https://lat.sputnikportal.rs/20261115/fale-samo-podmornice-novi-britanski-savez-protiv-rusije-obican-papir-na--dnu-mora--1205464193.html
Fale samo podmornice! Novi britanski savez protiv Rusije: Običan papir na – dnu mora
Fale samo podmornice! Novi britanski savez protiv Rusije: Običan papir na – dnu mora
Sputnik Srbija
Pomorski savez koji Velika Britanija okuplja sa nordijskim i baltičkim zemljama, pod izgovorom suprotstavljanja ruskoj pretnji, zapravo je papirni projekat. Samo na... 15.11.2026, Sputnik Srbija
2026-11-15T22:35+0100
2026-11-15T22:35+0100
2026-11-15T22:35+0100
rusija
rusija
rusija – politika
velika britanija
baltičke zemlje
danska
finska
norveška
vojni savez
nuklearne podmornice
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/0a/0c/1130625439_0:14:3071:1741_1920x0_80_0_0_741b546af05f30caae1f17687a7e2eac.jpg
Ovo za Sputnjik, komentarišući najavu Velike Britanije da će sledeće nedelje sa saveznicima iz severne Evrope potpisati sporazum o osnivanju novog pomorskog partnerstva, kaže vojni analitičar Andrej Mlakar:Načelnik Štaba odbrane britanskih oružanih snaga, glavni maršal avijacije Ričard Najton, najavio je da će združene snage te države i njeni saveznici preći sa memoranduma o razumevanju i sastanaka na konkretne korake koji će odrediti kako će mornarice, vazduhoplovstva i kopnene snage delovati zajedno.Novi stari savez protiv RusijeOn je dodao da je jedna od ključnih tačaka saradnje sposobnost da se podmornice odvrate od napada na brodove ili ugrožavanja plovidbe u slučaju rata i da su ti koraci usmereni protiv Rusije, za koju tvrdi da je umešana u pokušaje ubistava, sajber napade i sabotaže u Evropi i Velikoj Britaniji.Ranije je objavljeno da će ovo partnerstvo će biti zasnovano na modelu Združenih ekspedicionih snaga (JEF), koje od 2014. godine deluju pod britanskom komandom.Regionalni odbrambeni savez okuplja deset zemalja severne Evrope, Veliku Britaniju, Dansku, Island, Letoniju, Litvaniju, Estoniju, Holandiju, Norvešku, Finsku i Švedsku.Mlakar podseća da je formiranje saveza počelo okupljanjem baltičkih država, a dve godine kasnije dogodio se čuveni slučaj sa ruskim podmornicama oko ostrva Gotland:„Tražili su te podmornice, potrošili su skoro 10 miliona dolara samo na traganje za podmornicama, koje niko nije video. Navodno su ih videli neki pojedinci, pa je to bio povod za antirusku histeriju. Kako je krenula specijalna vojna operacija, tako je počela i integracija i povezivanje, a Estonija postala zemlja koja ima najveći broj minolovaca britanskog porekla. Britanija je bila glavni finansijer, opremala je i ranije letonsku mornaricu“.Poslednji slučajevi histerije ZapadaMlakar podseća da je histerija oko ruskih podmornica podgrevana i ove godine u aprilu i septembru, navodnim praćenjem tri podmornice u Atlantiku i otkrivanjem informacija o navodnom testiranju ruske tehnologije za neprimetno sečenje kablova kod Arktika.U oba slučaja Rusija je objasnila da su njene podmornice u međunarodnim vodama, da su priče o presecanju podvodnih kablova i izviđanju besmislene, da Zapad izmišlja priče o sabotažama za potrebe sopstvene propagande.Velike ambicije, mali kapacitetiMlakar dodaje da je najveći problem najavljenog pomorskog partnerstva nesrazmera između ambicija i stvarnih vojnih kapaciteta članica. Većina udruženih zemalja uopšte nema podmorničku flotu, dok se britanska mornarica suočava sa ozbiljnim problemima operativne spremnosti.„Kada se gleda odnos snaga kada su u pitanju podmornice, to je neuporedivo. Samo četiri zemlje poseduju ukupno 23 podmornice. Od toga Velika Britanija poseduje najveći broj strateških nuklearnih podmornica klase Vanguard i Astute. Švedska, Norveška i Holandija ne poseduju nuklearne podmornice, imaju klasične dizel-električne, mogu da ostanu duže pod vodom, otprilike 45 dana, zato što imaju sistem za prečišćavanje vazduha, dok sve tri baltičke zemlje, pa čak ni Danska, nemaju podmornice“, kaže Mlakar.Britanska flota je, dodaje, jako upitna, jer je svega tri do pet podmornica u operativnom sastavu, dok su ostale u izuzetno lošem stanju i u statusu održavanja.Ipak, najinteresantniji je status Danske u ovom savezu. Reč je o državi koja je 2004. godine rasformirala podmornice:„Oslanja se na površinsku flotu. Ipak, ima jednu podmornicu, u Kopenhagenu, u Pomorskom muzeju. Ona je ostavljena kao sećanje na podmorničarske snage koje je Danska imala do 2004. godine".Nove podmornice na čekanjuIako su zemlje koje imaju podmornice u procesu nabavljanja novih, Norveška gradi novu klasu, naručili su šest, Švedska je naručila dve, a Holanđani četiri podmornice na dizel-električni pogon, Mlakar kaže da je to napredak koji zapravo ništa ne znači, jer treba dosta vremena da bi se takve podmornice izgradile. Reč je o složenoj tehnologiji, a sve zavisi od finansiranja.„Ako se finansira rat u Ukrajini, normalno je da ovakvi potencijali ne mogu da dobiju prioritet. Ako samom NATO paktu već sada nedostaje sedam milijardi dolara za Ukrajinu, za vojnu pomoć, kako će te zemlje obezbediti finansiranje pomorske flote, pre svega gradnje podmornica? To je užasno skup projekat, jedno od najskupljih ulaganja u kompletnoj strukturi armija svih zemalja sveta“.Mlakar podvlači da se priča o ruskim podmornicama, navodnim sabotažama i ugrožavanju podvodnih komunikacija koristi za stvaranje slike o neposrednoj ruskoj pretnji, a takva atmosfera omogućava zapadnim zemljama da opravdaju novo vojno povezivanje i eventualno jačanje pomorskih kapaciteta.Nedostižni Borej, Jasen i HabarovskMeđutim, kada se govori o stvarnoj vojnoj moći na moru i pod vodom, razlika između Rusije i zemalja koje okuplja London je nedostižna. Rusija raspolaže flotom od gotovo 60 podmornica, kontinuirano razvija nove generacije i posebno je ulagala u strateške i specijalizovane podmorničke sisteme.„Rusija ima nuklearne podmornice klase Borej, u dve verzije, klasičnoj i unapređenoj, kao i nove napadne nuklearne podmornice klase Jasen. Ruska mornarica je mnogo ulagala i u specijalizovane podmornice, imamo i nosače podvodnih torpeda. Posebno se izdvajaju specijalizovane podmornice klase Habarovsk, a tu su i podmornice Jasen koje nose hipersonično raketno naoružanje. Balističke rakete nose pre svega podmornice Borej, koje su strateške podmornice“.Pored toga, Rusija modernizuje i objedinjuje svoju podmorničku flotu, za razliku od nekadašnjeg sovjetskog sistema sa velikim brojem različitih projekata. Ova činjenica govori o kontinuitetu razvoja, a ne samo o brojnosti.Baltička i Severna flota - izvan domašajaMlakar ističe da su ruske podmornice mnogo prisutnije u arktičkoj zoni nego na Atlantiku, ali da su i ranije prolazile tim područjem, između ostalog na putu prema Kubi. „Sada se, pod izgovorom da su ugrožene podvodne komunikacije, angažuju patrolni avioni dugog dometa, razvija pomorska avijacija i jačaju protivbrodske jedinice. Međutim, te zemlje nemaju kapacitete da se suprotstave ni ruskoj Baltičkoj floti, a posebno ne Severnoj floti, koja je jedna od najbrojnijih i najmoćnijih u sastavu Mornarice Ruske Federacije“.Kada je reč o površinskoj floti, Mlakar ukazuje na to da Velika Britanija jedina među članicama partnerstva raspolaže velikim ratnim brodovima, uključujući nosače aviona i razarače, dok su mornarice ostalih zemalja uglavnom opremljene brodovima klase fregata i korveta. I britanski nosači aviona i razarači, međutim, suočavaju se sa problemima tehničke ispravnosti.Pogledajte i:
velika britanija
baltičke zemlje
danska
norveška
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e5/0a/0c/1130625439_340:0:3071:2048_1920x0_80_0_0_4e133068f9db1c225ef6984ac81abb25.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
rusija, rusija – politika, velika britanija, baltičke zemlje, danska, finska, norveška, vojni savez, nuklearne podmornice, mornarica, andrej mlakar, komentari i analitika, analize i mišljenja, antiruska histerija
rusija, rusija – politika, velika britanija, baltičke zemlje, danska, finska, norveška, vojni savez, nuklearne podmornice, mornarica, andrej mlakar, komentari i analitika, analize i mišljenja, antiruska histerija
Fale samo podmornice! Novi britanski savez protiv Rusije: Običan papir na – dnu mora
Pomorski savez koji Velika Britanija okuplja sa nordijskim i baltičkim zemljama, pod izgovorom suprotstavljanja ruskoj pretnji, zapravo je papirni projekat. Samo na papiru može i ostati, jer njegova realna vojna snaga ne postoji. Većina zemalja i nema podmorničku flotu, a britanska flota je u gorem stanju nego 1982. godine, kada je počeo Foklandski rat.
Ovo za Sputnjik, komentarišući najavu Velike Britanije da će sledeće nedelje sa saveznicima iz severne Evrope potpisati sporazum o osnivanju novog pomorskog partnerstva, kaže vojni analitičar Andrej Mlakar:
„Savez faktički odavno postoji, formiranje je počelo posle povratka Krima Rusiji. U međuvremenu su potrošili milione dolara na traganje za ruskim podmornicama oko kojih histerija ne prestaje“.
Načelnik Štaba odbrane britanskih oružanih snaga, glavni maršal avijacije Ričard Najton, najavio je da će združene snage te države i njeni saveznici preći sa memoranduma o razumevanju i sastanaka na konkretne korake koji će odrediti kako će mornarice, vazduhoplovstva i kopnene snage delovati zajedno.
Novi stari savez protiv Rusije
On je dodao da je jedna od ključnih tačaka saradnje sposobnost da se podmornice odvrate od napada na brodove ili ugrožavanja plovidbe u slučaju rata i da su ti koraci
usmereni protiv Rusije, za koju tvrdi da je umešana u pokušaje ubistava, sajber napade i sabotaže u Evropi i Velikoj Britaniji.
Ranije je objavljeno da će ovo partnerstvo će biti zasnovano na modelu Združenih ekspedicionih snaga (JEF), koje od 2014. godine deluju pod britanskom komandom.
Regionalni odbrambeni savez okuplja deset zemalja severne Evrope, Veliku Britaniju, Dansku, Island, Letoniju, Litvaniju, Estoniju, Holandiju, Norvešku, Finsku i Švedsku.
Mlakar podseća da je formiranje saveza počelo okupljanjem baltičkih država, a dve godine kasnije dogodio se čuveni slučaj sa ruskim podmornicama oko ostrva Gotland:
„Tražili su te podmornice, potrošili su skoro 10 miliona dolara samo na traganje za podmornicama, koje niko nije video. Navodno su ih videli neki pojedinci, pa je to bio povod za antirusku histeriju. Kako je krenula specijalna vojna operacija, tako je počela i integracija i povezivanje, a Estonija postala zemlja koja ima najveći broj minolovaca britanskog porekla. Britanija je bila glavni finansijer, opremala je i ranije letonsku mornaricu“.
Poslednji slučajevi histerije Zapada
Mlakar podseća da je histerija oko ruskih podmornica podgrevana i ove godine u aprilu i septembru, navodnim praćenjem tri podmornice u Atlantiku i otkrivanjem informacija o navodnom testiranju ruske tehnologije za neprimetno sečenje kablova kod Arktika.
U oba slučaja Rusija je objasnila da su njene podmornice u međunarodnim vodama, da su priče o presecanju podvodnih kablova i izviđanju besmislene, da Zapad izmišlja priče o sabotažama za potrebe sopstvene propagande.
Velike ambicije, mali kapaciteti
Mlakar dodaje da je najveći problem najavljenog pomorskog partnerstva nesrazmera između ambicija i stvarnih vojnih kapaciteta članica. Većina udruženih zemalja uopšte nema podmorničku flotu, dok se britanska mornarica suočava sa ozbiljnim problemima operativne spremnosti.
„Kada se gleda odnos snaga kada su u pitanju podmornice, to je neuporedivo. Samo četiri zemlje poseduju ukupno 23 podmornice. Od toga Velika Britanija poseduje najveći broj strateških nuklearnih podmornica klase Vanguard i Astute. Švedska, Norveška i Holandija ne poseduju nuklearne podmornice, imaju klasične dizel-električne, mogu da ostanu duže pod vodom, otprilike 45 dana, zato što imaju sistem za prečišćavanje vazduha, dok sve tri baltičke zemlje, pa čak ni Danska, nemaju podmornice“, kaže Mlakar.
Britanska flota je, dodaje, jako upitna, jer je svega tri do pet podmornica u operativnom sastavu, dok su ostale u izuzetno lošem stanju i u statusu održavanja.
„Britanska flota je u veoma lošem stanju. Oni imaju dva nosača aviona, ali je pitanje koliko su oni zaista operativni. Kada je reč o razaračima, od pet koliko bi trebalo da imaju, operativan je svega jedan“.
Ipak, najinteresantniji je status Danske u ovom savezu. Reč je o državi koja je 2004. godine rasformirala podmornice:
„Oslanja se na površinsku flotu. Ipak, ima jednu podmornicu, u Kopenhagenu, u Pomorskom muzeju. Ona je ostavljena kao sećanje na podmorničarske snage koje je Danska imala do 2004. godine".
Nove podmornice na čekanju
Iako su zemlje koje imaju podmornice u procesu nabavljanja novih, Norveška gradi novu klasu, naručili su šest, Švedska je naručila dve, a Holanđani četiri podmornice na dizel-električni pogon, Mlakar kaže da je to napredak koji zapravo ništa ne znači, jer treba dosta vremena da bi se takve podmornice izgradile. Reč je o složenoj tehnologiji, a sve zavisi od finansiranja.
„Ako se finansira
rat u Ukrajini, normalno je da ovakvi potencijali ne mogu da dobiju prioritet. Ako samom NATO paktu već sada
nedostaje sedam milijardi dolara
za Ukrajinu, za vojnu pomoć, kako će te zemlje obezbediti finansiranje pomorske flote, pre svega gradnje podmornica? To je užasno skup projekat, jedno od najskupljih ulaganja u kompletnoj strukturi armija svih zemalja sveta“.
Mlakar podvlači da se priča o ruskim podmornicama, navodnim sabotažama i ugrožavanju podvodnih komunikacija koristi za stvaranje slike o neposrednoj ruskoj pretnji, a takva atmosfera omogućava zapadnim zemljama da opravdaju novo vojno povezivanje i eventualno jačanje pomorskih kapaciteta.
Nedostižni Borej, Jasen i Habarovsk
Međutim, kada se govori o stvarnoj vojnoj moći na moru i pod vodom, razlika između Rusije i zemalja koje okuplja London je nedostižna. Rusija raspolaže flotom od gotovo 60 podmornica, kontinuirano razvija nove generacije i posebno je ulagala u strateške i specijalizovane podmorničke sisteme.
„Rusija ima nuklearne podmornice klase Borej, u dve verzije, klasičnoj i unapređenoj, kao i nove napadne nuklearne podmornice klase Jasen. Ruska mornarica je mnogo ulagala i u specijalizovane podmornice, imamo i nosače podvodnih torpeda. Posebno se izdvajaju specijalizovane podmornice klase Habarovsk, a tu su i podmornice Jasen koje nose hipersonično raketno naoružanje. Balističke rakete nose pre svega podmornice Borej, koje su strateške podmornice“.
Pored toga, Rusija modernizuje i objedinjuje svoju podmorničku flotu, za razliku od nekadašnjeg sovjetskog sistema sa velikim brojem različitih projekata. Ova činjenica govori o kontinuitetu razvoja, a ne samo o brojnosti.
Baltička i Severna flota - izvan domašaja
Mlakar ističe da su ruske podmornice mnogo prisutnije u arktičkoj zoni nego na Atlantiku, ali da su i ranije prolazile tim područjem, između ostalog na putu prema Kubi.
„Sada se, pod izgovorom da su ugrožene podvodne komunikacije, angažuju patrolni avioni dugog dometa, razvija pomorska avijacija i jačaju protivbrodske jedinice. Međutim, te zemlje nemaju kapacitete da se suprotstave ni ruskoj Baltičkoj floti, a posebno ne Severnoj floti, koja je jedna od najbrojnijih i najmoćnijih u sastavu Mornarice Ruske Federacije“.
Kada je reč o površinskoj floti, Mlakar ukazuje na to da Velika Britanija jedina među članicama partnerstva raspolaže velikim ratnim brodovima, uključujući nosače aviona i razarače, dok su mornarice ostalih zemalja uglavnom opremljene brodovima klase fregata i korveta. I britanski nosači aviona i razarači, međutim, suočavaju se sa problemima tehničke ispravnosti.