https://lat.sputnikportal.rs/20261014/nova-igra-sa-bazom-bondstil-moze-da-postane-americki-samo-ako-pristanu-srbija-rusija-i-kina-1204440876.html
Nova igra sa bazom: Bondstil može da postane američki samo ako pristanu Srbija, Rusija i Kina
Nova igra sa bazom: Bondstil može da postane američki samo ako pristanu Srbija, Rusija i Kina
Sputnik Srbija
Predlog Prištine američkim senatorima da vojnu bazu Bondstil prebace iz nadležnosti KFOR-a u američko sračunata je provokacija koja za cilj ima reakciju Srbije... 14.10.2026, Sputnik Srbija
2026-10-14T19:11+0200
2026-10-14T19:11+0200
2026-10-14T19:11+0200
srbija
srbija
kosovo i metohija (kim)
bondstil
priština
aljbin kurti
amerika
američki senatori
demokrate
donald tramp
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110093/59/1100935910_0:159:3079:1890_1920x0_80_0_0_1ba03f09ba2b797a6a4cd7f3fda35ce7.jpg
Ovako advokat i stručnjak za međunarodno pravo Goran Petronijević tumači Kurtijev poziv Amerikancima da „kupe“ Bondstil.Takozvana Vlada nepostojeće države Kosovo predložila je američkim demokratskim senatorima Diku Durbinu i Džin Šahin „finansijski sporazum“ koji podrazumeva da najveću vojnu bazu na Balkanu pretvore u stalnu američku vojnu bazu. Rečeno je da takav potez ne bi predstavljao „nikakvu veliku novčanu žrtvu“, a senator Durbin izjavio je da ovaj predlog „treba ozbiljno razmotriti“.Zar Bondstil nije već američki?Vojna baza Bondstil okupira isključivo američki vojni kontigent, međutim, ona je postavljena na Kosovo na osnovu međunarodnih sporazuma i Rezolucije 1244, odnosno u sklopu misije KFOR-a. To što je unutar kampa nalaze samo američke snage ne menja karakter baze. S tim u vezi, bilo kakva promena namene zahtevala bi razmatranje međunarodnih ugovora i uključivala bi stav Rusije i Kine u okiviru Saveta Bezbednosti Ujedinjenih nacija. Iz tog razloga, Petronijević kaže da je ova vrsta „prodaje“ nemoguća.Pored te prve i osnovne stavke, naš sagovornik podseća da se teritorijom treće države ne može raspolagati bez njene saglasnosti, čak ni odlukom Saveta bezbednosti. U ovom slučaju, to bi trebalo da bude Srbija, a ne Kosovo i Metohija kao nepriznata država.Pravi motivOvakav potez predstavlja samo običnu provokaciju i „lupanje mečke u rešeto“, odnosno krajnje uzaludnu radnju, kako ističe Petronijević, a treba ga posmatrati u ključu ne samo izbora u Srbiji, već i izbora unutar Amerike.Američki međuizbori biće održani u novembru ove godine, a na njima će se glasati za svih 435 mesta u Predstavničkom domu Kongresa, za 35 od 100 mesta u Senatu i za guvernere u 36 saveznih država i tri teritorije. Dvoje senatora, Durbin i Šahin, predstavljaju Demokrate i zastupaju onu politiku od koje je Trampova administracija napravila otklon kada je suspendovala Strateški dijalog s Kosovom i izrazila zabrinutost zbog odnosa Prištine prema tamošnjim Srbima. Pre Prištine, Durbin i Šahin su posetili Tiranu i Sarajevo.Naš sagovornik dodaje i to da je, pored remećenja srpsko-američkih odnosa, uvek prisutna i večita želja Albanaca da stvore sebi jako zaleđe koje bi im pomoglo u eventualnom sutrašnjem ratu sa ostatkom Srbije.Pogledajte i:
https://lat.sputnikportal.rs/20261012/panika-na-zapadu-uz-sedamsto-americkih-vojnih-baza-sirom-sveta-pojavila-se--treca-kineska--1204362668.html
srbija
priština
amerika
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Milica Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/08/1147578765_566:0:2614:2048_100x100_80_0_0_d7db9fb3c09340c6e25dcf3fc21b5327.jpg
Milica Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/08/1147578765_566:0:2614:2048_100x100_80_0_0_d7db9fb3c09340c6e25dcf3fc21b5327.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/110093/59/1100935910_173:0:2904:2048_1920x0_80_0_0_08dfc815a671c3e3aede455f5cbf88e8.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Milica Trklja
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/08/1147578765_566:0:2614:2048_100x100_80_0_0_d7db9fb3c09340c6e25dcf3fc21b5327.jpg
srbija, kosovo i metohija (kim), bondstil, priština, aljbin kurti, amerika, američki senatori, demokrate, donald tramp, vojna baza, američka vojna baza, analize i mišljenja
srbija, kosovo i metohija (kim), bondstil, priština, aljbin kurti, amerika, američki senatori, demokrate, donald tramp, vojna baza, američka vojna baza, analize i mišljenja
Nova igra sa bazom: Bondstil može da postane američki samo ako pristanu Srbija, Rusija i Kina
Predlog Prištine američkim senatorima da vojnu bazu Bondstil prebace iz nadležnosti KFOR-a u američko sračunata je provokacija koja za cilj ima reakciju Srbije i eventualno pogoršanje srpsko-američkih odnosa. Takvo postupanje ima predizborni karakter, kako u kontekstu američkih, tako i u kontekstu izbora u Srbiji i predstavlja uzaludan posao.
Ovako advokat i stručnjak za međunarodno pravo Goran Petronijević tumači Kurtijev poziv Amerikancima da „kupe“ Bondstil.
Takozvana Vlada nepostojeće države Kosovo predložila je američkim demokratskim senatorima Diku Durbinu i Džin Šahin
„finansijski sporazum“ koji podrazumeva da najveću vojnu bazu na Balkanu pretvore u stalnu američku vojnu bazu. Rečeno je da takav potez ne bi predstavljao „nikakvu veliku novčanu žrtvu“, a senator Durbin izjavio je da ovaj predlog „treba ozbiljno razmotriti“.
Zar Bondstil nije već američki?
Vojna baza Bondstil okupira isključivo američki vojni kontigent, međutim, ona je postavljena na Kosovo na osnovu međunarodnih sporazuma i Rezolucije 1244, odnosno u sklopu misije KFOR-a. To što je unutar kampa nalaze samo američke snage ne menja karakter baze. S tim u vezi, bilo kakva promena namene zahtevala bi razmatranje međunarodnih ugovora i uključivala bi stav Rusije i Kine u okiviru Saveta Bezbednosti Ujedinjenih nacija. Iz tog razloga, Petronijević kaže da je ova vrsta „prodaje“ nemoguća.
To ne bi moglo tek tako da se uradi. Bez odluke Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, u skladu sa Rezolucijom 1244, baza koja pripada snagama Ujedinjenih nacija, a formalno su tamo raspoređene snage Sjedinjenih Američkih Država u okviru NATO-a, koji ima ulogu mirovnih snaga na teritoriji Kosova i Metohije, ne bi mogla da se menja na bilo koji način, kaže Petronijević za Sputnjik.
Pored te prve i osnovne stavke, naš sagovornik podseća da se teritorijom treće države ne može raspolagati bez njene saglasnosti, čak ni odlukom Saveta bezbednosti. U ovom slučaju, to bi trebalo da bude Srbija, a ne Kosovo i Metohija kao nepriznata država.
Priština ne bi mogla da se pojavi pred Savetom bezbednosti Ujedinjenih nacija i zahteva bilo kakav mandat ili promene mandata baze Bondstil. Za promenu mandata Bondstila mogle bi se Savetu bezbednosti obratiti eventualno Sjedinjene Američke Države, ali bi o krajnjoj odluci opet odlučivao sam Savet.
Ovakav potez predstavlja samo običnu provokaciju i „lupanje mečke u rešeto“, odnosno krajnje uzaludnu radnju, kako ističe Petronijević, a treba ga posmatrati u ključu ne samo izbora u Srbiji, već i izbora unutar Amerike.
Američki međuizbori biće održani u novembru ove godine, a na njima će se glasati za svih 435 mesta u Predstavničkom domu Kongresa, za 35 od 100 mesta u Senatu i za guvernere u 36 saveznih država i tri teritorije. Dvoje senatora, Durbin i Šahin, predstavljaju Demokrate i zastupaju onu politiku od koje je Trampova administracija napravila otklon kada je suspendovala Strateški dijalog s Kosovom i izrazila zabrinutost zbog odnosa Prištine prema tamošnjim Srbima. Pre Prištine, Durbin i Šahin su posetili Tiranu i Sarajevo.
Naš sagovornik dodaje i to da je, pored remećenja srpsko-američkih odnosa, uvek prisutna i večita želja Albanaca da stvore sebi jako zaleđe koje bi im pomoglo u eventualnom sutrašnjem ratu sa ostatkom Srbije.
Albanci smatraju da će im Amerika pružiti zaštitu u slučaju da ostvare svoje planove o potpunom etničkom čišćenju preostalih Srba na Kosovu i Metohiji, na šta bi Srbija eventualno odgovorila vojnom intervencijom. U toj situaciji, oni smatraju da bi, ukoliko bi se američka baza nalazila na toj teritoriji, bili zaštićeni od strane Amerikanaca. Ne vidim tu nikakvu skrivenu logiku ni filozofiju, oni to rade od početka, zaključuje Petronijević.