00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
30 min
SPUTNJIK SPORT
21:00
30 min
SPUTNJIK SPORT
07:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Ruski – koji se živi
16:00
30 min
SVET SA SPUTNJIKOM
Kako je izbor pregovarača s Rusijom podelio Evropu
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Proširene nadležnosti nemačke tajne službe: Da li su sada kao CIA i Mosad?

© AP Photo / Virginia MayoLjudi u senci
Ljudi u senci - Sputnik Srbija, 1920, 17.11.2026
Pratite nas
Nemačke tajne službe do sada su imale strogo ograničena ovlašćenja. Reformom su njihove nadležnosti znatno proširene. Ipak, još traje rasprava o tome da li su nove nadležnosti u skladu sa nemačkim zakonima.
Dugo su tražile veća ovlašćenja i sada su ih dobile: reformom rada nemačkih tajnih službi, koju je u petak (13. novembra) usvojio i Bundestag, Savezna obaveštajna služba (BND) i Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) dobile su mogućnost da preduzimaju i aktivne operativne mere, prenose nemački mediji.

Šta to konkretno znači?

Na primer, BND, koji je nadležan za inostranstvo, ubuduće će moći aktivno da se suprotstavlja sajber napadima stranih država tako što će digitalnim putem napadati njihove tehničke sisteme i onesposobljavati ih.
U krajnjem slučaju biće dozvoljeno čak i uništavanje neprijateljskog oružja ako bi ono moglo da predstavlja pretnju po Nemačku. Mediji ova i druga proširenja ovlašćenja nazivaju „dozvolom za sabotažu“.
Veća ovlašćenja dobija i domaća obaveštajna služba, odnosno Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka. Između ostalog, u posebnim okolnostima koje predstavljaju ozbiljnu pretnju, moći će da ulazi u stanove osumnjičenih osoba bez sudskog naloga za pretres, kao i da manipuliše njihovim računarima i mobilnim telefonima.
Nemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (CSU) ove promene naziva „reformom veka“. Opravdava ih „sve većom pretnjom koju predstavljaju Rusija i druge države“, kao i politički i verski ekstremizam. Nemačka je meta hibridnih pretnji, prenose mediji.
„Cilj im je da destabilizuju naše stanovništvo, našu demokratiju i našu zemlju u celini.“
Zeleni, kao jedina opoziciona poslanička grupa, bili su uzdržani, dok su protiv zakona glasali Alternativa za Nemačku (AfD) i Levica. Obe stranke optužuju vladajuću koaliciju demohrišćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD) da je otišla predaleko. Smatraju da reforma pre svega narušava takozvano načelo razdvajanja tajnih službi i policije.

Pouke iz nacističke prošlosti

Do sada je to u praksi značilo da BND i Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka prvenstveno prikupljaju informacije radi sprečavanja pretnji, dok se Savezna kriminalistička služba (BKA) i policijske uprave u 16 nemačkih saveznih pokrajina bave operativnim krivičnim gonjenjem.
Takva podela nadležnosti uslovljena je istorijskim okolnostima i proizlazi iz iskustava iz perioda nacionalsocijalizma.
Tada je gotovo svemoćna Tajna državna policija (Gestapo) bila jedno od glavnih sredstava terora, kojim su ljudi progonjeni i ubijani iz političkih, verskih i rasističkih razloga. Zato su pobedničke sile u Drugom svetskom ratu odlučile da u Nemačkoj strogo organizaciono razdvoje policiju i tajne službe i da im dodele različite zadatke.
Da li je sada, zapravo, došao kraj tom strogom razdvajanju – mišljenja su podeljena.
Dobrint optužuje AfD i Levicu da žele da oslabe BND i Saveznu službu za zaštitu ustavnog poretka ili čak da ih ukinu.
„Želite da nam vežete ruke. Zar je pouka iz istorije da kapituliramo pred neprijateljima demokratije? Moramo da zaštitimo demokratiju od tih ljudi.“
Kritike reforme ne dolaze samo iz parlamenta. Stručnjak za ustavno pravo Matijas Beker sa Univerziteta u Majncu na saslušanju pred Bundestagom u oktobru izričito je upozorio na opasnost od davanja operativnih ovlašćenja tajnim službama.
Kao konkretan primer naveo je novu mogućnost da Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka, kada je to potrebno, provaljuje u stanove. Time dobija ovlašćenja koja nikada ne bi bila data policiji.
„Policija ne upada negde i ne uništava stvari“, oštro je kritikovao Beker.

Da li je ugrožena poverljivost izvora?

Zabrinutost izražava i međunarodna organizacija za ljudska prava Reporteri bez granica, koja se širom sveta zalaže za slobodu medija. Njen direktor Kristijan Mir posebno upozorava na nedovoljnu zaštitu osoba koje su zbog svog zanimanja obavezne da čuvaju profesionalnu tajnu, među kojima su i novinari.
Mediji zavise od poverljivih informacija kako bi mogli da otkrivaju nepravilnosti. Samo tako mogu da ispunjavaju svoju kontrolnu ulogu, zagarantovanu nemačkim ustavom.
Prema Miru, ta uloga mogla bi da bude ugrožena ako tajne službe sada dobiju dozvolu za automatizovanu analizu podataka. Pritom će moći da koriste i veštačku inteligenciju.
Međutim, BND će smeti tajno da nadzire komunikaciju između medija i njihovih sagovornika samo uz odobrenje Nezavisnog nadzornog veća. Ova odredba uneta je na predlog organizacije Reporteri bez granica.
Za Saveznu službu za zaštitu ustavnog poretka takvo ograničenje ne važi.
„Bundestag mora da ukloni tu pravnu prazninu“, zahteva Mir i najavljuje da će, ako bude potrebno, podneti tužbu Saveznom ustavnom sudu.
U Nezavisnom nadzornom veću ubuduće će biti savezne sudije, državni tužioci, predstavnici ministarstava i poslanici Bundestaga. Time bi trebalo da se obezbedi da se mere nadzora kojima se duboko zadire u privatnost unapred procenjuju iz različitih uglova. Zakon takve postupke naziva „postupcima nalik sudskim“.

Sada kao CIA i Mosad?

Osim toga, rad tajnih službi nadziraće i Parlamentarno kontrolno telo (PKGr). Njegov predsednik Mark Henrihman (CDU) pozdravlja reformu zakona i nova ovlašćenja BND-a i Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka. Smatra da su obe službe sada ravnopravne partnerskim službama poput američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) i izraelskog Mosada.
Ovaj demohrišćanin uveren je da će Nemačka sada moći više nego do sada da pruža podršku prijateljskim državama u borbi protiv terorizma i sajber kriminala.
„Ako nemam šta da ponudim, partneri će u jednom trenutku reći: ‘Bez tebe možemo mnogo brže’“, kaže Henrihman za medije.
„Zato smo mi Nemci zaključili da moramo da idemo ukorak s vremenom i da budemo korak ispred, kao što su drugi već neko vreme.“
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala