00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
ORBITA KULTURE
10:00
120 min
SPUTNJIK INTERVJU
Književnost, roba izložena u supermarketu
07:00
30 min
ORBITA KULTURE
Sveže priče iz starih knjiga
16:00
120 min
MILJANOV KORNER
Branko Spasojević: Sta čeka srpski fudbal posle političkih promena?
20:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
Beogradski sajam knjiga
21:30
30 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Izbori u SAD: Zašto su republikanci doživeli istorijski poraz, i šta sledi

© AP Photo / Kevin WurmAmerička zastava
Američka zastava - Sputnik Srbija, 1920, 07.11.2026
Pratite nas
Pre 10 godina, kada se 2016. Donald Tramp prvi put pojavio na jednim američkim izborima, ”Njujork tajms” predvideo je da će izgubiti svuda. Međutim, ”Njujork tajms” je promašio svuda. Isti slučaj ”plavog talasa” Demokratske partije ”Njujork tajms” je najavio i uoči međuizbora u SAD ove godine. Nije se dogodio samo talas, nego cunami.
Do ovog utorka i Predstavnički dom i Senat kontrolisala je Republikanska partija. Sada se to obrnulo, i većinu u oba doma američkog Kongresa preuzela je Demokratska partija. Uključujući senatska mesta u Teksasu, gde nijedan demokrata nije pobedio skoro 40 godina, i u Kanzasu u kome su republikanci pobeđivali u nizu koji je trajao još od 1932. godine.

Uljezi i strani državljani

Kampanja za izbore – uoči kojih je Donald Tramp upozorio Amerikance da im je ”zemlja gotova” ako izgubi izbore, pa ćemo sad biti u prilici da se uverimo kakve su mu moći predviđanja – bila je relativno neobična čak i za američke standarde.
Na Aljasci, uglavnom republikanskoj, demokrate su smislile da podvale svojim suparnicima tako što su na glasački listić za Senat pored sopstvenog ubacile i nezavisnog kandidata Danijela Salivena kako bi ga neoprezniji među glasačima pobrkali s republikanskim kandidatom za Senat Denom Salivenom; Trampova administracija uzalud je tražila od suda da izbori ne budu verifikovani ako njihov Saliven zbog uljeza Salivena izgubi tesnom većinom.
I u Kaliforniji je u izbore bio umešan sud, i to Vrhovni sud, tako što je odbacio zahtev republikanaca da bude odbačeno 20.000 glasova (takozvanih) birača koji uopšte nemaju državljanstvo SAD; ne zato što je utvrđeno da takvi (nezakoniti) birači ne postoje, nego zato što su se u preliminarnom glasanju (putem pošte) njihovi glasački listići već pomešali sa regularnim, pa ih je nemoguće razdvojiti.

Pitanje Izraela

Znatno manje neregularno, ali ne manje neuobičajeno, u Mičigenu je nesuđena kandidatkinja demokrata Hejli Stivens, umesto kandidata demokrata za mesto u Senatu Abdula el Sajeda, od koga je prethodno na partijskim izborima izgubila za manje od jednog procenta, podržala njegovog republikanskog suparnika Majka Rodžersa jer je El Sajed odbio da se izvini zbog stava prema Izraelu. Vođa demokrata u Senatu Čak Šumer to je nazvao ”podlom izdajom”, dok je ”Volstrit džornal” tim povodom ukazao na podele u partiji između pobornika i protivnika Izraela, establišmenta i autsajdera, umerenih i progresivnih. Čak ni izborna pobeda, predvideo je list, neće ujediniti demokrate, nego će, naprotiv, još i ”ubrzati borbu do istrebljenja za budućnost partije” između njena dva, ideološki nesaglasna krila, ali ne oko ideologije nego zbog Izraela koji je ”među najspornijim pitanjima unutar Demokratske partije”.
Isto pitanje Izraela – predvideo je u intervjuu ”Fajnenšel tajmsu” Stiv Benon, nekadašnji glavni strateg Donalda Trampa i ”vodeći arhitekta MAGA pokreta” – biće u središtu ”građanskog rata oko budućnosti Republikanske partije” koji će buknuti nakon izbora. Biće brutalno, predviđa Benon, a ishod borbe između ”donatorske klase i aparatčika s jedne, i autsajdera s druge strane” – dakle, isto kao i kod demokrata – tokom iduće godine odrediće republikanskog predsedničkog kandidata za izbore 2028.

Hrpa mišića i kobasice

Iako su pitanja (sve lošijeg) životnog standarda, kako su pokazale predizborne ankete, ponajviše zanimala glasače – usled rasta inflacije usled rasta cene goriva usled rata na Bliskom istoku, dakle zbog Izraela – Donald Tramp je, kako u jednoj od analiza ukazuje ”Fajnenšel tajms”, svoju kampanju fokusirao na stražnjice – od reperke Niki Minaž (”prelepo”) do kandidata za Senat Džona Hasteda čiji je donji deo leđa predsednik Amerike opisao kao ”hrpu mišića” a prste ”kao kobasice”. Stend ap komedija umesto ozbiljne politike – uključujući ruganje pomenutom Abdulu el Sajedu, ”Abdul ba ba ba Muhamed”, džihadista koji mora da prođe kroz detektor za metal da bi ga pustili u Kongres – na kraju nije pomoglo.
Sudeći po izveštaju ”Rojtersa”, to je i očekivani scenario za koji se Bela kuća pripremala mesecima, razrađujući planove za upravljanje zemljom izvršnim ovlašćenjima predsednika, a pogotovo u oblastima koje su za ostatak sveta od prevashodnog značaja, kao što su spoljna politika i trgovina.

Vladanje vetom

”Biće mu veoma udobno” da predsedničkim vetom nadvladava neprijateljski Kongres, najavio je ”Rojtersu” jedan od Trampovih saradnika uz obrazloženje da je za prevazilaženje veta neophodna (nedostižna) dvotrećinska većina, a u sličnom duhu ”Politiko” iz Brisela upozorava Evropu da se ne raduje uspehu demokrata jer to ništa neće značiti za pomoć Ukrajini pošto se o tome i dalje pita Tramp; štaviše, predsedavajući Minhenske bezbednosne konferencije Volfgang Išinger smatra da bi radovanje s ove strane Atlantika moglo da i dodatno zatruje odnose. A povrh toga se NATO saveznici pribojavaju, prenosi ”Politiko”, da će izborni poraz ”podstaći Trampa da dramatično pojača svoje napade na alijansu” kako bi ”zacementirao svoje nasleđe”.
Zašto su republikanci ubedljivo izgubili na izborima? Zašto i pobednicima i poraženima predstoje unutrašnji obračuni? I kako će sve to uticati na američku spoljnu politiku?
O ovim su pitanjima u ”Novom Sputnjik poretku” govorili politikolog Aleksandar Pavić i novinar Nebojša Malić.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala