrajina ostaje prepreka

Ukrajinsko pitanje ostaje jedna od najvećih prepreka. Bosnić ocenjuje da su interesi tri sile različiti, ali da nijedna ne želi da preuzme punu odgovornost za kompromis koji bi mogao da izazove nove političke posledice.
„Za Kinu je važno da Rusija ne izgubi taj sukob, jer bi to imalo ozbiljne posledice i po njenu bezbednost. Tramp, s druge strane, ne može jednostavno da odustane od Ukrajine, jer bi to u američkoj unutrašnjoj politici moglo da bude predstavljeno kao poraz“, navodi on.
Posebno je indikativno, prema oceni Bosnića, to što pitanje Ukrajine nije našlo mesta u zajedničkoj deklaraciji nakon susreta. Iako je reč o sukobu koji neposredno utiče na bezbednost evropskog kontinenta, evropski predstavnici nisu učestvovali u razgovorima tri svetske sile, niti je Evropska unija imala priliku da utiče na formulisanje zajedničkih stavova.
Bosnić u tome vidi još jednu potvrdu da se o najvažnijim međunarodnim pitanjima sve više odlučuje izvan evropskih institucija. Posebno je problematično to što Evropa snosi značajne političke, ekonomske i bezbednosne posledice ukrajinskog sukoba, ali istovremeno nema odgovarajuću ulogu u najvažnijim diplomatskim procesima koji se tiču njegovog rešavanja.

Peking ne želi vojsku SAD na Tajvanu

Osvrćući se na položaj Tajvana, Bosnić ističe da je za Peking od presudnog značaja sprečavanje vojnog prisustva SAD na toj teritoriji i očuvanje mogućnosti mirnog rešavanja spora. Kinu opisuje kao državu koja svoju međunarodnu poziciju prvenstveno gradi ekonomskim razvojem i investicijama, dok njenu vojnu politiku vidi pre svega kroz prizmu bezbednosnih izazova u azijsko-pacifičkom regionu.
„Kina želi da se razvija kao zemlja i društvo. Ona sebe ne vidi kao hegemona na način na koji to čine Sjedinjene Američke Države, jer je njena osnovna snaga ekonomija“, ocenio je Bosnić.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala