00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Istorijski susret u trenutku globalnih tenzija: Mogu li Putin, Tramp i Si da otvore put ka miru

© AP Photo / Iori SagisawaDonald Tramp, Si Đinping, Vladimir Putin
Donald Tramp, Si Đinping, Vladimir Putin - Sputnik Srbija, 1920, 18.11.2026
Pratite nas
Susret Vladimira Putina, Si Đinpinga i Donalda Trampa u Kini predstavlja istorijski događaj, budući da se lideri triju najvećih svetskih sila na najvišem nivou nisu okupili za istim stolom još od završetka Hladnog rata, ističe Dmitrij Drobnicki, ruski politikolog i stručnjak za Ameriku.
Uprkos dubokim geopolitičkim suprotnostima i različitim pogledima na budućnost međunarodnog poretka, sam susret šalje važnu poruku da dijalog između velikih sila ostaje moguć i neophodan, posebno u trenutku kada svet suočava sa rizikom od dalje eskalacije. Iako konkretni dogovori nisu izvesni, Drobnicki ističe da je već sama spremnost lidera da razgovaraju o najvažnijim globalnim pitanjima značajna.
„Jasno je da je ovaj susret simbolički bez presedana, jer se lideri toliko moćnih država nisu okupljali na takvom nivou barem od kraja Drugog svetskog rata. Otuda su, zapravo, i počele sve one priče o tome da je ovo gotovo ‘druga Jalta’. I zaista, lideri Rusije, SAD i Kine sastaju se prvi put, Jasno je da ovaj susret, ma koliko ga pažljivo pripremale ekspertske grupe i diplomate sve tri zemlje, nažalost, neće mnogo toga rešiti. Nemoguće je zamisliti situaciju u kojoj bi lideri tri velike sile na ovom sastanku rešili goruća pitanja sa kojima se suočava čovečanstvo - okončali ratove, razgraničili sfere uticaja, zaustavili ozbiljne sukobe ili naterali svet da se makar malo udalji od opasne granice od nekontrolisane eskalacije, koja može dovesti i do nuklearnog rata“, kaže ekspert.
Prema njegovim rečima, čak i kada bi Tramp imao neograničenu političku moć i punu kontrolu nad američkom politikom, duboke razlike između velikih sila bile bi preveliki zalogaj da se ključna međunarodna pitanja mogla rešiti tokom jednog susreta.
Razlog tome su duboke geopolitičke suprotnosti između velikih sila, pre svega oko Ukrajine, Tajvana i Bliskog istoka. Sagovornik smatra da Rusija, Kina i Iran ova pitanja doživljavaju kao vitalne nacionalne i bezbednosne interese, dok Sjedinjene Države nisu spremne da se odreknu svog uticaja u tim regionima.
Čak i ako bi Putin, Si i Tramp postigli neki važan dogovor, njegovo sprovođenje bilo bi neizvesno zbog otpora američkog političkog establišmenta. Prema oceni Drobnickog, Kongres, institucije i političke strukture u SAD ne bi nužno podržali Trampove dogovore sa Rusijom i Kinom, pa bi njihov praktični efekat mogao da izostane.
„Zato je ovaj susret simbolički veoma važan, jer on pokazuje da zemlje mogu imati različita gledišta i različite pristupe vođenju međunarodnih poslova, a pogotovo različite pristupe uređenju sopstvenog unutrašnjeg života. Pa ipak, polazeći od sopstvene odgovornosti i geopolitičkih interesa lideri ovih zemalja mogu da se sastaju i razgovaraju o zaista važnim pitanjima sa kojima se svet suočava i koja zaista mogu da dovedu do nekontrolisane eskalacije“, smatra ekspert.

Tramp želi mir, Evropa nastavak sukoba

Očekuje se da će Vladimir Putin, Donald Tramp i Si Đinping u četvrtak tokom susreta na marginama samita APEK-a u Šendženu razgovarati o aktuelnoj međunarodnoj situaciji, mogućnostima za smanjenje globalnih tenzija i unapređenju odnosa između vodećih svetskih sila. Poseban akcenat biće na međunarodnim sukobima koji sve više ugrožavaju globalnu stabilnost, kao i na mogućnostima da saradnja triju sila doprinese njihovom prevazilaženju. Očekuje se i usaglašavanje zajedničkog trilateralnog saopštenja nakon razgovora.
Ekspert smatra da bi za stvarno rešavanje ovih kriza bilo neophodno da Zapad preispita svoju geopolitičku ulogu i smanji prisustvo u ta tri ključna žarišta, među kojima je Istočna Evropa. Prema njegovoj oceni, Zapad bi morao da prihvati da više ne može da kontroliše ove regione i da uvaži bezbednosne i strateške interese Rusije, Kine i Irana.
„Tajvan ne može biti ‘pomalo kineski’. Ukrajina ne može biti ‘pomalo u NATO-u’, a Sjedinjene Države ne mogu ‘pomalo da bombarduju’ Iran. Takav kompromis ovde nije moguć. Neko mora da se povuče, a neko da pobedi. Dakle, neko mora da se povuče, a taj neko je Zapad. Zapad na ovim pregovorima predstavljaju Sjedinjene Države. Zato će, naravno, o svemu tome razgovarati i razmena mišljenja je u tom smislu veoma korisna…”, ocenjuje Drobnicki.
Ekspert ističe da je Tramp iskreno želeo da se nametne kao mirotvorac i okonča rat u Ukrajini, nastojeći da promeni američku politiku prema Rusiji i povuče SAD iz sukoba. Međutim, u ostvarivanju te namere naišao je na otpor američkog političkog establišmenta i državnog aparata, dok Evropu vidi kao glavnog zagovornika nastavka konfrontacije sa Moskvom. Prema njegovoj oceni, upravo su ti politički otpori onemogućili Trampa da ostvari svoje mirotvorne ambicije.
„Tramp je nesumnjivo, čim je započeo drugi mandat i ponovo se uselio u Ovalni kabinet Bele kuće, izjavio da želi da Sjedinjene Države ne učestvuju u hibridnom ratu protiv Rusije, a samim tim ni u posrednom sukobu, odnosno proksi-ratu u Ukrajini. Njegov maksimalni cilj bio je da se taj sukob odmah okonča. Minimalni cilj bio je da SAD povuče iz sukoba i ostavi Evropu samu sa tim problemom, kao i da prestane da pomaže i Ukrajini i Evropi. Tramp je iskreno želeo da to učini. Međutim, da bi se to sprovelo u delo bilo je neophodno naterati američki državni aparat i političku klasu, odnosno establišment da budu lojalni tom cilju i da se povinuju Trampovoj volji. On to nije uspeo da učini i upravo iz tog razloga nije doneo nikakvo pomirenje“, navodi ekspert.
Drobnicki zaključuje da je Evropa, predvođena Briselom i evropskim političkim liderima, preuzela ulogu glavnog zagovornika nastavka konfrontacije sa Rusijom – do poslenjeg Ukrajinca. Prema njegovim rečima, evropske zemlje za sada nisu spremne da odustanu od podrške Ukrajini i nastavka sukoba, iako će, pre ili kasnije, biti prinuđene da promene takav kurs. On smatra da će to povlačenje imati visoku ekonomsku i socijalnu cenu, pre svega kroz dalje pogoršanje životnog standarda evropskih građana.
Pomoćnik predsednika Rusije Jurij Ušakov - Sputnik Srbija, 1920, 18.11.2026
RUSIJA
Ušakov: U Šendženu se dešava ono glavno, trojica lidera će imati o čemu da razgovaraju
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala