https://lat.sputnikportal.rs/20261021/francuski-politicar-o-ruskom-tragu-u-protestima-u-francuskoj-opsednutost-zaverom-zabrinjavajuca-1204764537.html
Francuski političar o „ruskom tragu“ u protestima u Francuskoj: Opsednutost zaverom zabrinjavajuća
Francuski političar o „ruskom tragu“ u protestima u Francuskoj: Opsednutost zaverom zabrinjavajuća
Sputnik Srbija
Lider stranke „Patriote“ i kandidat za predsednika Francuske Florijan Filipo ironično je reagovao na članak francuske televizije BFMTV u kojem se navodi da iza... 21.10.2026, Sputnik Srbija
2026-10-21T16:09+0200
2026-10-21T16:09+0200
2026-10-21T16:09+0200
svet
svet – politika
rusija
francuska
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/08/0a/1188737852_0:0:3072:1728_1920x0_80_0_0_1818ce1773d47e8c9d500e741d3cbabf.jpg
U članku BFMTV-a govori se o istraživanju jedne nemačke nevladine organizacije, čiji su autori zaključili da su nemire u Francuskoj „podsticali ruski botovi“. Istovremeno se ističe da je protestni pokret sto odsto francuski.Protesti su počeli sredinom septembra, kada su srednjoškolci i studenti izašli na ulice u predgrađima Pariza, zahtevajući poboljšanje stanja u obrazovnim ustanovama. Kasnije su im se pridružili i građani nezadovoljni rastom troškova života, a protesti su se potom proširili i na druge regione.Najmasovnije su bile demonstracije širom zemlje 17. oktobra, koje su prerasle u nemire i vandalske nerede. Tog dana pljačkaši su obijali prodavnice, razbijali izloge, podmetali požare i sukobljavali se sa policijom. Prema podacima francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova, u demonstracijama je učestvovalo oko 550.000 ljudi. Snage bezbednosti upotrebile su suzavac, šok-bombe i vodene topove kako bi rasterale demonstrante.Ranije je francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio da je situacija izmakla kontroli, jer broj policajaca nije bio srazmeran broju ljudi na ulicama. Ministar je preuzeo odgovornost za ono što se dogodilo i čak podneo ostavku, ali je predsednik Francuske Emanuel Makron nije prihvatio.Sam Makron je priznao da među demonstrantima nisu bili samo radikali već i stotine hiljada građana zabrinutih zbog rasta cena.Pogledajte i:
https://lat.sputnikportal.rs/20261021/zaharova-francusko-rukovodstvo-dovelo-zemlju-do-ludila-protesti-postali-rijaliti-sou-dehumanizacije-1204743598.html
francuska
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/08/0a/1188737852_341:0:3072:2048_1920x0_80_0_0_8d7ef2a98558c9bb6f6e9be345f021fc.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
svet – politika, rusija, francuska
svet – politika, rusija, francuska
Francuski političar o „ruskom tragu“ u protestima u Francuskoj: Opsednutost zaverom zabrinjavajuća
Lider stranke „Patriote“ i kandidat za predsednika Francuske Florijan Filipo ironično je reagovao na članak francuske televizije BFMTV u kojem se navodi da iza masovnih protesta u zemlji stoji Rusija.
„Samo još jednom pogledajte ovo! Ta opsednutost navodnom ’ruskom zaverom’ koja se krije iza svakog događaja u Francuskoj postaje veoma zabrinjavajuća za mentalno zdravlje onih koji i dalje veruju u te besmislice!“, napisao je Filipo na društvenoj mreži Iks, dodajući emotikon koji se smeje.
U članku BFMTV-a govori se o istraživanju jedne nemačke nevladine organizacije, čiji su autori zaključili da su nemire u Francuskoj „podsticali ruski botovi“. Istovremeno se ističe da je protestni pokret sto odsto francuski.
Protesti su počeli sredinom septembra, kada su srednjoškolci i studenti izašli na ulice u predgrađima Pariza, zahtevajući poboljšanje stanja u obrazovnim ustanovama. Kasnije su im se pridružili i građani nezadovoljni rastom troškova života, a protesti su se potom proširili i na druge regione.
Najmasovnije su bile demonstracije širom zemlje 17. oktobra, koje su prerasle u nemire i vandalske nerede. Tog dana pljačkaši su obijali prodavnice, razbijali izloge, podmetali požare i sukobljavali se sa policijom. Prema podacima francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova, u demonstracijama je učestvovalo oko 550.000 ljudi. Snage bezbednosti upotrebile su suzavac, šok-bombe i vodene topove kako bi rasterale demonstrante.
Ranije je francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio da je situacija izmakla kontroli, jer broj policajaca nije bio srazmeran broju ljudi na ulicama. Ministar je preuzeo odgovornost za ono što se dogodilo i čak podneo ostavku, ali je predsednik Francuske Emanuel Makron nije prihvatio.
Sam Makron je priznao da među demonstrantima nisu bili samo radikali već i stotine hiljada građana zabrinutih zbog rasta cena.