https://lat.sputnikportal.rs/20261027/u-srbiji-se-u-2026-ocekuje-ubrzanje-privrednog-rasta-na-vise-od-tri-odsto-1204980922.html
U Srbiji se u 2026. očekuje ubrzanje privrednog rasta na više od tri odsto
U Srbiji se u 2026. očekuje ubrzanje privrednog rasta na više od tri odsto
Sputnik Srbija
U Srbiji se u 2026. očekuje ubrzanje privrednog rasta na više od tri odsto, podstaknuto ponovnim pokretanjem ključnih industrijskih aktivnosti, snažnim... 27.10.2026, Sputnik Srbija
2026-10-27T09:46+0100
2026-10-27T09:46+0100
2026-10-27T09:46+0100
ekonomija
ekonomija
srbija – ekonomija
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/0a/1b/1204980766_0:448:2048:1600_1920x0_80_0_0_c7e939d589b010aff45e22627121a5d0.png
Ključni doprinos dali su i obnavljanje proizvodnje u sektorima nafte i automobilske industrije.Oporavak dolazi nakon ponovnog pokretanja proizvodnje u jedinoj rafineriji nafte, rasta proizvodnje u Stelantisu (FIAT), oporavka sektora usluga i snažnog izvoza, saopštila je Svetska banka.Svetska banka očekuje i oporavak stope rasta na tri do četiri odsto u narednim godinama. Rizici su prisutni, kako je navedeno, u kontekstu nastavka problema sa velikim državnim preduzećima i odsustva vidljivog napretka u strukturnim reformama.Na strani rashoda, rast u prvoj polovini 2026. prvenstveno je podstaknut većom potrošnjom, u uslovima usporavanja inflacije i snažne ekspanzije kreditiranja domaćinstava. Takođe, izvozu je pogodovao oporavak u sektoru automobilske industrije.Usluge su bile glavni pokretač na proizvodnoj strani, dok je građevinarstvo pokazalo rane znake oporavka, a industrijska proizvodnja dala tek minimalan doprinos ukupnom privrednom rastu.Stopa nezaposlenosti opala je osetno, na 7,2 odsto, što delom odražava prelazak iz nezaposlenosti u neaktivnost, a ne značajniji rast zaposlenosti.Nezaposlenost među mladima ostaje visoka, na 22 odsto, što pokazuje da i dalje postoji nesklad između veština koje poseduju građani i onih koje traži tržište, kao i da su prilike za zapošljavanje ograničene, navode iz Svetske banke.U 2026. se očekuje i rast fiskalnog deficita na 3,5 odsto BDP-a, zbog većih izdataka za plate, penzije i kapitalne investicije, ali javni dug u celini i dalje prati silaznu putanju.Na srednji rok, kako je navedeno, očekuje se da privreda Srbije ostvari rast po stopi od oko tri do četiri odsto, vođen uglavnom potrošnjom, a u manjoj meri i investicijama.„Negativni rizici su značajni. Na buduće izglede nepovoljno bi mogli da utiču i dalje prisutni problemi u portfoliju velikih državnih preduzeća, ograničen napredak u sprovođenju strukturnih reformi i neizvesnost i na globalnom i na domaćem planu. Nastavak privrednog rasta trebalo bi da potpomogne dalje smanjivanje siromaštva kroz ciljanu socijalnu pomoć, pružanje nege osobama sa invaliditetom i starijim građanima i programe podrške za traženje posla i obuke koji će predstavljati dopunu napretku na makroekonomskom planu“, navedeno je u saopštenju.Pogledajte i:
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/0a/1b/1204980766_0:256:2048:1792_1920x0_80_0_0_3e03108b94477c0a934aac0fc454f491.pngSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
ekonomija, srbija – ekonomija
ekonomija, srbija – ekonomija
U Srbiji se u 2026. očekuje ubrzanje privrednog rasta na više od tri odsto
U Srbiji se u 2026. očekuje ubrzanje privrednog rasta na više od tri odsto, podstaknuto ponovnim pokretanjem ključnih industrijskih aktivnosti, snažnim rezultatima izvoza i oporavkom sektora usluga, objavila je danas Svetska banka.
Ključni doprinos dali su i obnavljanje proizvodnje u sektorima nafte i automobilske industrije.
Oporavak dolazi nakon ponovnog pokretanja proizvodnje u jedinoj rafineriji nafte, rasta proizvodnje u Stelantisu (FIAT), oporavka sektora usluga i snažnog izvoza, saopštila je Svetska banka.
Svetska banka očekuje i oporavak stope rasta na tri do četiri odsto u narednim godinama. Rizici su prisutni, kako je navedeno, u kontekstu nastavka problema sa velikim državnim preduzećima i odsustva vidljivog napretka u strukturnim reformama.
Na strani rashoda, rast u prvoj polovini 2026. prvenstveno je podstaknut većom potrošnjom, u uslovima usporavanja inflacije i snažne ekspanzije kreditiranja domaćinstava. Takođe, izvozu je pogodovao oporavak u sektoru automobilske industrije.
Usluge su bile glavni pokretač na proizvodnoj strani, dok je građevinarstvo pokazalo rane znake oporavka, a industrijska proizvodnja dala tek minimalan doprinos ukupnom privrednom rastu.
Stopa nezaposlenosti opala je osetno, na 7,2 odsto, što delom odražava prelazak iz nezaposlenosti u neaktivnost, a ne značajniji rast zaposlenosti.
Nezaposlenost među mladima ostaje visoka, na 22 odsto, što pokazuje da i dalje postoji nesklad između veština koje poseduju građani i onih koje traži tržište, kao i da su prilike za zapošljavanje ograničene, navode iz Svetske banke.
U 2026. se očekuje i rast fiskalnog deficita na 3,5 odsto BDP-a, zbog većih izdataka za plate, penzije i kapitalne investicije, ali javni dug u celini i dalje prati silaznu putanju.
„Ovogodišnji oporavak rasta u Srbiji i solidni makroekonomski rezultati daju razloga za optimizam. U našim istraživanjima često se naglašava potreba za više strukturnih reformi u Srbiji kako bi se podržalo kretanje ka potpuno tržišnoj privredi, usklađenoj sa EU. Pored toga, Srbija bi trebalo da nastoji da izgradi inovativnu i inkluzivnu ekonomiju koja nudi kvalitetna i produktivna radna mesta svojim građanima i omogući uspešno poslovanje privatnog sektora. Takva ekonomija, uz kvalitetnije institucije i unapređeno poslovno okruženje, privukla bi više privatnog kapitala potrebnog za budući rast“, izjavila je direktorka kancelarije Grupe Svetske banke u Srbiji Ajša Vilijams.
Na srednji rok, kako je navedeno, očekuje se da privreda Srbije ostvari rast po stopi od oko tri do četiri odsto, vođen uglavnom potrošnjom, a u manjoj meri i investicijama.
„Negativni rizici su značajni. Na buduće izglede nepovoljno bi mogli da utiču i dalje prisutni problemi u portfoliju velikih državnih preduzeća, ograničen napredak u sprovođenju strukturnih reformi i neizvesnost i na globalnom i na domaćem planu. Nastavak privrednog rasta trebalo bi da potpomogne dalje smanjivanje siromaštva kroz ciljanu socijalnu pomoć, pružanje nege osobama sa invaliditetom i starijim građanima i programe podrške za traženje posla i obuke koji će predstavljati dopunu napretku na makroekonomskom planu“, navedeno je u saopštenju.