00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK SPORT
16:00
30 min
DOK ANĐELI SPAVAJU
17:00
60 min
NOVI SPUTNJIK POREDAK
20:00
60 min
VESTI
06:30
30 min
NOVI SPUTNJIK POREDAK
17:00
60 min
VESTI (repriza)
Putin: Nova stranicu u istoriji diplomatije
21:30
30 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Još jedan korak ka globalnom miru: Šta je pokazao susret Putina, Trampa i Sija

© AP Photo / Maxim Shemetov Susret Vladimir Putin, Donald Tramp i Si Đinping
 Susret Vladimir Putin, Donald Tramp i Si Đinping - Sputnik Srbija, 1920, 19.11.2026
Pratite nas
Susret Vladimira Putina, Si Đinpinga i Donalda Trampa mogao bi da bude početak stvaranja novog svetskog poretka, zasnovanog na dogovoru velikih sila, umesto jednostrane dominacije Zapada. Sastanak je važan korak ka uspostavljanju globalnog mira, dok bi evropska politika konfrontacije sa Rusijom mogla dodatno da izoluje Brisel na međunarodnoj sceni.
Ovako politikolog Aleksandar Pavić i gostujući profesor na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose (MGIMO) Stevan Gajić ocenjuju sastanak lidera tri najveće svetske sile na marginama samita APEK-a u Šendženu.

Mehanizam za prevazilaženje kriza

Za prevazilaženje sadašnje međunarodne krize neophodno jeuspostaviti mehanizam u kojem bi najveće svetske sile, uprkos različitim interesima, postigle dogovor o granicama međusobnog suprotstavljanja, ocenjuje Gajić.
„Već godinama govorim da je jedini način da se prevaziđe trenutna svetska kriza, odnosno praktično globalni rat, koji samo možda tako nije nazvan, jeste da se stvori nešto nalik na takozvani ’koncert velikih sila’, po uzoru na Bečki kongres 1814–1815. godine, posle pobede evropske koalicije nad Napoleonom“, kaže on.
On podseća da je tada uspostavljen sistem odnosa među velikim silama čiji je cilj bio sprečavanje novih velikih evropskih ratova i dodaje da bi sličan dogovor danas mogao da doprinese obuzdavanju globalnih sukoba.
Pavić, pak, susret u Šendženu vidi kao početak preformatiranja međunarodnih odnosa i upozorava da je novi svetski poredak tek u nastajanju jer za njega, kako kaže, još uvek ne postoji globalni konsenzus. Ono što je najbliže konsenzusu na globalnom nivou je upravo konsenzus između Rusije, SAD i Kine. Ipak, sastanak ima veliki značaj s obzirom da se prvi put dešava da su se lideri tri najveće svetske sile okupili za istim stolom.
„Ovo je stvarno presedan i ovo jesu tri vodeće sile sveta. I siguran sam da će sva tri lidera shvatiti da je i u njihovom ličnom interesu i u interesu njihovih zemalja da se nastavi u ovakvom tonu i da upravo iz ovoga proizađe neki novi svetski poredak, stabilniji od ovoga koji je sada na sceni“, ističe Pavić.
Jedna od važnih poruka skupa bila je i naglašavanje potrebe za reformom UN. Gajić smatra da je međunarodno pravo ozbiljno narušeno i da je neophodno obnoviti legitimitet svetske organizacije – dobro je što su trojica lidera ovu potrebu prepoznali.
Govoreći o mogućnosti da susret označi zaokret u američkoj politici prema Rusiji i Kini, Gajić upozorava da ne treba očekivati potpuno usaglašavanje interesa tri države.
„Sve te tri sile imaju svoje interese i ti interesi nikada neće moći da budu u potpunosti međusobno usklađeni. Ali ono što mogu jeste da okvirno naprave takav dogovor da i njihovi sukobi ne izlaze izvan okvira kontrole, odnosno da ne zadiru previše jedni drugima u interese, kako ne bi bili ugroženi svet i mir, kao i globalna ekonomija“, objašnjava Gajić.

Sada je teže biti onaj koji ne želi mir

Pavić posebno značajnim smatra to što je Putin javno izrazio uverenje da je Donald Tramp iskreno posvećen postizanju mira u Ukrajini. Prema njegovoj oceni, američki predsednik suočava se sa snažnim otporom unutar sopstvene zemlje, ali i sa pritiscima evropskih saveznika.
Prema njegovom mišljenju, susret u Šendženu stvorio je atmosferu koja otežava delovanje političkih snaga koje se protive mirovnom rešenju trenutnih svetskih kriza, posebno rešenju ukrajinskog konflikta.
„Očigledno je da je sada teže biti taj koji ne želi mir kada lideri tri najmoćnije zemlje sveta kažu da žele mir i da su zainteresovani za mir. Tako da, ako se bude nastavilo u ovom tonu i ako se nastave sastanci i ako se bude vodio javni dijalog u kome bi se videlo da su Moskva, Peking i Vašington na istim talasnim dužinama ili da koordinirano rade na postizanju mira u Ukrajini, EU i Velika Britanija naći će se izolovane na svetskoj sceni, što otežava njihovu ratnohuškačku politiku i otežava svim snagama koje su za nastavak rata u Ukrajini. Sam ovaj događaj je već prilično krupan doprinos nekom mirovnom rešenju u Ukrajini“, kaže Pavić.

EU u izolaciji

Oba naša sagovornika naročito ističu činjenicu da će samit trojice lidera posebno uticati na EU kao, kako Gajić kaže, trenutno najratoborniji deo sveta. Nosioci takve politike su, dodaje on, Nemačka, Francuska, baltičke države, ali i Velika Britanija.
„Ovaj susret je signal Evropi da se dozove pameti. Mislim da se to neće dogoditi, da će Evropa nastaviti, odnosno da će sadašnja evropska elita nastaviti da srlja ka ratu, ali se nadam da će susret izazvati dodatni pritisak unutar evropskih zemalja, posebno unutar onih najratobornijih poput Nemačke i Velike Britanije, da sa tog puta skrene“, navodi on.
Pavić smatra da se Evropska unija sama udaljila od mogućnosti da učestvuje u oblikovanju novih međunarodnih odnosa, jer je svojim odnosom prema Rusiji i ukrajinskom sukobu izgubila prostor za konstruktivnu ulogu. EU je sebe pokušala da nametne kao moralni autoritet i u tome nije uspela, a njena politika je doživela poraz.
„Mislim da je sada blaga panika u koridorima Brisela, Londona, Berlina i Pariza i da će sada oni sve više biti u defanzivi ako se bude nastavio ovaj tempo i ton koji su postavljeni između Bele kuće, Kremlja i Pekinga. Ali, opet je sve to pozitivno, zato što, što EU bude destruktivnije nastavila da radi po pitanju Ukrajine, biće sve izolovanija, jer će biti sve jasnije da je ona glavna prepreka miru. U svakom slučaju, ovo je nešto što nikako nije dočekano sa zadovoljstvom u evropskim prestonicama“, konstatuje Pavić.
Takvo stanje je žalosno, ali je tako, s obzirom da se EU i dalje predstavlja kao najuspešniji mirovni projekat u svetskoj istoriji. Međutim, ispostavlja se da je upravo format iz Šendžena nešto što može da donese mir svetu, zaključuje Pavić.
Vladimir Putin, Si Đinping i Donald Tramp - Sputnik Srbija, 1920, 19.11.2026
RUSIJA
Putin, Tramp i Si usvojili deklaraciju o miru
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala