https://lat.sputnikportal.rs/20261108/bilja-krstic-u-tradiciji-je-nasa-istina-video-1205317917.html
Bilja Krstić: U tradiciji je naša istina /video/
Bilja Krstić: U tradiciji je naša istina /video/
Sputnik Srbija
Četvrt veka “Bistrika”, muzike koja je stare, ponekad gotovo zaboravljene pesme vratila publici i pokazala da emocija ne poznaje granice jezika i geografije... 08.11.2026, Sputnik Srbija
2026-11-08T10:22+0100
2026-11-08T10:22+0100
2026-11-08T10:22+0100
kultura
kultura – vesti
muzika
bilja krstić
koncert
jubilej
bistrik
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e7/03/14/1152756376_0:6:1537:870_1920x0_80_0_0_447d210171f9ec5365a474fcfe3cd9e0.jpg
Neverovatno mi je da izgovorim da Bistrik traje 25 godina. Sve je nekako išlo prirodno, spontano. Ja muziku delim samo na dobru i onu koja nije toliko dobra. Tradicionalnu sam zavolela još kao dete, u kući su se slušali Radio Beograd i pesme vrhunskih izvođača poput Ksenije Cicvarić, Cuneta Gojkovića... Kasnije sam tu muziku upoznavala kroz hor, putovanja, studije, a naročito radeći u Radio Beogradu kao muzički urednik, kaže Bilja Krstić.Upravo je fonoteka Radio Beograda postala njeno veliko istraživačko polje. Provodila je sate slušajući arhivske i terenske snimke, tragajući za melodijama iz različitih krajeva Srbije i Balkana. Prva pesma koju je pronašla i naučila da peva bio je stari zapis pesme “Od pole idat babo sejmeni” sa područja između Makedonije i Kosova i Metohije.„Rada Trifunović mi je dala traku i rekla da misli da bi mi ta pesma fantastično legla. Otišla sam, pustila je i isplakala se kao kiša. Toliko je lepa! I danas, kada je izvodimo, mnogima izmamimo suze.“Pesmu treba rado i lako pevatiIpak, nije svaka pesma mogla da postane deo njenog repertoara.Među pesmama koje su godinama čekale svoje mesto nalazi se i „Prelete šitice lastavice“, koju je snimila sa Ljubom Ninkovićem, ali je nije uvrstila u prvi album jer se nije uklopila u njegovu celinu.„Ostala sam baš tužna. Rekla sam, nema veze, možda će biti za drugi album. Evo, čeka šesti“, otkriva Bilja.Jedna od posebnih radosti jubilarnog koncerta biće povratak „Nanine uspavanke“, koju će ponovo izvesti posle mnogo godina. A publiku očekuje i iznenađenje za završnicu: pesma koju je, kako kaže, pevala milion puta, koju svi poznaju, ali je ona do sada nije snimila.Bistrik je u međuvremenu vratio u život i čitav niz gotovo zaboravljenih melodija. „Magla padnala v dolina“ jedna je od njih, a posebno mesto zauzima „Sedi moma nevisoko“, pesma koju je Bilja dobila od profesorke Zore Vasiljević, ćerke čuvenog etnomuzikologa.„Imala sam ogromnu tremu kada smo počeli da je radimo. To je zahtevna pesma, a u aranžmanu smo upotrebili jermenski duduk. On ima i dert i unutrašnju snagu. Dao joj je posebnu boju. Kasnije smo njenu temu koristili i za film “Branio sam Mladu Bosnu”, za koji smo Miki Stanojević i ja dobili Grand prix na SoFestu.“Put Bistrika do publike nije bio jednostavan. Kada je prvi album objavljen, mnogima se dopadao, ali niko nije znao u koju muzičku fioku da ga smesti.„Nije moglo nigde da se stavi, a meni je bilo jasno da je to dobro. Najteže je da ne imitiraš nikoga, a da imaš autentičnost i da ljudi požele da te slušaju. Mislim da je Bistrik pronašao svoj put.“Prve značajne međunarodne korake napravili su zahvaljujući Grčkoj, a potom su usledili nastupi širom sveta. U Salvadoru su osvojili nagradu, ali će im putovanje ostati upamćeno i po kvaru aviona i 15–16 sati čekanja na aerodromu. Ipak, najzanimljivije je kako publika na drugim kontinentima reaguje na muziku čije reči ne razume.U Brazilu ovacije za staru srpsku pesmu„Mislim da je to emocija, ta neka vibracija. Kada čujem pesmu iz daleke tradicije, ne znam o čemu pevaju, ali osećam. Naš prvi nastup u Brazilu otvorili smo pesmom sa Kosova 'Kad sam bila devojana”, a kapela. Kada smo završili, nastao je potpuni tajac. Nekoliko sekundi niko nije reagovao. Nisu znali da li je gotovo, čekali su još. A onda je usledilo oduševljenje.“Bilja posebno ističe višeglasno pevanje, koje je postalo jedan od zaštitnih znakova ansambla.„Lepo je kada zastanemo, oslušnemo i glasovi postanu instrumenti. Tada pokažemo da naše tradicionalne pesme mogu da se pevaju višeglasno i da zvuče svetski.“Da bi se odredila granica između očuvanja izvornog melosa i modernog pristupa potrebna je mera, smatra naša sagovornica.„Kao i u svemu u životu, mera je najvažnija. Morate odlično poznavati tradicionalnu muziku. Možete da menjate, da promešate karte, da uzmete ono što je dobro, ali suština mora da ostane. Mora da se prepozna duh pesme.“Na jubilarnom koncertu Bilji i “Bistriku” pridružiće se kolumbijski multiinstrumentalista Jahir Rivera, koji svira tradicionalnu harfu, kamerni gudački orkestar “Cinderella” i članice vokalne radionice “Bistrik”.Koncert će otvoriti kompozicija Mikija Stanojevića „Korube“, a potom i „Niška banja“. Biće to susret balkanskih i latinoameričkih ritmova, ali i različitih tradicija koje povezuje ista emocija.„Iznenađena sam koliko je poslednjih godina interesovanje mladih za tradicionalnu muziku izraženo. Neko pogreši, neko nešto otpeva drugačije, ali važno je da žele da pevaju. Naučiće, neko će ih ispraviti, neko će im pokazati pravi put. Bitno je da tu muziku žive.“Muzika je život, iako život nije muzikaPosle 25 godina, Bilja ne krije da put nije uvek bio lak. Etno world music scena, smatra, imala je posebno snažan trenutak početkom dvehiljaditih, ali je “Bistrik” istrajao.„Meni je muzika život, kako god da se okrenem. Završila sam muzičku školu i Fakultet muzičke umetnosti, radila 40 godina u Radio Beogradu kao muzički urednik. Muzika je uvek bila oko mene. A da li mi je život bio muzika, e to je nešto drugo.”Na pitanje šta je najvažnije što bi želela da publika ponese sa jubilarnog koncerta kaže da je to ono što je vodilo “Bistrik” od prve pesme do današnjeg jubileja:„U tradiciji jeste naša istina i naša istorija. To je naš genetski kod, naša vibracija. Svaki narod ima svoju pesmu, svoju igru, svoj jezik, svoje nošnje. Divno je kada vidite da narod čuva to svoje blago i da se sa njim identifikuje na prirodan način.“Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Dejana Vuković
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112080/49/1120804928_498:-1:2546:2048_100x100_80_0_0_a7f91b3b6cdd8e6cc3fa0ab4ddfa0832.jpg
Dejana Vuković
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112080/49/1120804928_498:-1:2546:2048_100x100_80_0_0_a7f91b3b6cdd8e6cc3fa0ab4ddfa0832.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e7/03/14/1152756376_26:0:1391:1024_1920x0_80_0_0_a7e429923fd73d7b2001893451433bf8.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Dejana Vuković
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112080/49/1120804928_498:-1:2546:2048_100x100_80_0_0_a7f91b3b6cdd8e6cc3fa0ab4ddfa0832.jpg
kultura – vesti, muzika, bilja krstić, koncert, jubilej, bistrik
kultura – vesti, muzika, bilja krstić, koncert, jubilej, bistrik
Bilja Krstić: U tradiciji je naša istina /video/
Četvrt veka “Bistrika”, muzike koja je stare, ponekad gotovo zaboravljene pesme vratila publici i pokazala da emocija ne poznaje granice jezika i geografije, biće obeleženo koncertom u MTS dvorani. Bilja Krstić, jedan od osnivača i članova grupe, kaže za Sputnjik da već četvrt veka pokazuju kako je u tradiciji naša istina i naša istorija.
Neverovatno mi je da izgovorim da Bistrik traje 25 godina. Sve je nekako išlo prirodno, spontano. Ja muziku delim samo na dobru i onu koja nije toliko dobra. Tradicionalnu sam zavolela još kao dete, u kući su se slušali Radio Beograd i pesme vrhunskih izvođača poput Ksenije Cicvarić, Cuneta Gojkovića... Kasnije sam tu muziku upoznavala kroz hor, putovanja, studije, a naročito radeći u Radio Beogradu kao muzički urednik, kaže Bilja Krstić.
Upravo je fonoteka Radio Beograda postala njeno veliko istraživačko polje. Provodila je sate slušajući arhivske i terenske snimke, tragajući za melodijama iz različitih krajeva Srbije i Balkana. Prva pesma koju je pronašla i naučila da peva bio je stari zapis pesme “Od pole idat babo sejmeni” sa područja između Makedonije i Kosova i Metohije.
„Rada Trifunović mi je dala traku i rekla da misli da bi mi ta pesma fantastično legla. Otišla sam, pustila je i isplakala se kao kiša. Toliko je lepa! I danas, kada je izvodimo, mnogima izmamimo suze.“
Pesmu treba rado i lako pevati
Ipak, nije svaka pesma mogla da postane deo njenog repertoara.
„Moram negde da živim sa pesmom. Kada vidim da se lako peva, da je ja lako izvodim i da uživam u tome, znam da sam pogodila. Kako kažu u narodu, pesmu treba rado i lako pevati. A neke se jednostavno ne daju. Onda kažem: ova pesma čeka nekog drugog.“
Među pesmama koje su godinama čekale svoje mesto nalazi se i „Prelete šitice lastavice“, koju je snimila sa Ljubom Ninkovićem, ali je nije uvrstila u prvi album jer se nije uklopila u njegovu celinu.
„Ostala sam baš tužna. Rekla sam, nema veze, možda će biti za drugi album. Evo, čeka šesti“, otkriva Bilja.
Jedna od posebnih radosti jubilarnog koncerta biće povratak „Nanine uspavanke“, koju će ponovo izvesti posle mnogo godina. A publiku očekuje i iznenađenje za završnicu: pesma koju je, kako kaže, pevala milion puta, koju svi poznaju, ali je ona do sada nije snimila.
Bistrik je u međuvremenu vratio u život i čitav niz gotovo zaboravljenih melodija. „Magla padnala v dolina“ jedna je od njih, a posebno mesto zauzima „Sedi moma nevisoko“, pesma koju je Bilja dobila od profesorke Zore Vasiljević, ćerke čuvenog etnomuzikologa.
„Imala sam ogromnu tremu kada smo počeli da je radimo. To je zahtevna pesma, a u aranžmanu smo upotrebili jermenski duduk. On ima i dert i unutrašnju snagu. Dao joj je posebnu boju. Kasnije smo njenu temu koristili i za film “Branio sam Mladu Bosnu”, za koji smo Miki Stanojević i ja dobili Grand prix na SoFestu.“
Put Bistrika do publike nije bio jednostavan. Kada je prvi album objavljen, mnogima se dopadao, ali niko nije znao u koju muzičku fioku da ga smesti.
„Nije moglo nigde da se stavi, a meni je bilo jasno da je to dobro. Najteže je da ne imitiraš nikoga, a da imaš autentičnost i da ljudi požele da te slušaju. Mislim da je Bistrik pronašao svoj put.“
Prve značajne međunarodne korake napravili su zahvaljujući Grčkoj, a potom su usledili nastupi širom sveta. U Salvadoru su osvojili nagradu, ali će im putovanje ostati upamćeno i po kvaru aviona i 15–16 sati čekanja na aerodromu. Ipak, najzanimljivije je kako publika na drugim kontinentima reaguje na muziku čije reči ne razume.
U Brazilu ovacije za staru srpsku pesmu
„Mislim da je to emocija, ta neka vibracija. Kada čujem pesmu iz daleke tradicije, ne znam o čemu pevaju, ali osećam. Naš prvi nastup u Brazilu otvorili smo pesmom sa Kosova 'Kad sam bila devojana”, a kapela. Kada smo završili, nastao je potpuni tajac. Nekoliko sekundi niko nije reagovao. Nisu znali da li je gotovo, čekali su još. A onda je usledilo oduševljenje.“
Bilja posebno ističe višeglasno pevanje, koje je postalo jedan od zaštitnih znakova ansambla.
„Lepo je kada zastanemo, oslušnemo i glasovi postanu instrumenti. Tada pokažemo da naše tradicionalne pesme mogu da se pevaju višeglasno i da zvuče svetski.“
Da bi se odredila granica između očuvanja izvornog melosa i modernog pristupa potrebna je mera, smatra naša sagovornica.
„Kao i u svemu u životu, mera je najvažnija. Morate odlično poznavati tradicionalnu muziku. Možete da menjate, da promešate karte, da uzmete ono što je dobro, ali suština mora da ostane. Mora da se prepozna duh pesme.“
Na jubilarnom koncertu Bilji i “Bistriku” pridružiće se kolumbijski multiinstrumentalista Jahir Rivera, koji svira tradicionalnu harfu, kamerni gudački orkestar “Cinderella” i članice vokalne radionice “Bistrik”.
„Pevaću i dve pesme na španskom! Kao devojčica sam obožavala španske i meksičke filmove. Mama i tata su morali da me vode u bioskop po hiljadu puta. Pevala sam 'Malagenju' izmišljenim tekstom, ali nije bilo važno. Važno je bilo da pevam! Sada mi se pružila prilika da to uradim na španskom.“
Koncert će otvoriti kompozicija Mikija Stanojevića „Korube“, a potom i „Niška banja“. Biće to susret balkanskih i latinoameričkih ritmova, ali i različitih tradicija koje povezuje ista emocija.
„Iznenađena sam koliko je poslednjih godina interesovanje mladih za tradicionalnu muziku izraženo. Neko pogreši, neko nešto otpeva drugačije, ali važno je da žele da pevaju. Naučiće, neko će ih ispraviti, neko će im pokazati pravi put. Bitno je da tu muziku žive.“
Muzika je život, iako život nije muzika
Posle 25 godina, Bilja ne krije da put nije uvek bio lak. Etno world music scena, smatra, imala je posebno snažan trenutak početkom dvehiljaditih, ali je “Bistrik” istrajao.
„Meni je muzika život, kako god da se okrenem. Završila sam muzičku školu i Fakultet muzičke umetnosti, radila 40 godina u Radio Beogradu kao muzički urednik. Muzika je uvek bila oko mene. A da li mi je život bio muzika, e to je nešto drugo.”
Na pitanje šta je najvažnije što bi želela da publika ponese sa jubilarnog koncerta kaže da je to ono što je vodilo “Bistrik” od prve pesme do današnjeg jubileja:
„U tradiciji jeste naša istina i naša istorija. To je naš genetski kod, naša vibracija. Svaki narod ima svoju pesmu, svoju igru, svoj jezik, svoje nošnje. Divno je kada vidite da narod čuva to svoje blago i da se sa njim identifikuje na prirodan način.“