00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
NOVI SPUTNJIK POREDAK
20:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
Jelena Bratić: Individualan pristup je važan u obrazovanju
07:00
30 min
ENERGIJA SPUTNJIKA
Afrika se sjatila u Moskvi, šta je AfKRA i može li okrenuti leđa Zapadu
16:00
30 min
NOVI SPUTNJIK POREDAK
Bitka za američki Kongres
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Opasna igra oko Kalinjingrada: Poljska hoće da zapali Evropu

© AP Photo / Czarek SokolowskiPoljska
Poljska - Sputnik Srbija, 1920, 04.11.2026
Pratite nas
Raspoređivanjem specijalne jedinice GROM u blizini Kalinjingradske oblasti, Poljska nastoji da učvrsti svoju poziciju jedne od vodećih vojnih sila na istočnom krilu NATO-a, ali takvi potezi dodatno zaoštravaju odnose sa Moskvom, podstiču militarizaciju Evrope i povećavaju rizik od šire vojne eskalacije, udaljavajući mogućnost uspostavljanja trajnog mira.
Ovako je vest o upućivanju pripadnika poljske specijalne jedinice GROM i dodatnih snaga policijskih antiterorističkih jedinica na granicu sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, u okviru operacije usmerene na sprečavanje navodno planiranih diverzija, prokomentarisao glavni urednik ruske agencije „ANNA njuz“, pukovnik Anatolij Matvijčuk.
Poljski premijer Donald Tusk je tu odluku obrazložio izveštajima poljskih i stranih obaveštajnih službi o navodnom pripremanju „diverzija i provokacija“, ali nije izneo nikakve dokaze za te tvrdnje.
Matvijčuk napominje da se sve dešava uoči velikih vojnih vežbi „koalicije voljnih“, koje će po prvi put biti održane u Poljskoj od 9. do 22. novembra i koje predstavljaju pripremu Zapada za moguće raspoređivanje vojnih snaga u Ukrajini.
„Doneta je odluka o održavanju vežbi tzv. ‘koalicije voljnih’. Poljska, naravno, u tome ne igra glavnu ulogu, već samo ustupa svoju teritoriju. Glavnu ulogu imaju dve zemlje – Velika Britanija i Francuska. Međutim, Poljska, shvatajući da se sukob u Ukrajini bliži kraju i da niko ne zna kako će izgledati posleratno uređenje Ukrajine, želi da stigne na vreme za podelu teritorija koje bi eventualno mogle biti otgnute od Ukrajine. Mislim pre svega na zapadnu Ukrajinu, odnosno Ternopoljsku, Lavovsku i Ivano-Frankovsku oblast. U tom cilju Poljska je formirala tu jedinicu prema standardima NATO-a, koja je premeštena u blizinu Kalinjingradske oblasti“, kaže ruski pukovnik.
Prema njegovim rečima, Kalinjingradska oblast nije izabrana slučajno, budući da predstavlja jednu od strateški najosetljivijih tačaka Rusije. Reč je o eksklavi koja nema neposrednu kopnenu vezu sa ostatkom ruske teritorije, već je od nje odvojena teritorijom baltičkih država i povezana prvenstveno pomorskim putem preko Baltičkog mora. Upravo zbog takvog geografskog položaja, ova oblast ima poseban vojni i bezbednosni značaj za Moskvu.
„Mislim da Poljska, sledeći politiku NATO-a, pokušava da dokaže da i ona može da učestvuje u podeli ukrajinskog kolača nakon završetka rata. Pogledajte kakva je situacija - oni ne planiraju obnovu Ukrajine, već uvođenje trupa na ukrajinsku teritoriju pod izgovorom mirovne misije i uspostavljanje određenog poretka. Možemo ih posmatrati kao nove okupacione snage na teritoriji Ukrajine. Zbog toga Poljska pokušava da obezbedi podršku NATO-a, kao glavnog vojnog saveza, kako bi stigla na vreme za podelu teritorija koje bi mogle biti otrgnute od Ukrajine. Naravno, to predstavlja veliki izvor zabrinutosti za Rusiju, imajući u vidu pretnju Kalinjingradskoj oblasti“, kaže Matvijčuk.

„Iskanderi“ čuvaju Kalinjingrad

Matvijčuk ističe da jačanje prisustva specijalnih jedinica u neposrednoj blizini ruske teritorije predstavlja ozbiljno bezbednosno pitanje, koje izaziva zabrinutost ne samo u Rusiji već i širom Evrope, uz mogućnost da takvi potezi izazovu odgovarajuću reakciju Moskve.
„Stvar je u tome što su Francuska i Velika Britanija razvile tzv. strategiju isturenog nuklearnog odvraćanja, bez učešća Sjedinjenih Američkih Država. Francuska planira da svoje avione 'rafal' rasporedi na isturenim pozicijama, uz podršku britanske vlade. Velika Britanija nema sopstveno nuklearno oružje, dok ga Francuska poseduje. Međutim, Rusija je na to odmah reagovala. Danas su u Kalinjingradskoj oblasti raspoređena naša sredstva za lansiranje nuklearnog naoružanja. Reč je o raketnim sistemima 'iskander'“, napominje Matvijčuk.
Pukovnik podseća na ranije izjave ruskog predsednika Vladimira Putina da će Moskva preduzeti sve neophodne mere radi zaštite svog suvereniteta i da neće dozvoliti reviziju istorije Drugog svetskog rata, niti prekrajanje posleratnih granica, uključujući i status Kalinjingradske oblasti.
On ocenjuje da sve učestalije vojne pretnje i demonstracija nuklearne moći dovode do zaoštravanja nuklearnih tenzija i opasne „igre nerava“, u kojoj suprotstavljene strane nastoje da pokažu spremnost na upotrebu nuklearnog oružja, čime se dodatno povećava rizik od eskalacije sukoba.
„Ove akcije koje NATO i konkretno Poljska danas pokušavaju da sprovedu u blizini Kalinjingradske oblasti nose rizik od eskalacije, a već se naziru i preduslovi za mogući nuklearni sukob“, upozorava vojni ekspert.
Govoreći o mogućem odgovoru Moskve na poteze Poljske i NATO-a, pukovnik ističe da Rusija već preduzima odgovarajuće vojno-diplomatske mere kako bi zaštitila svoje interese i odgovorila na eventualno dalje zaoštravanje situacije.
„Naš ministar spoljnih poslova nedavno je govorio o tome da eskalacija na granicama Rusije vodi ka daljem zaoštravanju situacije na evropskom vojištu. Inače, na evropskom vojištu danas dolazi do sve izraženije polarizacije među pojedinim zemljama… Zapravo, sama politika NATO-a prema eskalaciji odnosa sa Rusijom dovodi do određenih podela unutar samog saveza. Mnoge zemlje shvataju koliko je ta politika štetna. Mislim da je Rusija više puta jasno stavila do znanja da ona ulaže sve napore kako bi stabilizovala situaciju i odgovorila na eventualnu eskalaciju. To se ogleda u jačanju naše vojne grupacije u Belorusiji, kao i u premeštanju naših nuklearnih snaga u tu zemlju“, navodi Matvijčuk.
On ističe da bi u eventualnom odgovoru Moskve mogla da učestvuje i Belorusija, kao saveznik Rusije u okviru Savezne države, kroz zajedničke vojno-diplomatske aktivnosti i jačanje odbrambenih kapaciteta radi reagovanja na moguće bezbednosne pretnje i poteze NATO-a.

Evropa jača vojne ambicije i udaljava mir

Poljska već nekoliko godina intenzivno ulaže u jačanje i modernizaciju svojih oružanih snaga, a najnovije poteze u blizini Kalinjingradske oblasti Matvijčuk vidi kao nastavak takve politike. On smatra da Varšava nastoji da se nametne kao jedan od vodećih i najuticajnijih vojnih aktera u NATO-u, sa posebno važnom ulogom u bezbednosnoj politici na istočnom krilu Alijanse.
„Poljska želi da obezbedi sebi status jedne od vodećih i najaktivnijih zemalja NATO-a na evropskom kontinentu. Posebno je izraženo rivalstvo između Poljske i Nemačke. Poljska ne želi da dozvoli obnovu nemačkog militarizma, niti da Nemačka preuzme lidersku poziciju u Evropi. Poljska je, pri tome, veliki pristalica Sjedinjenih Američkih Država, u trenutku kada se gotovo cela Evropa danas nalazi u konfrontaciji sa Trampovom administracijom. Poljska i dalje sledi politički kurs Donalda Trampa i nada se da će, uz podršku SAD i jačanje svoje vojne moći zahvaljujući naoružanju koje dobija iz Amerike, uspeti da zadrži poziciju jedne od vodećih vojnih sila u Evropi“, kaže pukovnik.
Matvijčuk ocenjuje da ovakvi potezi dodatno otežavaju normalizaciju odnosa između Rusije i evropskih država, produbljuju političke i bezbednosne podele i udaljavaju mogućnost obnove međusobnog poverenja.
„Mi vidimo kako svi pokušaji normalizacije odnosa između Ukrajine i Rusije nailaze na prepreke zbog neke samostalne i nejasne političke igre koju vodi Evropa. Sjedinjene Američke Države se zalažu za pregovore između SAD, Rusije i Ukrajine o mirovnom sporazumu u Abu Dabiju. Evropa je, međutim, kategorički protiv... Evropa očigledno ne sledi mirovne težnje SAD-a“, navodi ekspert.
Pukovnik Matvijčuk ocenjuje da evropske zemlje nemaju jasno definisan mirovni plan za rešavanje ukrajinskog sukoba, već da njihova politika vodi ka daljoj eskalaciji. On ističe da je krajnji cilj takvog pristupa slabljenje Rusije, pa čak i njen vojni poraz.
„Evropa ima plan agresije, plan destabilizacije situacije na evropskom vojištu i utopijski plan strateškog slabljenja, pa čak i mogućeg vojnog poraza Rusije. Nije slučajno što je najavljivala da će do 2030. godine biti spremna za rat. Dakle, danas ne posmatramo miroljubivu politiku Evrope, već politiku agresije i militarizacije. Svi ovi potezi, uključujući vežbe ‘koalicije voljnih’ koje će se održati u Poljskoj, kao i aktivnosti Poljske u vezi sa Kalinjingradskom oblašću, ukazuju na toda Evropa i dalje ne ideputem mira“, zaključio je Matvijčuk.
NATO u Poljskoj  - Sputnik Srbija, 1920, 19.10.2026
RUSIJA
Bure baruta: „Koalicija voljnih“ se sprema za invaziju na Ukrajinu
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala