00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Hag na meti kritika: Poziv sa samita u Kini na povratak izvornim načelima međunarodnog prava

© Sputnik / Vladimir Astapkovich / Uđi u bazu fotografijaMeđunarodni krivični sud u Hagu
Međunarodni krivični sud u Hagu - Sputnik Srbija, 1920, 20.11.2026
Pratite nas
Sastanak Vladimira Putina, Si Đinpinga i Donalda Trampa u Šenženu i zajednička poruka o sprečavanju zloupotrebe ovlašćenja Međunarodnog krivičnog suda mogli bi da označe važan korak ka povratku izvornim načelima međunarodnog prava i suvereniteta država, ali i otvore prostor za preispitivanje rada Haškog tribunala i njegovih presuda.
Vladimir Putin, Si Đinping i Donald Tramp u zajedničkoj deklaraciji posebno su istakli princip saglasnosti država i poštovanje imuniteta njihovih zvaničnih predstavnika, uz upozorenje da Međunarodni krivični sud ne sme da zloupotrebljava svoja ovlašćenja.
Za ambasadora Vladimira Kršljanina takva poruka ima poseban značaj jer ukazuje na zajednički interes velikih sila da ograniče mogućnost političke instrumentalizacije međunarodnog pravosuđa. On smatra da distanciranje od Međunarodnog krivičnog suda nije izolovan potez, već deo šireg nastojanja da se međunarodni odnosi vrate načelima Povelje UN i poštovanju državnog suvereniteta.
„Mislim da je ispravno što ove tri najveće sile na svetu pokazuju distancu od jedne takve monstruozne konstrukcije“, ocenjuje Kršljanin.
Prema njegovim rečima, problem nije samo u načinu na koji funkcioniše Međunarodni krivični sud, već u čitavom sistemu međunarodnog krivičnog prava koji je, kako ocenjuje, nastao kao proizvod zapadnih političkih interesa.

Međunarodno krivično pravo i suverenitet država

Kršljanin ukazuje da se u javnosti često poistovećuju različite međunarodne pravosudne institucije, iako one imaju potpuno različite nadležnosti. Međunarodni sud pravde rešava sporove između država, dok je krivična odgovornost pojedinaca prvenstveno u nadležnosti nacionalnih pravosudnih sistema.
„Međunarodno pravo nije jedan zakon u kome su sve stvari precizno određene. Ono je jedan složen sistem principa i pravnih dokumenata. Osnovna i najvažnija je Povelja UN-a, ali postoje i mnogi drugi dokumenti koji su usvojeni u okviru UN-a“, objašnjava Kršljanin.

Haški tribunal – presedan koji je otvorio vrata političkom pravosuđu

Prema njegovim rečima, uspostavljanje Haškog tribunala predstavljalo je prekretnicu u razvoju međunarodnog pravnog sistema, jer je stvoren mehanizam koji je trebalo da preuzme krivično gonjenje pojedinaca na međunarodnom nivou.
Kršljanin smatra da Savet bezbednosti UN nije imao ovlašćenja da preuzme sudsku funkciju i formira takvu instituciju.
„Haški tribunal je uspostavljen kršenjem Povelje UN-a. Tu je kao izgovor prihvaćena konstatacija da postoje neke zemlje, u ovom slučaju BiH, u kojima ne funkcioniše unutrašnji krivičnopravni sistem, jer je država rastočena, nalazi se u građanskom ratu, a u tom ratu su počinjeni zločini. To je onda navodno dalo opravdanje da se formira neki međunarodni sud koji će suditi tim zločincima, jer inače suda koji funkcioniše unutar zemlje nema“, kaže Kršljanin.
Međutim, kako ističe, problem je u samom načinu na koji je Tribunal formiran.
„Savet bezbednosti nema pravo na sudsku vlast. U sistemu UN-a on je glavni izvršni organ, na neki način i zakonodavni, ali nema nikakvu sudsku funkciju, pa samim tim ne može ni da je prenese na svoj pomoćni organ“, navodi Kršljanin.
On smatra da je takav način uspostavljanja Tribunala omogućio njegovu političku instrumentalizaciju i zavisnost od zapadnih država koje su podržale njegovo formiranje.

Međunarodni krivični sud – pokušaj legalizacije spornog modela

Kršljanin smatra da je osnivanje Međunarodnog krivičnog suda predstavljalo pokušaj da se praksa međunarodnog krivičnog pravosuđa, uspostavljena Haškim tribunalom, prenese u novi institucionalni okvir, ovoga puta putem međunarodnog sporazuma.
Za razliku od Tribunala, koji je osnovan odlukom Saveta bezbednosti, Međunarodni krivični sud nastao je Rimskim statutom, odnosno sporazumom država koje su odlučile da prihvate njegovu nadležnost. Međutim, problem je u tome što je Sud, prema njegovoj oceni, proširio svoje ambicije daleko izvan kruga država koje su prihvatile njegov osnivački dokument.
„Taj sporazum bi trebalo da ograničava nadležnost tog suda na države koje su potpisnice sporazuma. Međutim, on se proglasio nadležnim za sve države na svetu, što je apsurdno“, smatra Kršljanin.
Iako Međunarodni krivični sud nema opštu nadležnost nad svim državama sveta, postoje situacije u kojima može da postupa i u vezi sa državama koje nisu članice Rimskog statuta, između ostalog na osnovu odluke Saveta bezbednosti UN. Upravo takva mogućnost, kao i politički kontekst u kojem Sud deluje, predstavljaju deo šire rasprave o granicama njegovih ovlašćenja.
„Radi se, u celini gledano, o jednoj od mnogobrojnih kriminalnih stvari koje su razni zapadni centri moći uneli u međunarodnu praksu“, ocenjuje Kršljanin.

Pitanje presuda Haškog tribunala

Kršljanin smatra da bi promena odnosa snaga u međunarodnim odnosima i vraćanje većeg značaja Povelji UN mogli da otvore prostor za preispitivanje institucija koje su, kako tvrdi, nastale izvan okvira međunarodnog prava.
„To bi trebalo na neki način da podseti i nas, Srbe, da počnemo da u okviru sistema UN-a, u koji se pod uticajem pre svega Rusije i Kine vraćamo izvorno međunarodno pravo, tražimo poništavanje Haškog tribunala i svih njegovih presuda“, poručuje Kršljanin.
Pitanje odgovornosti međunarodnih pravosudnih institucija jedan je od testova budućeg međunarodnog poretka: da li će se vratiti načelu suvereniteta država i jednakosti pred međunarodnim pravom ili će nastaviti da funkcioniše sistem u kojem najmoćnije države određuju ko će biti pozvan na odgovornost, a ko će ostati izvan domašaja pravosuđa, dodaje on.
„To je potpuna pravna anomalija, jedan kriminalni čin u istoriji međunarodnih odnosa i međunarodnog prava“, zaključuje Kršljanin.
Vladimir Putin, Si Đinping i Donald Tramp - Sputnik Srbija, 1920, 19.11.2026
RUSIJA
Putin, Tramp i Si usvojili deklaraciju o miru
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala