00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Isparenja u salonima za nokte mogu da dostignu nivoe kao u hemijskoj industriji: Šta udišu manikirke?

© Sputnik / Kirill Braga / Uđi u bazu fotografijaManikir
Manikir - Sputnik Srbija, 1920, 07.11.2026
Pratite nas
Saloni za nokte nisu baš mesta na kojima se može očekivati planinski svež vazduh. Ipak, dok većina mušterija tokom manikira ili nadogradnje noktiju provodi relativno kratko vreme u takvom okruženju, za zaposlene izloženost isparenjima hemikalija predstavlja svakodnevicu koja traje satima.
U Sjedinjenim Američkim Državama ljudi godišnje potroše više od osam milijardi dolara na usluge u salonima za nokte. Iza urednog manikira, međutim, stoji čitav niz hemijskih procesa: nokti se turpijaju, stari lak uklanja acetonom, akrilna prašina nastaje prilikom obrade materijala, a veštački vrhovi lepe se i učvršćuju pomoću tečnih monomera i UV svetlosti.
Sve to prati oslobađanje različitih hemijskih supstanci u vazduh.
Novo istraživanje, objavljeno u naučnom časopisu Risk Analysis, pokazalo je da koncentracija hemikalija povezanih sa rakom i drugim zdravstvenim rizicima može značajno da varira tokom radnog dana. U pojedinim trenucima izmerene vrednosti u pet njujorških salona dostigle su nivoe uporedive sa onima u industrijskim postrojenjima za proizvodnju i upotrebu hemikalija.

Kratkotrajni skokovi koncentracije mogu da budu posebno visoki

Istraživanje je sproveo tim predvođen Entonijem Ijerardijem, istraživačem oblasti zdravlja i bezbednosti na radu i životne sredine sa Škole za javno zdravlje Gradskog univerziteta Njujorka (CUNY).
Naučnici su pratili koncentraciju ukupnih isparljivih organskih jedinjenja u pet salona, u periodu od aprila 2023. do marta 2024. godine. U svakom salonu merenja su obavljana približno nedelju dana, tokom radnog vremena, prenosi Sajens alert.
Korišćen je detektor koji beleži koncentracije hemijskih jedinjenja u vazduhu, a rezultati su očitavani svakog minuta. Na taj način istraživači su mogli da prate ne samo prosečnu izloženost tokom dana već i kratkotrajne skokove koncentracije.
Upravo su ti skokovi otkrili problem koji bi klasične metode merenja mogle da previde.
Prosečna koncentracija ukupnih isparljivih organskih jedinjenja iznosila je 15,1 deo na milion (ppm). Međutim, kada su posmatrani najviši nivoi izloženosti u intervalima od 15 minuta, medijana je dostigla 31,4 ppm. U jednom od salona izmerena je čak 113 ppm.
Drugim rečima, prosečne vrednosti ne pokazuju uvek koliko visoko koncentracija hemikalija može da poraste tokom pojedinih faza rada.
„Ovo istraživanje pokazuje da tradicionalne metode uzorkovanja vazduha i procene rizika ne pružaju potpunu sliku stanja u salonima za nokte“, objasnio je Ijerardi.
On je istakao da zaposleni mogu biti izloženi kratkotrajnim, ali veoma visokim koncentracijama hemikalija, dok se stvarni rizici potcenjuju ako se posmatraju isključivo prosečne vrednosti tokom radnog dana.

Koje se hemikalije nalaze u vazduhu salona?

Među najzastupljenijim supstancama koje su istraživači detektovali nalaze se etil-acetat, aceton, n-butil-acetat i metil-acetat. U vazduhu su otkriveni i tragovi benzena.
Posebnu pažnju istraživača privukao je upravo benzen, supstanca povezana sa povećanim rizikom od raka.
Iako su njegove koncentracije bile relativno niske u poređenju sa ostalim detektovanim hemikalijama, procena rizika ukazala je na mogućnost povećanog rizika od raka u slučaju dugotrajne izloženosti, pod određenim uslovima.
Ijerardi, međutim, naglašava da je reč o proceni potencijalnog rizika, a ne o dokazu da zaposleni u salonima obolevaju od raka zbog izloženosti ovim supstancama.
Za preciznije zaključke potrebna su dalja istraživanja koja bi ispitala stvarne zdravstvene posledice dugotrajnog rada u ovakvom okruženju, posebno kada je reč o pojavi malignih bolesti.

Obične maske nisu dovoljna zaštita

Jedan od problema na koji istraživači ukazuju jeste i neadekvatna zaštita zaposlenih. Hirurške i platnene maske, koje mnogi radnici koriste, nisu efikasne protiv hemijskih isparenja.
Kao jedna od najvažnijih mera za smanjenje izloženosti izdvaja se odgovarajuća ventilacija. Ipak, njeno postavljanje i redovno korišćenje može predstavljati problem zbog troškova, buke i nedostatka prostora u salonima.
Postoje i jednostavnije mere koje mogu da pomognu u smanjenju koncentracije hemikalija u vazduhu:
Redovno provetravanje prostorija, odnosno otvaranje vrata i prozora kada uslovi to dozvoljavaju.
Držanje posuda sa hemijskim proizvodima zatvorenim kada se ne koriste.
Odlaganje materijala natopljenih hemikalijama u pokrivene kante i posude.
Istraživači naglašavaju da su ove mere važne jer zaposleni u salonima često nemaju isti pristup sistemima zaštite i stručnom nadzoru kakav postoji u industrijskim postrojenjima, iako mogu biti izloženi slično visokim koncentracijama hemikalija.

Nije važna samo bezbednost mušterija već i zdravlje zaposlenih

Dok su radnici u salonima izloženi hemijskim isparenjima iz dana u dan, mušterije u njima provode znatno manje vremena. Zbog toga bi za procenu rizika kojem su izloženi klijenti bilo neophodno sprovesti posebnu analizu.
Ipak, autori istraživanja ističu da i mušterije mogu da doprinesu bezbednijim uslovima rada.
Prema rečima Ijerardija, neka ranija istraživanja ukazala su na to da zaposleni u salonima ponekad osećaju pritisak mušterija da ne nose određenu zaštitnu opremu ili nailaze na negativne reakcije kada pokušavaju da preduzmu mere zaštite.
Zato je važno da klijenti podrže radnike koji koriste zaštitnu opremu i insistiraju na bezbednijim uslovima rada.
Poruka istraživača je jasna: zaštita zdravlja zaposlenih ne sme da bude žrtvovana radi udobnosti mušterija ili njihovog zadovoljstva uslugom.
Istraživanje tako otvara važno pitanje o uslovima rada u industriji lepote. Dok se pažnja najčešće usmerava na izgled i kvalitet manikira, zdravlje ljudi koji ga svakodnevno rade ne bi smelo da ostane u drugom planu.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala