Evropa živi u iluziji: U Berlinu glume silu, dok se o Ukrajini odlučuje na drugom mestu

© Foto : Slika generisana veštačkom inteligencijom
Pratite nas
Takozvana koalicija voljnih pokušava da sačuva privid političke moći, dok je susret Putina, Trampa i Sija pokazao da se o budućnosti sveta i Ukrajine odlučuje za stolom velikih sila. Evropa sve više gubi ulogu samostalnog geopolitičkog činioca. Bez dubokih političkih promena, ne vidim da će uopšte biti spremna za iskrene razgovore sa Moskvom.
Ovako za Sputnjik sastanak koalicije voljnih, održan upravo na dan susreta lidera tri najmoćnije države sveta u Šendženu, komentariše novinar i publicista Milorad Vukašinović:
„Moskva je postupila na vrlo praktičan način i ko zna koji put potvrdila da ona uopšte nema nameru da napada Evropu. Kada zovete nekog na pregovore i razgovore, onda je jasno da želite mir“.
Sastanak takozvane koalicije voljnih okupio je u Berlinu preko 30 šefova država. Susret pod nazivom „Ujedinjeni za mir u Ukrajini i evropsku bezbednost“ sazvali su nemački kancelar Fridrih Merc, francuski predsednik Emanuel Makron i britanski premijer Endi Bernam.
Sastanak podrške - skup protiv Rusije
Uz ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog i generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, bili su lideri evropskih zemalja, predstavnici Kanade, Australije i Japana, kao i specijalni izaslanici SAD Stiv Vitkof i Džared Kušner, koji su saveznike informisali o toku pregovora sa Rusijom.
Potvrđena je spremnost za nastavak snažne zajedničke pomoći Ukrajini, uključujući predlog Evropske komisije za novi paket finansijske podrške od 45 milijardi evra za narednu godinu.
Saveznici su naglasili da se odluke o bezbednosti Evrope i suverenitetu Ukrajine ne mogu donositi bez njihovog učešća, a kancelar Merc poručio da novi „format Jalte“ neće doneti mir.
Vladimir Putin je nakon razgovora u Kini izjavio da se ne protivi uključivanju Evropljana i predložio njihov dolazak u Moskvu radi razgovora.
Međutim, Vukašinović smatra da evropski lideri nemaju dovoljno političkog uporišta ni u sopstvenim državama da bi mogli da garantuju sprovođenje bilo kakvog mirovnog dogovora:
„Zapravo je reč o pokušaju Evropljana da nekakvim političkim i medijskim spinovima, jer osim spina, ne vidim nikakav efekat takvih sastanaka, pokažu da je Evropa i dalje samostalan geopolitički činilac koji ima neotuđiva prava da razgovara o egzistencijalnim pitanjima, kao što je evropska bezbednost na tlu Evrope. A pritom svi ti lideri pate od nedostatka legitimiteta na unutrašnjem planu. Teško je očekivati da bilo ko od prisutnih, a pogotovo lideri Francuske, Velike Britanije i Nemačke, može da bude garancija bilo kakvog mira u Ukrajini, kada nisu garancija stabilnosti unutar sopstvenih država“, kaže Vukašinović.
Prema njegovoj oceni, gubitak popularnosti evropskih lidera manifestuje se i kroz uspon suverenističkih stranaka, čije su političke koncepcije mnogo bliže Putinu, Trampu i Siju, nego liderima koalicije voljnih.
Putinov poziv i loše iskustvo sa pregovorima
Govoreći o mogućnosti da evropski lideri prihvate poziv ruskog predsednika i dođu u Moskvu, Vukašinović podseća da Rusija ima veoma negativno iskustvo iz ranijih pregovora sa evropskim državama.
„Putinov poziv evropskoj delegaciji je izvanredan potez, da dođu u Moskvu i razgovaraju, između ostalog, i o temi Ukrajine. Naravno, predsednik Putin vrlo dobro zna da je i sama Rusija imala vrlo negativno iskustvo u razgovorima sa Evropljanima. Setimo se Minskih sporazuma 1 i 2, setimo se kasnijeg priznanja Angele Merkel i Fransoa Olanda da su ti sporazumi poslužili za dodatno naoružavanje Ukrajine“.
Zbog toga, smatra Vukašinović, Moskva nema razloga da veruje da bi novi pregovori sa sadašnjim evropskim političkim strukturama doneli drugačiji rezultat. On je uveren da rešenje ukrajinske krize nije moguće bez jasnog ishoda na frontu, odnosno, kako kaže, pobede ruske strane.
„U Ukrajini su stvari otišle veoma daleko i rešenje krize nije moguće bez jasne situacije na frontu, ma kako to u ovom trenutku možda mnogima izgledalo kao nešto što se neće uskoro desiti. Ali Rusija, naročito posle poslednjih provokacija, napada na Krimski most, na naftne platforme, rafinerije, najvećeg grada u Rusiji, nema apsolutno nijedan razlog da zaustavi taj rat. Ukrajina joj ne daje nijedan argument, a evropski saveznici još manje, da zaustavi rat. Oni koji u Evropi podržavaju Zelenskog ponašaju tako da požar gase vatrom, a ne vodom“, ocenjuje Vukašinović.
On smatra da evropski političari i dalje polaze od, kako kaže, lažnog uverenja da će Rusiju slomiti vojnim ili ekonomskim pritiskom, ili izazivanjem unutrašnje pobune. Međutim, kako ističe, Rusija ima ekonomske i tehnološke kapacitete da rat nastavi još nekoliko godina.
„Evropa živi u lažnom uverenju da će Rusiju na ovaj ili onaj način slomiti, ali su se svi ti scenariji pokazali kao velika iluzija koju je odavno podhranjivao taj globalistički neoliberalni establišment“.
Crvene linije Moskve i poruka Zelenskom
Poziv evropskim liderima da dođu u Moskvu, prema mišljenju našeg sagovornika, istovremeno je potvrda da Rusija želi razgovore, ali ne i po cenu odustajanja od svojih bezbednosnih zahteva.
„Rusija je jasno stavila do znanja da želi mir na način koji garantuje fer dogovor svim stranama, tako da su pitanja kao što je članstvo Ukrajine u NATO-u, da li punopravno ili prikriveno, nekakav ulazak evropskih trupa u Ukrajinu i tako dalje, za Rusiju jasne crvene linije. Ona na to ne može da pristane i to se sigurno neće desiti dok je na vlasti u Moskvi Vladimir Putin i struktura koja je započela specijalnu vojnu operaciju.“
Osvrćući se na odluke i poruke sa sastanka u Berlinu, posebno na nastavak finansijske i vojne pomoći Ukrajini i mogućnost slanja mirovnih snaga, Vukašinović ocenjuje da takva politika zapravo ohrabruje Kijev da nastavi rat.
„To je zapravo poruka rukovodstvu Ukrajine i konkretno Zelenskom da, kada je reč o Evropi, može slobodno da ratuje - do poslednjeg Ukrajinca. Dakle, to je svojevrstan cinizam u međunarodnoj politici koji je isprobavan i na prostoru bivše Jugoslavije. Setimo se kako su ti isti Evropljani i nažalost, tada i Amerikanci, gurali jugoslovenske narode u sukobe do poslednjeg Srbina, Hrvata i Muslimana u BiH.“
Svet se već promenio
Vukašinović upozorava da se na mnogim mestima, pa i na pomenutom Balkanu i u Srbiji, nedovoljno razume dubina promena koje se odvijaju u međunarodnim odnosima, nestaje evropocentrična slika sveta, a postepeno se gubi i amerikanocentrična. Težište globalnih procesa se pomera ka Istoku.
„Mnogi nisu svesni da se svet okreće ka Istoku, kao simbolu novog sveta, nove energije, novih tehnologija, ako hoćete i nekakve nove duhovnosti. To su duboke, egzistencijalne, fundamentalne promene koje su toliko brze. Kako je svet izgledao na početku specijalne vojne operacije, kako izgleda danas? Najveći gubitnik u ovoj igri jeste Evropa. I mi u Srbiji bismo morali da budemo svesni te činjenice“, zaključuje Vukašinović.
Pogledajte i:




