Hrvatska jača vojsku – kakvu to poruku šalje regionu

© AP Photo / Darko Bandic
Pratite nas
Povećanje budžeta Hrvatske za vojsku deo su plana Zagreba da se vojno razvija u više pravaca i u tome se neće zaustaviti, što stvara izvesnu bezbednosnu pretnju u njenom okruženju, smatra profesor Mitar Kovač.
Povećanje budžeta za odbranu Hrvatske u predlogu za 2027. godinu predstavlja značajan skok od oko 413 miliona evra, odnosno, sa 1,64 na 2,05 milijarde evra, što je rast od približno 25 do 27 odsto u odnosu na prethodni nivo.
Jačanje vojske u više pravaca
Profesor dr Mitar Kovač, general -major u penziji, kaže da možemo reći da Hrvatska preduzima mere za jačanje sistema odbrane i vojske u više pravaca, kako kroz jačanje kadrovske strukture i školovanje kadrova u inostranstvu, tako i kroz povećanje finansijskih izdvajanja iz budžeta za potrebe odbrane.
„To znači da sukcesivno, iz godine u godinu, povećavaju procenat izdvajanja iz bruto domaćeg proizvoda. Ovo je nešto očekivano, što prati razvoj hrvatskih oružanih snaga, i oni se na tome neće zaustaviti. Oni jednostavno, na osnovu svojih projekcija i viđenja stanja bezbednosti na Balkanu, u jugoistočnoj Evropi, kao i svih ovih poremećaja koji se generalno dešavaju u Evropi, žele da jačaju sistem i snage odbrane,“ ocenjuje Kovač.
On dodaje da takav njihov odnos prema odbrani i jačanju vojske jeste izvesna bezbednosna pretnja njihovom okruženju.
„Pre svega mislim na BiH i Republiku Srpsku. Iako su politički odnosi relativno dobri i korektni, to ne znači da se veoma brzo ne mogu promeniti, kao što se, nažalost, dešavalo i pre i tokom građanskog rata na prostoru BiH. Zato možemo takođe reći da je veoma razumno s njihove strane što uvode služenje vojnog roka, kao članice NATO pakta. Takođe vidimo i nerazumno ponašanje Srbije, koja nakon gotovo usaglašene odluke da će se 2027. godine uvesti služenje vojnog roka, sada šalje drugačije poruke. Vidimo da izjave istaknutih ljudi koji su pobedili na izborima ne govore u tom pravcu, već, naprotiv, nedvosmisleno ukazuju na to da se služenje vojnog roka neće nastaviti. I to se izjavljuje bez nadležnih odluka vlasti, koja još nije ni konstituisana u smislu izvršne vlasti,“ kaže on.
Opasnost prema regionu
On podseća da je prethodna vlast je uložila mnogo napora da se dođe do tog koraka, jer u svetu nema vojno neutralne države koja nema služenje vojnog roka.
„Sada se ta strateška odluka i potreba naroda dovode u pitanje. Istovremeno se govori o tome da će biti povećana izdvajanja za potrebe odbrane. Naravno, novac koji se izdvaja za odbranu, opremanje i kupovinu oružja ne može da nadomesti broj vojnika u sistemu odbrane u miru, a posebno ne u ratnoj vojsci. Tako i ovo povećanje budžeta u Hrvatskoj mogu slobodno da ocenim kao nešto što rade dosta promišljenije i organizovanije nego mnoge druge države na prostoru bivše SFRJ,“ zaključuje naš sagovornik.
Premijer Andrej Plenković saopštio je da će Hrvatska ovim povećanjem, prema kriterijumima NATO-a, za odbranu izdvajati više od dva odsto bruto domaćeg proizvoda, uz nastavak višegodišnjeg programa modernizacije oružanih snaga.
Glavni deo povećanih izdataka biće usmeren na nabavku savremenih borbenih sistema, jačanje kopnenih snaga, ratnog vazduhoplovstva i mornarice, kao i na unapređenje sposobnosti za izvođenje vojnih operacija.
A šta to Zagreb kupuje
Jedan od najznačajnijih projekata hrvatske vojske predstavlja nabavka nemačkih tenkova „leopard 2A8”, koji bi trebalo da zamene tenkove M-84, od kojih je deo ustupljen Ukrajini.
Planirana je nabavka 44 tenka ovog tipa, u okviru projekta vrednog približno 1,1 milijardu evra.
Istovremeno, Hrvatska nastavlja modernizaciju artiljerijskih i raketnih jedinica nabavkom američkih višecevnih raketnih sistema „hajmars“, južnokorejskih sistema K239 „čunmu” i francuskih samohodnih haubica „cezar”.
Za nabavku 18 francuskih haubica predviđeno je oko 328 miliona evra, dok je za opremanje logističkih jedinica planirana kupovina 420 teških teretnih vozila češkog proizvođača „tatra”, vredna približno 212 miliona evra.
Deo ovih projekata finansiraće se posredstvom evropskog odbrambenog programa (SAFE), koji državama članicama Evropske unije omogućava povoljno kreditiranje nabavke vojne opreme i naoružanja.
Pored kopnenih snaga, značajna ulaganja planirana su i u hrvatsko ratno vazduhoplovstvo, koje je završilo preuzimanje 12 francuskih višenamenskih borbenih aviona „rafal” u verziji F3-R.
Jačanje ratne mornarice
Zagreb planira njihovu modernizaciju na napredniji standard F4, čime bi trebalo da budu unapređene borbene sposobnosti aviona, uključujući upotrebu savremenog naoružanja i elektronskih sistema.
Predviđeno je i dalje opremanje ratnog vazduhoplovstva američkim višenamenskim helikopterima UH-60M „blek hok”, kao i modernizacija osmatračkih radara AN/FPS-117.
U planovima razvoja hrvatske ratne mornarice nalazi se i nabavka dve korvete, čime bi trebalo da budu ojačane sposobnosti nadzora i zaštite pomorskog prostora.
Plenković je kao jedan od ciljeva naveo i povratak vojske u Beli Manastir, uz ulaganja u vojnu infrastrukturu.
Povećanje vojnog budžeta deo je šireg programa jačanja odbrambenih kapaciteta Hrvatske, koji podrazumeva dugoročne ugovore o nabavci naoružanja i vojne opreme, kao i veće oslanjanje na evropske finansijske mehanizme za modernizaciju oružanih snaga.





