00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
ORBITA KULTURE
10:00
120 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
125 godina Etnografskog muzeja Srbije
07:00
30 min
ORBITA KULTURE
Ima li Sajam knjiga budućnost
16:00
120 min
MILJANOV KORNER
Stojković: Penjaroja znao šta je derbi, Navaro je sada naučio
20:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
„Tolstoj je čitav jedan svet“
21:30
30 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

NATO 3.0: Zašto se Amerika povlači iz Evrope? /video/

© AP Photo / Hussein MallaNATO logo
NATO logo - Sputnik Srbija, 1920, 24.10.2026
Pratite nas
Ako je NATO bio formiran da bi držao „Amerikance unutra, Ruse van, a Nemce dole“, kao što je jezgrovito definisao prvi generalni sekretar zapadnog vojnog pakta, britanski lord Ismej, da bi NATO 2.0 posle Hladnog rata prestao da bude isključivo odbrambeni savez, šta donosi NATO 3.0 koji najavljuje sekretar rata Sjedinjenih Američkih Država Pit Hegset?
Sudeći po zvaničnom saopštenju Pentagona, upravo je „pravedniji, snažniji i održiviji NATO“, u apdejtovanoj 3.0 verziji, bio preovlađujuća tema razgovora Pita Hegseta i njegovog kolege iz Ujedinjenog Kraljevstva Vesa Stritinga prošlog četvrtka.

Ubrzavanje transformacije

Možda je i puki slučaj udesio da se njih dvojica sastanu nakon što je predsednik SAD Donald Tramp poručio da je Vladimiru Zelenskom potrebna zamena, da bi uprkos Trampu premijer Velike Britanije Endi Bernam Zelenskom pružio podršku. Tek, Ukrajina je u zvaničnom saopštenju spomenuta samo uzgred – Hegset je od svog kolege iz Londona tražio da „pruži podršku cilju predsednika Trampa o trajnom miru u Ukrajini“ – a naglasak je stavljen na zahtev Velikoj Britaniji da nastavi s povećavanjem troškova za odbranu uprkos tome što se visina njenog duga ubrzano približava granici (bez povratka) od 100 odsto BDP-a, s ovogodišnjim budžetskim deficitom, većim nego što se predviđalo, iznad četiri odsto BDP-a da to i dodatno pogorša.
Svoj zahtev saveznicima da troše ono što nemaju zbog pretnje koja ne postoji Hegset je obrazložio potrebom za bržom transformacijom njihove alijanse u „pravedniji, snažniji i održiviji NATO 3.0“ uoči decembarske revizije američkog vojnog prisustva u Evropi koja, kaže američki ministar rata, predviđa „strateško rebalansiranje NATO pakta, tako da evropske nacije preuzmu primarnu odgovornost za svoju konvencionalnu odbranu, što će zauzvrat omogućiti Sjedinjenim Državama da smanje svoje prisustvo na kontinentu i prebace fokus na druge regione, poput Pacifika“.

Tigar od papira

Kudikamo detaljnije obrazloženje pretvaranja NATO-a u nešto treće Hegset je pružio na ministarskom sastanku NATO-a u Briselu ovog juna, kada je njihov pakt nazvao „tigrom od papira“ i poručio da „tako više ne može“.
„Evropa nije ni trebalo da bude zavisna od Sjedinjenih Država“, rekao je tom prilikom Hegset i podsetio da je general Dvajt Ajzenhauer, kao vrhovni saveznički komandant, još 1951. napomenuo da će, ako u roku od 10 godina američke vojne snage stacionirane u Evropi ne budu vraćene kući, „to značiti da je čitav proces doživeo neuspeh“.
Tačno 10 godina kasnije, međutim, u svom oproštajnom obraćanju u svojstvu predsednika Amerike Ajzenhauer je izgovorio čuveno upozorenje o pretnji koju vojno-industrijski kompleks predstavlja po demokratiju (i samu Ameriku), pa je sasvim moguće da i tu negde treba tražiti razloge što predsednik Ajzenhauer za svog mandata nije uradio ono što je general Ajzenhauer planirao dve godine nakon formiranja NATO-a uprkos citiranom planu lorda Ismeja o zadržavanju Amerike unutar Evrope koji je, evo, opstao sve do sada.

Teorija pobede

U međuvremenu se, naglasio je Hegset, NATO pogubio posle Hladnog rata i to je bila „era distrakcije, deindustrijalizacije i demilitarizacije“ – i nezakonite agresije na našu zemlju povrh svega toga, ali američki ministar rata to ne spominje – a sad nastupa trenutak u kome se šlepanje uz Ameriku okončava. „NATO se brzo i nepovratno kreće ka Evropi koja preuzima primarnu odgovornost za odbranu Evrope… U tome nema nikakvih strateških iznenađenja“, najavio je u junu Pit Hegset svojim NATO kolegama.
Nakon toga je američki general Aleksus Grinkevič, aktuelni vrhovni saveznički komandant NATO-a, razvio svoju ratobornu „teoriju pobede“, razume se, nad Rusijom, koja predviđa da se za to spreme do 2029. godine – sa ili bez američke pomoći, to će se tek videti – a „Politiko“ iz Brisela, na osnovu razgovora s 15 sadašnjih i bivših funkcionera NATO-a i diplomata, definiše „pet bitaka koje će oblikovati sledeće NATO planove za rat protiv Rusije“ do navedene 2029.
„Trampova administracija planira dramatično smanjenje vojnog prisustva u Evropi“, ukazuje „Politiko“ na nestašicu koju će to stvoriti i u pogledu ljudstva i u pogledu vojne tehnike, od aviona za dopunu goriva do raketa dugog dometa. „Biće teško“, najavljuje jedan visoki NATO zvaničnik.

Dronovi ili tenkovi

Pa u sklopu toga i pomenutih pet izazova. Pod jedan: odluka o broju potrebnih vojnika i eventualnom odricanju od sporednih operacija, među kojima je istaknuto Kosovo. Dva: popunjavanje rupe koju će načiniti američko povlačenje, koje će dodatno otežati budžetski deficiti NATO članica. Tri: regionalne podele, jer bi pojedine NATO članice da se fokusiraju na pretnje s juga i jugoistoka umesto na Rusiju. Četvrti problem koji predstoji je pitanje fokusa na dronove ili na tenkove, što je dodatno iskomplikovano starenjem stanovništva i manjkom topovskog mesa, ali istovremeno i ruskim tehnološkim probojima koje je teško sustići i zbog finansijskih ograničenja. I, pod pet, „lekcije iz Ukrajine“ iako je Grinkevič Evropskom parlamentu rekao da NATO „ne želi takvu vrstu rata“.
Kakvu vrstu rata želi NATO? Šta znači NATO 3.0? I da li će se Amerika povući iz Evrope?
O ovim su pitanjima u „Novom Sputnjik poretku“ govorili istoričar prof. dr Miloš Ković i novinar Nebojša Malić.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala