00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK SPORT
07:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
16:00
30 min
DOK ANĐELI SPAVAJU
20:00
60 min
SPUTNJIK SPORT
Kraj agonije zvane Liga nacija
16:00
30 min
VESTI (repriza)
Putin i Si – da li Istok preuzima primat, a Zapad gubi hegemoniju?
16:30
30 min
DOK ANĐELI SPAVAJU
Simonida Milojković: Putovanje ka Bogu
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Istraživanje pokazalo da nesrećni brakovi mogu da povećaju rizik od demencije

CC0 / Slika generisana veštačkom inteligencijom / Svađa
Svađa - Sputnik Srbija, 1920, 18.11.2026
Pratite nas
Nesrećni brakovi i nezadovoljavajući bliski odnosi mogu da povećaju rizik od demencije, jer doprinose hroničnoj usamljenosti, koja kod osoba starijih od 65 godina povećava verovatnoću razvoja te bolesti za 38 odsto, pokazala je nova studija objavljena u časopisu „Starenje i mentalno zdravlje“.
Istraživači su utvrdili da gotovo trećina najusamljenijih osoba nije živela sama, već je delila dom sa ljudima sa kojima nije imala smislene ili ispunjavajuće odnose.
„To pokazuje da ova ranjivost može da proistekne i iz nezadovoljavajućih odnosa, opterećenja brigom o drugima ili nedostatka značajnih aktivnosti“, rekla je glavna autorka studije Ivana Simon sa Univerziteta u Bordou.
Istraživanje je obuhvatilo podatke 3.777 starijih osoba koje su praćene od 1988. do 2018. godine. Učesnici su podeljeni u tri grupe - oni koji nikada nisu osećali usamljenost, oni koji su je povremeno doživljavali i oni sa hroničnom usamljenošću.
Tokom narednih 20 godina, demencija se razvila kod 49 odsto osoba iz grupe sa hroničnom usamljenošću, u poređenju sa 33 odsto onih koji nikada nisu bili usamljeni i 34 odsto onih koji su povremeno osećali usamljenost.
Viša istraživačica Centra za zdravlje stanovništva u Bordou Karin Peres istakla je da povremena usamljenost nije pokazala isti štetan uticaj kao hronična i dugotrajna usamljenost.
Prema njenim rečima, hronična usamljenost može da izazove dugotrajni proces zbog produžene aktivacije mehanizama stresa i imunoloških reakcija, a povezana je i sa fizičkom neaktivnošću, lošom ishranom, kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom, koji su faktori rizika za demenciju.
Istraživači su pozvali lekare da kod starijih osoba procenjuju i osećaj usamljenosti, a ne samo njihove životne okolnosti, kao i da im preporučuju društvene aktivnosti.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala