00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK SPORT
07:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
16:00
30 min
DOK ANĐELI SPAVAJU
20:00
60 min
SPUTNJIK SPORT
16:00
30 min
DOK ANĐELI SPAVAJU
17:00
60 min
NOVI SPUTNJIK POREDAK
Brisel u potrazi za superherojem
20:00
60 min
VESTI (repriza)
ruski i kineski lideri menjaju svetski poredak, istok preuzima primat, Zapad gubi hegemoniju, kažu stručnjaci
21:30
30 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Rukovanje za ceo svet: Težište moći pomera se na istok - Evropa ostaje na margini

© AP Photo / Sergei BobylevVladimir Putin i Si Đinping
Vladimir Putin i Si Đinping - Sputnik Srbija, 1920, 18.11.2026
Pratite nas
Partnerstvo Rusije i Kine postaje jedan od ključnih stabilizatora međunarodnih odnosa, a model saradnje koji su dve zemlje razvijale tokom prethodnih decenija mogao bi da se proširi na čitav azijsko-pacifički prostor. Dok se težište svetske ekonomske i političke dinamike pomera ka Aziji, Evropa ostaje na margini.
Susret Vladimira Putina i Si Đinpinga u Šendženu pokazao je da Moskva i Peking svoje odnose više ne posmatraju samo kroz prizmu bilateralne saradnje, već i kao osnovu šireg međunarodnog povezivanja. U središtu njihovih poruka bili su mir, stabilnost i zajednički razvoj, a značaj sastanka prevazilazi neposredne interese dve države, jer se odvija u trenutku kada se u azijsko-pacifičkom regionu traže novi oblici saradnje, ocenjuje dopisnik kineskih medija iz Srbije, Branko Žujović.
„Rekao bih da je najvažnija poruka ono što je zapravo Vladimir Putin rekao, a to je da su APEK-u, da su Kini i Rusiji potrebni mir i stabilnost, odnosno napredak. Dakle, sada partnerstvo Rusije i Kine možemo da posmatramo i kao jedan dodatni, a u perspektivi ključni stabilizator odnosa unutar samog APEK-a“, ističe naš sagovornik.

Rusko-kineski model kao primer za Aziju

Iskustvo Moskve i Pekinga, smatra Žujović, pokazuje da je moguće graditi dugoročnu saradnju i u uslovima velikih međunarodnih pritisaka. Tokom prethodnih dvadesetak godina dve zemlje razvijale su ekonomsku razmenu i političke odnose, istovremeno doprinoseći stabilnosti evroazijskog prostora. Sada bi taj pristup mogao da dobije širu dimenziju i posluži kao primer drugim državama azijsko-pacifičkog regiona.
Posebno je značajno što se poruke o saradnji ne mogu posmatrati samo kroz ono što su Putin i Si izgovorili tokom susreta. Žujović ukazuje i na tekst kineskog predsednika objavljen početkom nedelje, u kojem je, kako kaže, naglašena potreba da se azijsko-pacifička saradnja vrati svojim izvornim vrednostima.
„Ono kroz šta su prošli odnosi Rusije i Kine tokom 20 godina, jedan napredak ekonomske saradnje, stabilnost koja je uneta u evroazijski prostor uprkos velikim izazovima, sada se preslikava na azijsko-pacifičku saradnju. Taj međusobni odnos za dve veoma značajne zemlje naprosto predstavlja primer kojim bi čitav APEK, čitava azijsko-pacifička saradnja trebalo da ide“, objašnjava Žujović.
U tom kontekstu, Sijeva poruka o vraćanju izvornim vrednostima APEK-a dobija dodatnu težinu. Reč je o pristupu u kojem bi ekonomska povezanost, međusobno poštovanje i stabilnost imali prednost u odnosu na politička uslovljavanja i sukobe.
Prema Žujovićevom mišljenju, rusko-kinesko partnerstvo je jedna od osovina multipolarnog sveta, jer je, kako kaže, upravo ono otvorilo prostor za drugačije odnose među državama.
„Upravo je jedno dalekovido rusko-kinesko partnerstvo, začeto u funkcionalnom smislu praktično pre četvrt veka, utrlo je put ka multipolarnom svetu i utrlo put ka tome da se danas u Šenženu razgovara o stabilnosti i saradnji, a ne o političkim sukobima, uslovljavanjima, napadima, jednoj destrukciji. Mislim da je strateško partnerstvo Rusije i Kine zapravo osovina takvog jednog pristupa“, kaže on.

Evropa posmatra pomeranje težišta ka Aziji

I dok Moskva i Peking razvijaju partnerstvo i nastoje da svoj pristup prošire na širi region, Evropa, prema Žujovićevoj oceni, nema uporedivu ulogu u oblikovanju novih međunarodnih odnosa. Ekonomska, tehnološka i politička dinamika sve više se pomera ka Aziji, dok Evropska unija ostaje izvan glavnih procesa koji određuju budućnost tog prostora.
„Mi živimo u Evropi, ne živimo u EU, ali pretpostavljam da je utisak isti, bili u Beogradu, Subotici ili u Briselu ili Parizu, a to je da je Evropa, a sa njom i EU, zapravo na začelju, na potpunoj margini“, kategoričan je Žujović.
On ukazuje da Evropa geografski ne pripada azijsko-pacifičkom prostoru, ali da bi promene koje se tamo odvijaju mogle dugoročno da utiču i na njen položaj u svetu. Prema njegovim rečima, upravo je to jedan od razloga zbog kojih evropske države ne bi trebalo da zanemare procese koji se odvijaju u Aziji.
„Sa pozicije Evrope možemo samo nemoćno da posmatramo kako se ekonomska, tehnološka, pa rekao bih, imajući u vidu ovo što su pričali o partnerstvu Rusije i Kine, i politička dinamika zapravo seli na istočni evroazijski prostor, dakle područje istočne Azije, i preslikava se na čitav azijsko-pacifički region. Mislim da mi u ovom trenutku, posmatrajući iz Evrope, na tome možemo samo da zavidimo“, kaže sagovornik.

Očekivanja od susreta Putina, Sija i Trampa

Sastanak Putina i Sija održava se uoči susreta sa Donaldom Trampom, od kojeg se u međunarodnoj javnosti očekuju značajni pomaci. Ipak, Žujović upozorava da ne bi trebalo zanemariti dugoročniji značaj procesa koji se već odvijaju u azijsko-pacifičkom regionu.
Prema njegovoj oceni, važnije od jednog susreta velikih sila jeste to što se postepeno afirmiše pristup zasnovan na obostrano korisnoj saradnji, međusobnom poštovanju i očuvanju stabilnosti kao preduslovu razvoja.
„Mislim da se taj trojni sastanak zapravo više iščekuje nego bilo šta drugo, a čini se da svet u ovom trenutku malo i preterano očekuje od tog sastanka. Ali čini mi se da kineski pristup obostrano korisnoj saradnji, međusobnom poštovanju i neophodnosti održanja stabilnosti radi razvoja sasvim sigurno preteže i postaje univerzalni pogled“, zaključuje Žujović.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i kineski predsednik Si Đinping - Sputnik Srbija, 1920, 18.11.2026
RUSIJA
Putin sa Sijem: Moskva i Peking se zalažu za oblikovanje pravednijeg, multipolarnog svetskog poretka
Kineski predsednik Si Đinping  - Sputnik Srbija, 1920, 18.11.2026
RUSIJA
Si: Odnosi Kine i Rusije stabilizuju turbulentnu situaciju u svetu
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala