00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
OD ČETVRTKA DO ČETVRTKA
20:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Put za Emaus - od sumnje do istine
07:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Entina: Saradnja sa zemljama BRIKSA je realnost Srbije
16:00
30 min
MILJANOV KORNER
Kuzmanović: Budućnost Zvezde i Partizana biće poznata vrlo brzo
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920, 26.08.2021
REGION
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz zemalja u regionu

Flamingo je sve agresivniji: Sukob Trampa i Evropske unije – preko Albanije /video/

© REUTERS Florion GogaProtest u Albaniji
Protest u Albaniji - Sputnik Srbija, 1920, 01.11.2026
Pratite nas
Poređenja novog talasa protesta u Albaniji sa dešavanjima u Francuskoj postala su česta poslednjih nedelja. Sličnosti svakako postoje, ali očigledne su i razlike. U Albaniji, naime, novi talas protesta predstavlja samo nastavak prethodnih.
Kao ključni motivi za demonstriranje navode se stari razlozi. Pre tri meseca, neimenovana učesnica protesta u Tirani rekla je novinarima razlog svog izlaska na ulicu: „Protestujem za održivi razvoj, a ne za elitni razvoj koji oni predstavljaju, od kojeg, po mom mišljenju, narod neće imati koristi, već će profitirati samo nekolicina oligarha.“
Za proteklih deceniju i po Albanija doživljava svojevrsni procvat, uz velika ulaganja u infrastrukturu, ekonomski rast i naročito dinamičan razvoj sektora turizma. Surova autokratija Envera Hodže postala je davna prošlost, o tome se više i ne govori, mada betonski bunkeri podsećaju kako je ova država izgledala pre 40 godina.
Ipak, uprkos svemu, protesti u Albaniji postali su kontinualna pojava svake godine, a poslednjih meseci su eskalirali. Sa jedne strane, protesti su kontinualni zbog nepostojanja pravne države i brojnih malverzacija, ali i zbog posledičnog sve šireg i dubljeg socijalnog raslojavanja. Jednostavno, novostvorena vrednost ne distribuira se ravnomerno, pa od nominalnog ekonomskog rasta bogati postaju još bogatiji, dok siromašni i tanak sloj srednje klase i dalje preživaljavaju, boreći se svakodnevno sa galopirajućom inflacijom i rastom cena.

Eskalacija „Flamingo protesta“

Razvoj nije održiv, nego elitni. Elita se generiše oko političkih vlasti koje raspolažu državnim budžetom i od čijih odluka zavisi distribucija novostvorene vrednosti, pa su zato protesti usmereni protiv albanskog premijera Edija Rame. Do sada, međutim, protesti nisu doneli očekivani rezultat, pošto su na političkom Zapadu malo koga interesovali.
Naime, Edi Rama je tek jedan u nizu balkanskih stabilokrata koji je razumeo igru: treba biti kooperativan oko spoljne politike i bezbednosti, pa onda može činiti na unutrašnjem planu šta mu je volja.
Sa druge strane, međutim, novi talas protesta koji je još proletos nazvan „Flamingo revolucija“ odvija se u sasvim drugačijim okolnostima i otuda postojeća eskalacija.
Nesumnjivo, za tekuću eskalaciju jesu zaslužni i svi prethodni protesti tokom kojih je akumulirano nezadovoljstvo, ali se odigrao i jedan novi momenat koji je predstavljao okidač. Albansko tužilaštvo reagovalo je vrlo odlučno, otvarajući istragu zbog potencijalne korupcije o predmetu u koji je umešan i Džared Kušner, zet Donalda Trampa. Radi se o projektu izgradnje ekskluzivnog letovališta na samom jugu zemlje, nedaleko od granice sa Grčkom, na poluostrvu Zvenec i ostrvu Sazan. Tokom hladnoratovskog perioda ova lokacija bila je od strateškog značaja za vlast Envera Hodže, kako zbog toga što je predstavljala granicu sa NATO, tako i zbog potrebe kontrole Otranta.
Pored toga, ova lokacija predstavlja i jedinstven park prirode, koji nastanjuju retke vrste ptica poput flamingosa i pelikana. Protesti, započeti od strane ekoloških aktivista ubrzo su prerasli u antikorupcioni pokret predvođen studentima.

Faktor Tramp

Čini se kako je i Edi Rama iznenađen epilogom, pa uporno ponavlja da otvorena istraga znači kako u Albaniji funkcioniše pravna država. Ali, pravo pitanje glasi: zbog čega do sada, sličnim prilikama, nije pokazivano kako pravna država funkcioniše? Zašto se to manifestuje baš sada? Odgovor je: zbog Donalda Trampa.
Sukob između EU i Trampove administracije sada se seli i u Albaniju. Dodatni razlog za „aktiviranje“ pojedinih evropskih administracija jesu i razgranati i vrlo srdačni odnose albanskog premijera sa Benjaminom Netanjahuom.
Proces evrointegracija temelji se i na suštinskoj desuverenizaciji država kandidata, što se sprovodi i sve većim uplivom nadnacionalnih institucija u pravosudni sistem. Nesumnjivo, Brisel ima mehanizme da utiče na albanske sudove i tužilaštva. Otvaranje istrage o projektu iza kojeg stoji i Džared Kušner pokušaj je da se ne dozvoli dodatno vezivanje Edija Rame za Trampovu administraciju, ali i simbolička poruka da investicije iz Trampovog okruženja nisu dobrodošle u Evropu.
Uz to, odnos EU prema Benjaminu Netanjahuu, sa kojim je Džared Kušner takođe povezan, ali sa kojim je i Edi Rama u neprestanoj komunikaciji, još jedan je razlog za aktiviranje celokupnog „mobilizacionog potencijala“ u Albaniji. Taj potencijal uključuje civilino društvo i nevladine organizacije, pokrete za očuvanje životne sredine, kao i delove državnih institucija koje vlast Edija Rame više ne može u potpunosti kontrolisati.

Ljulja se stabilokratija

Očigledno, igra oko spoljne i bezbednosne politike postaje složenija, pa se ljulja i uspostavljena stabilokratija. Politički Zapad nije više homogen, „obaranje ruku“ između Donalda Trampa i EU determiniše i unutrašnju političku dinamiku u brojnim evropskim državama. „Flamingo revolucija“ indukovana je zbog daleko ozbiljnijih razloga nego što su to zaštita staništa ptica i propusti u projektovanju ekskluzivnog letovališta, a prethodno akulumirano nezadovoljstvo protiv Edija Rame samo je poslužilo da se novi protesti lakše pokrenu.
Protesti pod sloganom „Albanija nije na prodaju“ zbog toga se nastavljaju i kako sada stvari stoje ostaviće krupne konsekvence na albansku politiku. Mada je sam slogan donekle i apsurdan, pošto je pokretanje ovih protesta dokaz o desuverenizovanosti zemlje. Uglavnom, dosadašnji način razvoja i osiguravanja ekonomskog rasta imao je svoju cenu i neki računi stižu na naplatu. A iz Francuske stiže i novi podsticaj da se mlađa populacija, pripadnici „generacije zed“ u sve to aktivnije uključe.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala