00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
ORBITA KULTURE
16:00
120 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
30 min
SVET SA SPUTNJIKOM
Kako je izbor pregovarača s Rusijom podelio Evropu
20:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920, 26.08.2021
REGION
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz zemalja u regionu

Tvrd je Njegoš ličnost čudnovata! Skandalozna akcija od Rožaja do Sandžaka – protiv srpskog vladike

© DF/FejsbukNjegoš u Skupštini Crne Gore
Njegoš u Skupštini Crne Gore - Sputnik Srbija, 1920, 16.11.2026
Pratite nas
Njegoša su bošnjački političari već progasili genocidnim pesnikom, ali sada su se uključili duhovni i verski poglavari, pa izjava ima dodatnu težinu. Porediti Njegoša sa Hitlerom je šovinizam, ali i antisrpstvo. To je uvreda za čitav srpski i crnogorski narod. Uvreda za Crnu Goru. Za ovakve izjave trebalo bi da odgovaraju pred sudom.
Ovako istoričar i analitičar Spasoje Tomić komentariše izjavu imama Elmaza Kurtagića koji je obeležavanje Njegoševog dana i časove o Petru II Petroviću Njegošu u rožajskoj Gimnaziji uporedio sa časovima o Adolfu Hitleru:
„Iz usta ovog imama izašlo je ono što misle i oni koji su iznad njega. On je produžena ruka onog ko deluje sa mnogo više pozicije, ko ne razume da se Njegoš ne može jednako tumačiti u 19. i 21. veku. To je uvredljivo, može biti i opasno“.
Elmaz Kurtagić, imam u džematu Koljeno u Rožajama, u propovedi je govorio o obeležavanju Njegoševog dana, državnog praznika u Crnoj Gori 13. novembra.

„Čas Adolfa Hitlera“

On je istakao da je žalosno da u gimnaziji „imamo ovakvu devijaciju“, čas Njegoša“ i da „naše devojke oblače crnogorsku nošnju i da se tim ponose“.
„Zamislite samo situaciju, da umije, odnosno Židovi, imaju čas Adolfa Hilera! E, to se dešava kod nas“, rekao je imam Kurtagić i poručio vernicima da poštuju komšije, ali da „taj insan, to stvorenje“, Njegoš, ne može biti deo njihove tradicije.
„To je čovek koji je pozivao na istrebljenje poturica, paljenje džamija, koji je bio jedan od inspiratora velikosrpske propagande i genocida“, zaključio je.
Odmah je reagovao Evropski savez Crne Gore, koji je zatražio da reis Islamske zajednice Rifat Fejzić osudi „sramno poređenje“ ili da se oglasi obaveštenjem da je to zvaničan stav Islamske zajednice.
Reis se jeste oglasio, ali na mreži X, tekstom koji je vid kritike govora, ali nije jasno da li se objava zaista odnosi na rožajskog imama Kurtagića.

Njegoš po današnjim političkim merama

Polemika o Njegošu, hajka na srpskog vladiku i književnika, smatra Tomić, počiva na pogrešnom tumačenju „Gorskog vijenca“ i izvlačenju pojedinih stihova iz istorijskog konteksta. Očigledno je, kaže, da Kurtagić i drugi koji ga proglađavaju „genocidašem“, ne shvataju da se Njegoš ne može razumeti bez poznavanja istorijskih okolnosti 18. veka i borbe za oslobođenje koja je obeležila tadašnju Crnu Goru.
„Njegoš se ne može posmatrati samo naučno-metodološki, on se mora posmatrati istorijski, ali i politički. Tvrdnje Kurtagića o „Gorskom vijencu“ kao nečemu spornom zbog par stihova koje oni stalno izvlače, u suštini su potpuna besmislica. To je književno-filozofsko delo koje pisac smešta u vreme vladike Danila, koji kao književni lik, ima moralnu dilemu. 18. je vek i kreće se u borbu za oslobođenje od Turaka, a tadašnji domaći muslimani se etnički identifikuju kao Turci“.
Tomić podseća da je poziv da se ti ljudi vrate u pravoslavnu veru, kako bi se zajedno borili za slobodu, samo jedan od motiva „Gorskog vijenca“. Problem je što se ovo književno delo i istorijski događaji iz prošlosti vrednuju prema današnjim političkim i nacionalnim merilima.
„Radi se o tome da Kurtagić i čitava bošnjačka zajednica greše, odnosno idu u klasični šovinizam i antisrpstvo. To ne može da se radi, jer napisano nije ni moglo da bude upereno protiv današnjih Bošnjaka, koji su kao nacija faktički nastali 1993. godine. Crna Gora je zasnovana na obnovi Dušanovog carstva, na Kosovskom zavetu i Svetosavlju. Njegoš je pisao u tim relacijama. On nije današnji političar, pa da iz tog ugla može da posmatra stvari“.

Imam govori što reis misli

Upitan da prokomentariše izjavu reisa Islamske zajednice Rifata Fejzića na mreži X naš sagovornik kaže:
„Imam Kurtagić je samo produžena ruka čoveka koji deluje sa mnogo veće pozicije, a to je upravo reis Rifat Fejzić. Ovo je zapravo, njegova priča. On govori kroz usta Kurtagića“.
Uporedo sa izjavom imama Kurtagića, pažnju javnosti izazvao je i savetnik Bošnjačke stranke Adnan Muhović, koji je na društvenim mrežama napisao:
“Ako ovo dozvolimo rožajskoj gimnaziji, bolje da kao narod ne postojimo! Bošnjačko veće i Bošnjačka stranka da se uključe i ne dozvole ovu sramotu!”, napisao je Muhović na Fejsbuku.
U njegovom slučaju, država je reagovala, po nalogu tužilaštva,14. novembra saslušan je u policiji, gde se pozvao na članove 47 i 79 Ustava Crne Gore koji garantuju slobodu izražavanja i zaštitu prava manjinskih naroda.
Po izlasku iz policije, Muhović je optužio tužilaštvo za selektivno postupanje, navodeći da nije nikoga vređao, već da štiti svoj narod i islam od „islamofobnog dela Gorskog vijenca“, uz poruku „Mi ne moramo da volimo Njegoša!“.

Osporavanje identiteta Crne Gore

Tomić podseća da je upravo nekadašnji poslanik Bošnjačke stranke Adnan Muhović prvi Njegoša proglasio genocidnim pesnikom.
On dodaje da od 1878. godine, kada se Turska povlači sa ovih prostora, ljudi koji su se etnički osećali kao Turci nisu mogli da pronađu svoj nacionalni identitet, a repove tog problema vidimo i danas:
„Sada pokušavaju da ospore kulturni i nacionalni identitet Crne Gore, nebitno da li se neko izjašnjava kao Srbin ili Crnogorac. To, ne samo da nije prihvatljivo, već nije ni lepo sa njihove strane, jer oni jesu građani ove države i moraju da shvate da je ona nastala i opstala na kosovskom predanju i Svetosavlju i da je Srpska pravoslavna crkva izgradila tu državu“.
Celu situaciju Tomić smatra apsurdnom, utemeljenom na neznanju i nepoštovanju tuđe, ali i sopstvene istorije:
„Moji su preci bili na Vučjem dolu i borili se za oslobođenje Crne Gore. A Boga mi, bojim se da su preci gospodina Kurtagića i Fejzića bili na suprotnoj strani, sa Ahmed Muhtar-pašom. Tu istorijsku stvarnost moraju da prihvate i da se prema njoj odnose onako kako treba, bez spinovanja i proglašavanja Njegoša za „genocidaša“ i nacistu. Ne moraju da vole, ali Njegoša treba da poštuju“, ističe Tomić.
On dodaje da Srbima kao državotvornom narodu nikada ne bi bilo oprošteno slično ponašanje, ali da, sa druge strane, Srbi poštuju druge, a pre svega državu.
„Ne sviđaju se ni meni mnoge stvari, kao srpskom integralisti. Što je državna zastava ovakva, ali poštujem je, zato što je propisana zakonom. A oni treba da čitaju Njegoša. I „Gorski vijenac“ i „Luču mikrokozmu“. Njegoš je višeslojan, a njihovo razmišljanje jednoslojno i ne bi valjalo da tako ostane. Treba da čitaju i Hamdiju Jusufspahića“.

Podrška iz Novog Pazara

Deo lokalnih portala i stranica na društvenim mrežama stao je u odbranu imama Kurtagića i Adnana Muhovića , navodeći da dostojanstvo Bošnjaka nije predmet pregovora.
Oglasio se i portal „Sandžak Danas“, redakcija smatra da je vreme da se jasno i otvoreno govori o istorijskom pamćenju, dostojanstvu Bošnjaka i pravu svakog naroda da izrazi svoj stav bez straha od osude i pritisaka.
„Nijedno književno delo, bez obzira na ugled njegovog autora, ne sme biti izuzeto od kritike kada se u njegovim stihovima prepoznaju poruke verske netrpeljivosti i opravdavanja nasilja“, poručuju iz Novog Pazara.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala