00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Dolivanje ulja na vatru: Makron gura Ukrajinu u NATO, a Evropu u rat

© Sputnik / Stanislav Krasilnikov / Uđi u bazu fotografijaBorbe u zoni SVO
Borbe u zoni SVO - Sputnik Srbija, 1920, 16.11.2026
Pratite nas
Poziv francuskog predsednika Emanuela Makrona da Ukrajina bude primljena u NATO, uz obrazloženje da bi se time obezbedio pravedan i trajan mir, ruski ekspert Jurij Svetov vidi kao pokušaj sabotiranja mirovnog procesa i nastavak evropske strategije pritiska na Rusiju, umesto traženja političkog rešenja za okončanje sukoba.
Svetov ocenjuje da Pariz i ostale evropske prestonice, umesto da traže kompromis sa Moskvom, insistiraju na uslovima koje Rusija smatra neprihvatljivim, uključujući širenje NATO-a i moguće razmeštanje evropskih trupa u Ukrajini. U tom kontekstu, on upozorava da bi evropski planovi mogli dodatno da udalje mirovni dogovor i otvore prostor za novu eskalaciju sukoba.
Pored toga, Svetov smatra da francuski predsednik svojim izjavama o Ukrajini pokušava da zadrži politički uticaj, uprkos nezadovoljstvu francuske javnosti zbog velikih izdvajanja za Ukrajinu.
„Prvo, on to radi da bi skrenuo pažnju na sebe, u trenutku kada se Francuska suočava sa talasom protesta. Tokom proteklog vikenda, protesti različitih društvenih slojeva održani su u brojnim francuskim gradovima. Očigledno je da se ljudi ne slažu sa Makronovim idejama da Francuska treba da troši novac na izdržavanje ukrajinske vojske. Francuzi su upoznati sa zahtevima Zelenskog da Ukrajina i nakon završetka rata treba da ima vojsku od 800.000 pripadnika, koju treba da izdržava Evropska unija. Sve to kod Francuza ne izaziva oduševljenje i predstavlja jedan od razloga za proteste. Zato Makronove izjave nemaju nikakvu težinu, a odluka o tome da li će Ukrajina postati članica NATO-a ili neće biće doneta bez njegovog učešća“, kaže Svetov.
Ekspert podseća da je Makron još nedavno zastupao stav da Ukrajina ne može da postane članica NATO-a, što je, kako ističe, u skladu sa porukama koje dolaze iz Vašingtona i drugih zapadnih prestonica. On smatra da izjave aktuelnog francuskog predsednika o prijemu Ukrajine u Alijansu nemaju dugoročnu političku težinu, jer će se, ukoliko se to pitanje ponovo bude razmatralo 2027. godine, na čelu Francuske nalaziti novo rukovodstvo, čiji će stavovi i prioriteti možda biti potpuno drugačiji od ovih koje zastupa Makron.
„Drugo, on želi da sabotira mirovne pregovore. Svi oni sada govore samo o tome. Kaja Kalas kaže da moramo da vidimo ustupke sa ruske strane, a pre svega da odmah dođe do prekida borbenih dejstava. Isto to govori i Makron. I sada su, formirajući ovu grupu, koju nazivaju E5 + predstavnici EU, koji će navodno biti uključeni u pregovore o Ukrajini, rešili da na sve moguće načine ometaju postizanje mirovnog sporazuma. Zato im je Vladimir Putin direktno poručio: ‘Dijalog nismo prekinuli mi, već vi. Mi smo spremni za razgovore, ali vi odlučite o čemu želite da razgovarate – o ratu ili o miru’. Ako se, kako predlažu Makron, Merc i Barnam, odmah nakon uspostavljanja mira u Ukrajinu uvedu trupe tzv. ‘koalicije voljnih’, Putin je rekao da bi to značilo početak novog rata. Makron je, očigledno, spreman na to. Tačnije, on tada više neće biti na vlasti, ali neka drugi ratuju“, objašnjava Svetov.

Evropa želi strateški poraz Rusije

Svetov ukazuje i na to da Makronove izjave treba posmatrati u kontekstu ovonedeljnog susreta Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga u Kini, koji će, prema njegovoj oceni, privući daleko veću međunarodnu pažnju i potisnuti u drugi plan poruke i diplomatske aktivnosti evropskih lidera. On smatra da Francuska time ostaje izvan kruga triju najvećih svetskih sila, zbog čega Makron nastoji da svojim istupima zadrži političku vidljivost i uticaj na međunarodnoj sceni.
Svetov tvrdi da evropske države imaju zajedničku strategiju prema ukrajinskom sukobu, čiji je osnovni cilj nanošenje strateškog poraza Rusiji, bez obzira na cenu koju bi takva politika mogla da ima.
„Kada je reč o miru u Ukrajini oni imaju svoju viziju – zaustavljaju se borbena dejstva, Rusija se vraća na granice iz 1991. godine, isplaćuje reparacije za obnovu Ukrajine, a zapadnoevropske kompanije će na tome zarađivati. Ukrajina postaje članica NATO-a i Evropske unije. To je njihov plan, iskren i otvoren. Ne govore uvek otvoreno o tome, ali upravo to žele. Mi im poručujemo da se to neće dogoditi, ali oni i dalje nastavljaju da se nadaju. Evo, sada treba da usvoje 22. paket sankcija. To je još jedan pokušaj da se Rusija iscrpi“, ističe Svetov.
Govoreći o izboru koji je pred evropske zemlje stavio predsednik Putin, Svetov ocenjuje da su se evropske zemlje opredelile za nastavak konfrontacije sa Rusijom, umesto za postizanje mirovnog rešenja, čime su, kako tvrdi, izabrale put rata umesto dijaloga.
„Oni biraju rat, i nije slučajno što je Boris Džonson, koji je osujetio pregovore 2022. godine u Istanbulu, odmah izašao sa podrškom Makronovom predlogu. Istog trenutka izjavio je da podržava ideju da Ukrajina bude odmah primljena u NATO“, podseća Svetov.
On je tako aludirao na pregovore u Istanbulu iz 2022. godine, kada su Moskva i Kijev bili na korak od postizanja mirovnog sporazuma. Međutim, dolazak tadašnjeg britanskog premijera Džonsona u Kijev uticao je na promenu kursa ukrajinskog rukovodstva i odustajanje od diplomatskog rešenja, čime je propuštena jedna od retkih prilika za rano okončanje sukoba.
Govoreći o razvoju događaja, Svetov ističe da Rusija ostaje spremna za diplomatsko rešenje sukoba i postizanje bezbednosnih garancija, ali da ne prihvata ultimatume koje pokušavaju evropske zemlje da joj nametnu.
„Mi ćemo nastaviti da rešavamo svoje zadatke. Stalno iznova ističemo, uključujući i preko ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, da bismo želeli da situaciju u Ukrajini rešimo i obezbedimo garancije bezbednosti Ruske Federacije putem pregovora. Ako to ne bude moguće, rešavaćemo pitanje vojnim putem. Od nas traže da zaustavimo borbena dejstva, pa da tek onda počnemo pregovore, a mi kažemo: ‘Ne, borbena dejstva i pregovori odvijaće se istovremeno’“, zaključio je Svetov.
Moskva ne prihvata prekid borbenih dejstava kao preduslov za pregovore, jer smatra da bi Ukrajina to vreme mogla da iskoristi za novo naoružavanje, jačanje vojnih kapaciteta i pripremu za nastavak sukoba, kao što se dešavalo i ranije, recimo prilikom pregovora u Minsku.
Podsetimo, Makron se založio se za prijem Ukrajine u NATO, ističući da je podrška Kijevu važna za bezbednost Francuske i cele Evrope. Prema njegovim rečima, Ukrajina, koja, kako je rekao, raspolaže najvećom vojskom u Evropi, trebalo bi da ima značajnu ulogu u Alijansi. Makron smatra da su nastavak finansijske i vojne pomoći Kijevu, kao i jačanje evropskog bezbednosnog sistema, ključni za postizanje pravednog i trajnog mira u Ukrajini.
Obuka ukrajinskih vojnika prema NATO standardima - Sputnik Srbija, 1920, 15.11.2026
RUSIJA
EU govori o miru, a izdvaja milijarde za rat
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala