Kremlj: Evropske izjave ne ukazuju na spremnost za doprinos mirovnom procesu u Ukrajini
11:33 16.11.2026 (Osveženo: 11:58 16.11.2026)

© Sputnik / Alexey Nikolskiy
/ Pratite nas
Rusija smatra da je neophodno da razume u kojoj meri stav Evrope može da doprinese rešavanju situacije u Ukrajini, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući uključivanje Evrope u pregovore u formatu koji je sama izabrala, uz učešće zemalja „evropske petorke“ i predstavnika institucija Evropske unije.
„Do sada su pregovori usaglašavani u trilateralnom formatu, odnosno Rusija–Ukrajina–SAD. Bilo je reči i o mogućem uključivanju Evropljana u ovaj pregovarački proces, ali smo više puta ponovili da bi bilo dobro da od samih Evropljana čujemo u kojoj meri njihov stav može da doprinese mirovnom procesu“, istakao je Peskov.
Evropske izjave ukazuju na nevoljnost da se doprinese mirovnom procesu u Ukrajini, rekao je Peskov.
„Čuli smo izjave i od (predsednika Evropske komisije Ursule) fon der Lajen i od njenih kolega u Briselu, da će se pružiti bezuslovna podrška Ukrajini. I što je najvažnije, biće očuvana politika povećanja pritiska na Rusiju kako bi je primorali da pristane na mirovni proces. Takav jezik pre ukazuje na nespremnost da se doprinese mirovnom procesu“, naglasio je Peskov.
Prethodno je Fon der Lajen izjavila da Evropa očekuje da učestvuje u pregovorima o rešenju ukrajinskog sukoba u formatu „evropske odbrambene grupe pet (E5) + EU“. Ovu grupu čine Francuska, Nemačka, Italija, Poljska i Velika Britanija.
Osim toga, kako je naveo Peskov, Kremlj smatra da bi bilo neprikladno, u interesu mirovnog procesa, otkrivati detalje svojih razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o Ukrajini.
Specijalna vojna operacija
Rusija nanosi ozbiljne udarce kijevskom režimu, ukazao je Peskov.
Kako je podsetio predstavnik Kremlja, Moskva je više puta istakla da želi mir u Ukrajini na mnogo godina i vekova, a ne privremeno primirje koje bi Kijevu omogućilo da predahne.
„To bi mu omogućilo da zaleči rane, ozbiljne rane koje nanosimo tom režimu“, naglasio je Peskov.
Portparol Kremlja istakao je herojski rad pripadnika protivvazdušne odbrane u odbijanju napada bespilotnih letelica.
„Napad dronovima zaista je bio intenzivan. Naši sistemi protivvazdušne odbrane i dalje funkcionišu veoma efikasno. Sistem funkcioniše. Naravno, nažalost, nijedan sistem na svetu ne može da garantuje stopostotnu zaštitu različitih objekata od ovako intenzivnih udara. Ipak, efikasnost je veoma visoka. Naravno, reč je o herojskom radu pripadnika naše protivvazdušne odbrane i naših vojnika“, kazao je Peskov.
Prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, ruska PVO je oborivši 2.049 dronova avionskog tipa odbila najintenzivniji napad ukrajinskih dronova u jednom danu.
U saopštenju Ministarstva odbrane Rusije se navodi da su PVO sistemi za 24 časa takođe oborili sedam vođenih avionskih bombi i četiri rakete „flamingo“.
O napadu na Krimski most
Prema njegovim rečima, Ministarstvo saobraćaja Rusije saopštiće informacije o oštećenjima Krimskog mosta.
„Informacije o mostu saopštiće Ministarstvo saobraćaja. Tamo je trenutno, koliko mi je poznato, u toku procena neznatnih oštećenja“, rekao je predstavnik Kremlja.
O optužbama Estonije
Optužbe Estonije i drugih evropskih zemalja na račun Rusije za diverzantske aktivnosti potpuno su neosnovane i ruska strana ih u potpunosti odbacuje, kazao je Peskov, komentarišući odluku Talina da zatvori rusko-estonsku granicu zbog navodnog diverzantskog napada na jedno od estonskih odbrambenih preduzeća.
„Slične optužbe ne čujemo samo iz Talina, već i iz drugih evropskih prestonica. Sve te izjave nemaju nikakvo utemeljenje, nikakvu argumentaciju, nema dokaza, ničega. One su potpuno neosnovane“, naglasio je Peskov.
Kako je primetio, Estonija, zatvarajući granicu sa Rusijom, gradi „zid“, što joj neće doneti ništa dobro.
„Estonija gradi ’zid’. Mnoge zemlje su, kao što pokazuje istorija, gradile zidove koji njihovim tvorcima nisu donosili ništa dobro“, zaključio je Peskov.
Ranije je estonski ministar spoljnih poslova Margus Cahna rekao da Estonija planira da zatvori sve granične prelaze s Rusijom.
Pogledajte i:


