https://lat.sputnikportal.rs/20261118/putin-i-si-menjaju-svetski-poredak-istok-preuzima-primat-zapad-gubi-hegemoniju-rusija-olivera-ikodinovic-1205738460.html
Putin i Si menjaju svetski poredak: Istok preuzima primat, Zapad gubi hegemoniju
Putin i Si menjaju svetski poredak: Istok preuzima primat, Zapad gubi hegemoniju
Sputnik Srbija
Susret Vladimira Putina i Si Đinpinga na samitu APEK-a u Šendženu, uz zajedničko zalaganje za mir, stabilnost i multipolarni svetski poredak, potvrđuje jačanje... 18.11.2026, Sputnik Srbija
2026-11-18T16:20+0100
2026-11-18T16:20+0100
2026-11-18T16:20+0100
rusija
rusija
rusija – politika
analize i mišljenja
apek
vladimir putin
si đinping
kina
svet
rusija – ekonomija
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/0b/12/1205742221_0:0:3072:1728_1920x0_80_0_0_469fff9e907e6ef4f44268431cb69ec3.jpg
On ocenjuje da se centar svetske ekonomske i političke moći nepovratno pomera ka Istoku, a da saradnja Moskve i Pekinga, zasnovana na međusobnom poverenju, rastu trgovinske razmene i zajedničkim ekonomskim interesima, predstavlja jedan od ključnih oslonaca budućeg multipolarnog poretka.Ekspert naglašava da se Moskva tradicionalno zalaže za izgradnju multipolarnog svetskog poretka, zasnovanog na ravnopravnosti država i uvažavanju interesa svih učesnika međunarodne zajednice, „bez obzira na to da li su oni neprijatelji Rusije ili ne“.„Ti interesi moraju biti formirani i izgrađeni ne na račun ponižavanja ili kolonizacije drugih, kao što je to bio slučaj ranije, zbog čega Zapad danas pokreće mnoštvo ratova, pribegava otmicama tamo gde može, kao što je bio slučaj sa predsednikom Venecuele Madurom i sve to sa jednim jedinim ciljem – da se uhvati za poslednji vagon voza hegemonije Zapada koji odlazi u prošlost“, navodi Kot.Sagovornik Sputnjika ukazuje na teškoće u vođenju dijaloga sa američkom administracijom, ocenjujući da Vašington i dalje ne prihvata promene u globalnim odnosima snaga i uspostavljanje novog svetskog poretka. Ističe nesklad između američkih deklarativnih zalaganja za mir i njenih konkretnih postupaka, koji, prema njegovoj oceni, ne doprinose smirivanju međunarodnih tenzija.Preko 200 milijardi dolara trgovinske razmeneKot ocenjuje da je uspostavljanje multipolarnog svetskog poretka neizbežan istorijski proces, ističući da je „nemoguće suprotstaviti se izlasku sunca“, odnosno zaustaviti promene u globalnim odnosima snaga i dodaje da pravila novog međunarodnog poretka još uvek nisu definisana. Kao primer mogućeg modela budućih odnosa navodi saradnju Rusije i Kine, zasnovanu na međusobnom poštovanju, uvažavanju nacionalnih interesa i pronalaženju kompromisa, umesto na sukobima i međusobnom slabljenju. Izražava nadu da bi takav princip saradnje mogao da postane primer i drugim državama širom sveta.„Jasno je da se kineska privreda tokom poslednjih pola veka razvila u izuzetno snažnu i ubedljivu ekonomiju i da od Kine ima mnogo toga da se nauči. S druge strane, u Rusiji, koja se obnavlja nakon raspada Sovjetskog Saveza, takođe se formiraju sopstveni prioriteti i sopstvena privreda, sa svojim jakim stranama. I međusobno ne ratujemo, iako imamo ogromnu granicu – čak bi se moglo reći da je rusko-kineska granica jedna od najdužih ruskih granica sa susednim državama. Pa ipak, to nas ne sprečava da sarađujemo i pronalazimo zajedničke interese u različitim oblastima“, istakao je ekspert.Kot ističe da je ekonomska saradnja Rusije i Kine, čija trgovinska razmena premašuje 200 milijardi dolara, od izuzetnog značaja za Moskvu, posebno u uslovima zapadnih sankcija i prekida brojnih zajedničkih projekata sa zapadnim zemljama. Naglašava da je kineska podrška Rusiji bila veoma važna u takvim okolnostima, ali i da je saradnja obostrana, budući da se i Kina suočava sa pritiscima Zapada, dok joj Rusija pruža podršku kroz isporuke energenata i saradnju u drugim oblastima.Ističe da rast trgovinske razmene Rusije i Kine ima veliki potencijal za dalje unapređenje, čemu doprinose i zajednički geopolitički interesi, ali i geografska povezanost. Prema njegovim rečima, države koje se suočavaju sa spoljnim pritiscima moraju jačati međusobnu saradnju, ali i sačuvati unutrašnju stabilnost i nacionalno jedinstvo. Posebno naglašava da Rusija i Kina moraju izbeći međusobne sukobe i unutrašnje podele, jer su upravo jedinstvo, otpornost i očuvanje sopstvenih vrednosti ključni za njihov opstanak i dalji razvoj u izmenjenim međunarodnim okolnostima.Putin i Si više od 40 puta za istim stolomKot ističe da činjenica da su se Vladimir Putin i Si Đinping sastali više od 40 puta svedoči o kontinuitetu političkog dijaloga i značaju ličnog odnosa i poverenja dvojice lidera za razvoj rusko-kineskih odnosa.Ocenjuje da će njihovi susreti doprineti daljem učvršćivanju strateškog partnerstva i pokretanju novih zajedničkih projekata, pre svega u oblasti energetike, tehnologije i industrije. Naglašava da se saradnja dveju zemalja zasniva na uzajamnom poštovanju, doslednom ispunjavanju dogovora i obostranim ekonomskim interesima, a ne na bezuslovnom savezništvu. Istovremeno, ukazuje na značaj očuvanja nacionalnog identiteta, unutrašnje stabilnosti i samostalnosti, kao preduslova za jačanje pozicija Rusije i Kine u međunarodnim odnosima.Ističe da Rusija i Kina ne treba da očekuju da će drugi rešavati njihove probleme, već da moraju samostalno jačati svoje kapacitete, oslanjajući se na sopstvene resurse, nacionalno jedinstvo, tradicionalne vrednosti i patriotizam. Prema njegovoj oceni, očuvanje identiteta i unutrašnje snage od ključnog je značaja ne samo za dalji razvoj dveju država već i za očuvanje njihovog međunarodnog ugleda i poverenja partnera i saveznika.
https://lat.sputnikportal.rs/20261023/sastanak-putina-sija-i-tramp-treba-da-spreci-pakao-ali-nije-obavezno---jalta-rusija-olivera-ikodinovic-1204863701.html
kina
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Olivera Ikodinović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e4/0b/19/1123948400_0:0:1806:1807_100x100_80_0_0_8343580a882997eaad4f2bd4779cd63b.jpg
Olivera Ikodinović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e4/0b/19/1123948400_0:0:1806:1807_100x100_80_0_0_8343580a882997eaad4f2bd4779cd63b.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/0b/12/1205742221_165:0:2896:2048_1920x0_80_0_0_48f04b22a4e9178f8c92862310eed768.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Olivera Ikodinović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e4/0b/19/1123948400_0:0:1806:1807_100x100_80_0_0_8343580a882997eaad4f2bd4779cd63b.jpg
rusija, rusija – politika, analize i mišljenja, apek, vladimir putin, si đinping, kina, svet, rusija – ekonomija, svet – politika, svet – ekonomija, multipolarni svet, zapad
rusija, rusija – politika, analize i mišljenja, apek, vladimir putin, si đinping, kina, svet, rusija – ekonomija, svet – politika, svet – ekonomija, multipolarni svet, zapad
Putin i Si menjaju svetski poredak: Istok preuzima primat, Zapad gubi hegemoniju
Susret Vladimira Putina i Si Đinpinga na samitu APEK-a u Šendženu, uz zajedničko zalaganje za mir, stabilnost i multipolarni svetski poredak, potvrđuje jačanje rusko-kineskog strateškog partnerstva u trenutku velikih geopolitičkih promena, kaže ruski ekspert Jurij Kot.
On ocenjuje da se centar svetske ekonomske i političke moći nepovratno pomera ka Istoku, a da
saradnja Moskve i Pekinga, zasnovana na međusobnom poverenju, rastu trgovinske razmene i zajedničkim ekonomskim interesima, predstavlja jedan od ključnih oslonaca budućeg multipolarnog poretka.
„Pre svega, Vladimir Putin, uz podršku domaćina Si Đinpinga, svojim delovanjem demonstrira mogućnost prosperiteta i održivog multipolarnog svetskog poretka, u kojem se uvažavaju interesi i mogućnosti svih strana. To predstavlja alternativu unipolarnom svetu koji promoviše Zapad. Putin je naglasio da se glavnina današnjeg eksplozivnog razvoja privreda i država preselila sa Zapada, iz Evrope, na Istok, u Aziju. Ovde su tehnologije, ovde su resursi, ovde je želja da se živi i napreduje, a ne da se tavori u položaju kolonije, kako to Zapad predlaže“, kaže Kot.
Ekspert naglašava da se Moskva tradicionalno zalaže za izgradnju multipolarnog svetskog poretka, zasnovanog na ravnopravnosti država i uvažavanju interesa svih učesnika međunarodne zajednice, „bez obzira na to da li su oni neprijatelji Rusije ili ne“.
„Ti interesi moraju biti formirani i izgrađeni ne na račun ponižavanja ili kolonizacije drugih, kao što je to bio slučaj ranije, zbog čega Zapad danas pokreće mnoštvo ratova, pribegava otmicama tamo gde može, kao što je bio slučaj sa predsednikom Venecuele Madurom i sve to sa jednim jedinim ciljem – da se uhvati za poslednji vagon voza hegemonije Zapada koji odlazi u prošlost“, navodi Kot.
Sagovornik Sputnjika ukazuje na teškoće u vođenju dijaloga sa američkom administracijom, ocenjujući da Vašington i dalje ne prihvata promene u globalnim odnosima snaga i uspostavljanje novog svetskog poretka. Ističe nesklad između američkih deklarativnih zalaganja za mir i njenih konkretnih postupaka, koji, prema njegovoj oceni, ne doprinose smirivanju međunarodnih tenzija.
Preko 200 milijardi dolara trgovinske razmene
Kot ocenjuje da je uspostavljanje multipolarnog svetskog poretka neizbežan istorijski proces, ističući da je „nemoguće suprotstaviti se izlasku sunca“, odnosno zaustaviti promene u globalnim odnosima snaga i dodaje da
pravila novog međunarodnog poretka još uvek nisu definisana.
Kao primer mogućeg modela budućih odnosa navodi saradnju Rusije i Kine, zasnovanu na međusobnom poštovanju, uvažavanju nacionalnih interesa i pronalaženju kompromisa, umesto na sukobima i međusobnom slabljenju. Izražava nadu da bi takav princip saradnje mogao da postane primer i drugim državama širom sveta.
„Jasno je da se kineska privreda tokom poslednjih pola veka razvila u izuzetno snažnu i ubedljivu ekonomiju i da od Kine ima mnogo toga da se nauči. S druge strane, u Rusiji, koja se obnavlja nakon raspada Sovjetskog Saveza, takođe se formiraju sopstveni prioriteti i sopstvena privreda, sa svojim jakim stranama. I međusobno ne ratujemo, iako imamo ogromnu granicu – čak bi se moglo reći da je rusko-kineska granica jedna od najdužih ruskih granica sa susednim državama. Pa ipak, to nas ne sprečava da sarađujemo i pronalazimo zajedničke interese u različitim oblastima“, istakao je ekspert.
Kot ističe da je ekonomska saradnja Rusije i Kine, čija trgovinska razmena premašuje 200 milijardi dolara, od izuzetnog značaja za Moskvu, posebno u uslovima zapadnih sankcija i prekida brojnih zajedničkih projekata sa zapadnim zemljama. Naglašava da je kineska podrška Rusiji bila veoma važna u takvim okolnostima, ali i da je saradnja obostrana, budući da se i Kina suočava sa pritiscima Zapada, dok joj Rusija pruža podršku kroz isporuke energenata i saradnju u drugim oblastima.
Ističe da rast trgovinske razmene Rusije i Kine ima veliki potencijal za dalje unapređenje, čemu doprinose i zajednički geopolitički interesi, ali i geografska povezanost. Prema njegovim rečima, države koje se suočavaju sa spoljnim pritiscima moraju jačati međusobnu saradnju, ali i sačuvati unutrašnju stabilnost i nacionalno jedinstvo. Posebno naglašava da Rusija i Kina moraju izbeći međusobne sukobe i unutrašnje podele, jer su upravo jedinstvo, otpornost i očuvanje sopstvenih vrednosti ključni za njihov opstanak i dalji razvoj u izmenjenim međunarodnim okolnostima.
Putin i Si više od 40 puta za istim stolom
Kot ističe da činjenica da su se Vladimir Putin i Si Đinping sastali više od 40 puta svedoči o kontinuitetu političkog dijaloga i značaju ličnog odnosa i poverenja dvojice lidera za razvoj rusko-kineskih odnosa.
Ocenjuje da će njihovi susreti doprineti daljem učvršćivanju strateškog partnerstva i pokretanju novih zajedničkih projekata, pre svega u oblasti energetike, tehnologije i industrije. Naglašava da se
saradnja dveju zemalja zasniva na uzajamnom poštovanju, doslednom ispunjavanju dogovora i obostranim ekonomskim interesima, a ne na bezuslovnom savezništvu. Istovremeno, ukazuje na
značaj očuvanja nacionalnog identiteta, unutrašnje stabilnosti i samostalnosti, kao preduslova za jačanje pozicija Rusije i Kine u međunarodnim odnosima.
„Prolazimo kroz veoma složen period, kojem treba pristupiti, možda, manje emocionalno i treba razumeti da ovo iskušenje moramo da prođemo dostojanstveno. I Kina i Rusija moraju da prođu kroz ovaj period i iz njega izađu jače. Ne oslabljene, kako bi Zapad želeo, već naprotiv – ojačane“, kaže Kot.
Ističe da Rusija i Kina ne treba da očekuju da će drugi rešavati njihove probleme, već da moraju samostalno jačati svoje kapacitete, oslanjajući se na sopstvene resurse, nacionalno jedinstvo, tradicionalne vrednosti i patriotizam. Prema njegovoj oceni, očuvanje identiteta i unutrašnje snage od ključnog je značaja ne samo za dalji razvoj dveju država već i za očuvanje njihovog međunarodnog ugleda i poverenja partnera i saveznika.