https://lat.sputnikportal.rs/20261014/moskva-upozorava-balkan-clanstvo-u-eu-ima-svoju-cenu-1204427664.html
Poruka iz Moskve za Balkan: Ko uđe u EU više nije neutralan
Poruka iz Moskve za Balkan: Ko uđe u EU više nije neutralan
Sputnik Srbija
Evropska unija se poslednjih decenija suštinski promenila, a njeno proširenje više ne podrazumeva mogućnost da nove članice zadrže neutralan status, izjavila je... 14.10.2026, Sputnik Srbija
2026-10-14T08:27+0200
2026-10-14T08:27+0200
2026-10-14T11:49+0200
rusija
rusija
rusija – politika
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0c/01/1193204652_0:333:3034:2040_1920x0_80_0_0_8af484d86361dd8023bfc02366461e54.jpg
Zaharova je istakla da je način na koji će balkanske zemlje graditi odnose sa Evropskom unijom njihov suvereni izbor, ali je podsetila da one već decenijama čekaju na članstvo.Prema njenim rečima, Albanija je na evropskom putu od 2000. godine, Severna Makedonija od 2004, Crna Gora od 2008, a Srbija od 2009. godine.Ona je ocenila da ubrzana militarizacija Evropske unije, neuspešna migraciona politika i, kako je navela, potpuno iracionalno odustajanje od trgovinske i energetske saradnje sa Rusijom imaju izuzetno negativne posledice po socijalno-ekonomsku situaciju u Evropi.Kao primer slabljenja privlačnosti EU navela je referendum na Islandu u avgustu, tvrdeći da su se građani te zemlje izjasnili protiv obnavljanja pregovora o članstvu u Uniji.Zaharova je posebno upozorila da se Evropska unija sve više pretvara u vojni blok, dok Rusiju proglašava glavnom egzistencijalnom pretnjom, čak i u periodu nakon okončanja sukoba u Ukrajini.Prema njenoj oceni, takav zaokret suštinski je promenio sam karakter proširenja Evropske unije.Ona je istakla da čak i perspektiva skorog pristupanja Evropskoj uniji automatski podrazumeva neophodnost usklađivanja sa antiruskim kursom Brisela.To, kako je objasnila, uključuje uvođenje sankcija Rusiji, sveobuhvatnu podršku vlastima u Kijevu i prihvatanje drugih konfrontacionih spoljnopolitičkih ciljeva i zadataka, koji se ne poklapaju uvek sa nacionalnim prioritetima zemalja kandidata.
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0c/01/1193204652_0:0:2732:2048_1920x0_80_0_0_441aa6d9232de427b6a728a7ee4c9a7d.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
rusija, rusija – politika
rusija, rusija – politika
Poruka iz Moskve za Balkan: Ko uđe u EU više nije neutralan
08:27 14.10.2026 (Osveženo: 11:49 14.10.2026) Evropska unija se poslednjih decenija suštinski promenila, a njeno proširenje više ne podrazumeva mogućnost da nove članice zadrže neutralan status, izjavila je zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova, upozorivši zemlje Zapadnog Balkana da evropske integracije podrazumevaju i prihvatanje antiruske politike Brisela.
Zaharova je istakla da je način na koji će balkanske zemlje graditi odnose sa Evropskom unijom njihov suvereni izbor, ali je podsetila da one već decenijama čekaju na članstvo.
Prema njenim rečima, Albanija je na evropskom putu od 2000. godine, Severna Makedonija od 2004, Crna Gora od 2008, a Srbija od 2009. godine.
„Za to vreme Evropska unija se, naravno, značajno promenila. I to nikako nabolje. Reč je i o ekonomskim pokazateljima i o načinu delovanja na međunarodnoj sceni”, poručila je Zaharova.
Ona je ocenila da ubrzana militarizacija Evropske unije, neuspešna migraciona politika i, kako je navela, potpuno iracionalno odustajanje od trgovinske i energetske saradnje sa Rusijom imaju izuzetno negativne posledice po socijalno-ekonomsku situaciju u Evropi.
Kao primer slabljenja privlačnosti EU navela je referendum na Islandu u avgustu, tvrdeći da su se građani te zemlje izjasnili protiv obnavljanja pregovora o članstvu u Uniji.
Zaharova je posebno upozorila da se Evropska unija sve više pretvara u vojni blok, dok Rusiju proglašava glavnom egzistencijalnom pretnjom, čak i u periodu nakon okončanja sukoba u Ukrajini.
Prema njenoj oceni, takav zaokret suštinski je promenio sam karakter proširenja Evropske unije.
„Ovaj proces više ni na koji način ne podrazumeva mogućnost da nove članice zadrže neutralan status”, naglasila je Zaharova.
Ona je istakla da čak i perspektiva skorog pristupanja Evropskoj uniji automatski podrazumeva neophodnost usklađivanja sa antiruskim kursom Brisela.
To, kako je objasnila, uključuje uvođenje sankcija Rusiji, sveobuhvatnu podršku vlastima u Kijevu i prihvatanje drugih konfrontacionih spoljnopolitičkih ciljeva i zadataka, koji se ne poklapaju uvek sa nacionalnim prioritetima zemalja kandidata.
„Nadamo se da zemlje Zapadnog Balkana vide i analiziraju ove promene u Evropskoj uniji i da jasno sagledavaju posledice evropskih integracija po sopstvene nacionalne interese i blagostanje svojih građana”, poručila je Zaharova.