https://lat.sputnikportal.rs/20261120/antarktik-krije-planine-velicine-himalaja-otkrice-menja-saznanja-o-istoriji-zemlje-1205852620.html
Antarktik krije planine veličine Himalaja: Otkriće menja saznanja o istoriji Zemlje
Antarktik krije planine veličine Himalaja: Otkriće menja saznanja o istoriji Zemlje
Sputnik Srbija
Međunarodni tim naučnika otkrio je ispod ledenog pokrivača Antarktika temelje do sada nepoznatog sistema drevnih planinskih venaca, koji su po veličini... 20.11.2026, Sputnik Srbija
2026-11-20T23:00+0100
2026-11-20T23:00+0100
2026-11-20T23:00+0100
nauka i tehnologija
nauka i tehnologija
društvo
izumi i otkrića
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/08/08/1202134203_0:80:1536:944_1920x0_80_0_0_cf07ff2860255ea1063f075a9c2f71ea.png
Ovo otkriće stručnjaka sa Australijskog nacionalnog univerziteta (ANU) i nemačkog Istraživačkog centra za geonauke (GFZ), ne samo da menja saznanja o geološkoj prošlosti ovog kontinenta, već nudi i novo objašnjenje evolucije života na Zemlji, preneo je Juronjuz. Istraživači su identifikovali ostatke ogromnih drevnih planinskih lanaca koji su nastali tokom formiranja superkontinenta Gondvane, pre između 650 i 450 miliona godina. Njihova brza erozija ispustila je ogromne količine ključnih hranljivih materija, poput fosfora i gvožđa, u okeane. Taj priliv minerala pokrenuo je procvat života u morima i direktno se poklapa sa pojavom prvih složenih životinja pre oko 539 miliona godina. Prema rečima naučnika, ovi planinski venci nastali su sudarom Antarktika sa Indijom i Afrikom, a taj proces su opisali kao najveći događaj stvaranja planina koji je ikada zahvatio ovaj kontinent. S obzirom na to da je više od 99,5 odsto Antarktika prekriveno debelim slojem leda, tim nije proučavao stene neposredno, a umesto toga, analizirali su sedimente prikupljene okeanskim bušenjima duž kontinentalnog ruba. Stručnjaci su ispitali 1.712 sitnih mineralnih zrna, kristala cirkona. Zahvaljujući svom geohemijskom sastavu, ovi kristali čuvaju podatke o uslovima pritiska i vremenu svog nastanka. Na osnovu uzoraka, naučnici su uspeli da utvrde starost i hemijski sastav stena iz kojih su kristali potekli, kao i da zaključe koji su geološki procesi doveli do njihovog stvaranja. Ovo otkriće je značajno pošto poznavanje strukture i reljefa tla koje se nalazi kilometrima ispod ledenog pokrivača pomaže naučnicima da preciznije predvide brzinu kojom glečeri klize ka okeanu, što je ključno za procenu budućeg rasta nivoa mora.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/08/08/1202134203_86:0:1451:1024_1920x0_80_0_0_51ba291b01a77165c278cce1a5aca1da.pngSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
nauka i tehnologija, društvo, izumi i otkrića
nauka i tehnologija, društvo, izumi i otkrića
Antarktik krije planine veličine Himalaja: Otkriće menja saznanja o istoriji Zemlje
Međunarodni tim naučnika otkrio je ispod ledenog pokrivača Antarktika temelje do sada nepoznatog sistema drevnih planinskih venaca, koji su po veličini uporedivi sa Himalajima.
Ovo otkriće stručnjaka sa Australijskog nacionalnog univerziteta (ANU) i nemačkog Istraživačkog centra za geonauke (GFZ), ne samo da menja saznanja o geološkoj prošlosti ovog kontinenta, već nudi i novo objašnjenje evolucije života na Zemlji, preneo je Juronjuz.
Istraživači su identifikovali ostatke ogromnih drevnih planinskih lanaca koji su nastali tokom formiranja superkontinenta Gondvane, pre između 650 i 450 miliona godina.
Njihova brza erozija ispustila je ogromne količine ključnih hranljivih materija, poput fosfora i gvožđa, u okeane. Taj priliv minerala pokrenuo je procvat života u morima i direktno se poklapa sa pojavom prvih složenih životinja pre oko 539 miliona godina.
Prema rečima naučnika, ovi planinski venci nastali su sudarom Antarktika sa Indijom i Afrikom, a taj proces su opisali kao najveći događaj stvaranja planina koji je ikada zahvatio ovaj kontinent.
S obzirom na to da je više od 99,5 odsto Antarktika prekriveno debelim slojem leda, tim nije proučavao stene neposredno, a umesto toga, analizirali su sedimente prikupljene okeanskim bušenjima duž kontinentalnog ruba.
Stručnjaci su ispitali 1.712 sitnih mineralnih zrna, kristala cirkona. Zahvaljujući svom geohemijskom sastavu, ovi kristali čuvaju podatke o uslovima pritiska i vremenu svog nastanka.
Na osnovu uzoraka, naučnici su uspeli da utvrde starost i hemijski sastav stena iz kojih su kristali potekli, kao i da zaključe koji su geološki procesi doveli do njihovog stvaranja.
Ovo otkriće je značajno pošto poznavanje strukture i reljefa tla koje se nalazi kilometrima ispod ledenog pokrivača pomaže naučnicima da preciznije predvide brzinu kojom glečeri klize ka okeanu, što je ključno za procenu budućeg rasta nivoa mora.