00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
NOVI SPUTNJIK POREDAK
17:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Jelena Bratić: Individualan pristup je važan u obrazovanju
16:00
30 min
VESTI (repriza)
Kako žitelji Evroipe plaćaju cenu militarizacije?
16:30
30 min
OD ČETVRTKA DO ČETVRTKA
Kraj američkog globalizma? Tramp, MAGA i borba za novi svetski poredak
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
EKONOMIJA
Sputnjik Ekonomija prati najnovije vesti, analize i izveštaje iz Rusije, regiona i sveta.

Potop na svetskim berzama: „Veličanstvena sedmorka“ izgubila bilion dolara

CC0 / Slika generisana veštačkom inteligencijom / berza, ilustracija
berza, ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 06.11.2026
Pratite nas
Američke i azijske tehnološke kompanije izgubile su stotine milijardi dolara tržišne vrednosti u velikom padu na berzama, nakon što su rezultati izbora za američki Kongres izazvali zabrinutost zbog mogućeg usporavanja razvoja veštačke inteligencije (AI).
Akcije kompanija iz tehnološkog sektora i industrije veštačke inteligencije naglo su pale nakon pobede demokrata, koji su tokom predizborne kampanje najavljivali ograničavanje razvoja infrastrukture za veštačku inteligenciju.
Indeks S&P 500 pao je za 4,4 odsto, što je njegov najgori dnevni rezultat otkako je američki predsednik Donald Tramp u aprilu 2025. uzdrmao svetska tržišta carinama koje je najavio na takozvani „Dan oslobođenja“. Dow Jones Industrial Average potonuo je za 1833 poena, odnosno 3,4 odsto, dok je Nasdaq Composite izgubio 5,5 odsto vrednosti.
Nasdaq, u kojem veliki udeo imaju tehnološke kompanije i one povezane sa veštačkom inteligencijom, sada je 11,9 odsto ispod svog rekordnog nivoa dostignutog prošlog meseca. Rasprodaja akcija dodatno je pojačala već postojeću zabrinutost investitora oko toga da li će ogromna ulaganja u veštačku inteligenciju na kraju doneti očekivanu zaradu.

Na berzi u Seulu aktiviran „circuit breaker“

Na azijskim berzama jutros je takođe zabeležen snažan pad tehnoloških akcija, posebno proizvođača čipova i druge opreme potrebne za razvoj veštačke inteligencije.
Japanski indeks Nikkei 225 u ranom trgovanju pao je za šest odsto. Akcije proizvođača memorijskih čipova Kioksia izgubile su više od 12,6 odsto vrednosti, dok je Tokio Elektron potonuo za 9,5 odsto. Južnokorejski proizvođač čipova SK Hiniks zabeležio je pad veći od 11,5 odsto, a Samsung izgubio gotovo deset odsto vrednosti.
Rasprodaja na berzi u Seulu oborila je indeks Kospi za više od 8,5 odsto, zbog čega je aktiviran mehanizam automatskog privremenog zaustavljanja trgovanja, poznat kao „circuit breaker“, kojim se nastoji sprečiti panična rasprodaja akcija.
Tajvanski indeks Taiex pao je za više od 8,3 odsto, dok su akcije najvećeg svetskog ugovornog proizvođača čipova TSMC-a izgubile gotovo 8,5 odsto vrednosti.
Analitičarka tržišta čipova Britni Ngujen iz MarketVoč-a ocenila je da je reč o „nastavku zabrinutosti“ zbog obima ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju.

Tramp: Ne bojte se, uskoro ćemo biti veći i jači nego ikada

Demokrate su širom SAD vodile kampanje u kojima su se zalagale za usporavanje širenja centara za obradu podataka i razvoja veštačke inteligencije. Na izbornim listićima našle su se i desetine predloga kojima se nastojala ograničiti izgradnja infrastrukture ključne za funkcionisanje te tehnologije.
Na izborima održanim u utorak demokrate su osvojile većinu i u Senatu i u Predstavničkom domu, čime su preuzele kontrolu nad Kongresom do kraja predsedničkog mandata Donalda Trampa. Novoizabrana demokratska guvernerka Teksasa Džina Hinohosa veliki deo svoje kampanje zasnovala je na protivljenju izgradnji centara za obradu podataka, obećavši moratorijum na nove projekte u tom sektoru.
Tramp je za berzanski potop okrivio svoje političke protivnike.
„Berza je doživela jedan od najgorih dana u istoriji zbog rezultata izbora“, napisao je na društvenim mrežama.

Evropske berze u padu zbog globalne rasprodaje akcija tehnoloških kompanija, Brent 98 dolara

Evropske akcije su danas u padu pod uticajem velike globalne rasprodaje akcija tehnoloških kompanija nakon pobede demokrata na američkim izborima za Kongres koji bi mogao da dovede do usporavanja izgradnje centara podataka i smanjenja ulaganja u AI, dok je cena nafte Brent blago pala na skoro 98 dolara po barelu.
Usporavanje ulaganja u veštačku inteligenciju moglo bi da optereti i globalnu privredu, čiji je rast u značajnoj meri podržan investicijama velikih tehnoloških kompanija, prenose mediji.
Cena nafte Brent je u 9.30 sati pala za 0,64 odsto na 97,960 dolara po barelu, a lake američke nafte NJTI za 0,81 odsto na 89,790 dolara.
Najvažniji pokretač pada cena nafte je promena očekivanja nakon rezultata američkih izbora za Kongres, pošto pobeda demokrata povećava pritisak na predsednika Donalda Trampa da okonča rat sa Iranom.
Geopolitički rizici ipak nisu sasvim nestali, a na tržištu energenata su i dalje prisutne velike oscilacije, prenose mediji.
Evropski fjučersi gasa za decembar su se danas na otvaranju amsterdamske berze TTF prodavali po ceni od 90,090 evra za megavat-sat, odnosno oko 946 evra za 1.000 kubnih metara, uz koeficijent 10,5 MWh/1.000 m³.
Prema podacima sa berzi, nemački indeks DAX pao je za 1,48 odsto, francuski CAC 40 za 1,33 odsto, britanski FTSE 100 za 1,55 odsto, italijanski FTSE MIB za 1,02 odsto, dok je moskovski MOEX porastao za 0,03 odsto.
Vrednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi Foreks danas iznosi 1,11874 dolara.
Cena zlata je pala na 4.062,78 dolara za trojsku uncu, a cena pšenice na 5,9545 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala