00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Nemoguća misija: Ovako se Evropa priprema za rat protiv Rusije

© Foto : Slika generisana veštačkom inteligencijomLansiranje sistema IRIS‑T
Lansiranje sistema IRIS‑T  - Sputnik Srbija, 1920, 13.10.2026
Pratite nas
Plan masovnog ubrzanog naoružavanja se pre svega odnosi na upotrebu dronova, krstarećih, taktičkih i balističkih raketa, svega što se primenjuje u Ukrajini. Dakle, ubrzano naoružavanje NATO je pre svega ubrzano naoružavanja Ukrajine. Ovim planom Evropa želi da nadoknadi zaostatak za Rusijom. Po gotovo svim parametrima, to je – nemoguća misija.
Ovo za Sputnjik kaže vojni analitičar Andrej Mlakar komentarišući prelazak NATO-a na plan ubrzanog masovnog naoružavanja, korenitu promenu globalne vojno-tehničke strategije alijanse:
„Može se reći i da je ovo u principu pokušaj osnaživanja evropske armije, pokušaj osamostaljivanja od zavisnosti od SAD. Američka politika je očigledno nepredvidiva, a Evropa se priprema za rat sa Rusijom“.
Ratno iskustvo iz Ukrajine je navelo NATO da donese plan za proširenje odbrambenih industrijskih kapaciteta. Alijansa se, umesto na pojedinačne, skupe i visokotehnološke sisteme za uništavanje ciljeva, sada oslanja na pojednostavljivanje svih komponenti. To podrazumeva i upotrebu civilnih tehnologija i proizvoda dvostruke namene.
Ovakav pristup treba da snizi cenu gotovog proizvoda i skrati vreme njegove proizvodnje, što je najvažnije, treba da omogući brzo povećanje obima proizvodnje. Pre svega, NATO odustaje od skupih visokopreciznih sistema u korist jednostavnijeg i masovnijeg naoružanja.

Glavni cilj NATO – da stignu Rusiju

Mlakar objašnjava da se 90 odsto komponenti za Ukrajinu sklapa u zapadnoj Evropi. Reč je o komercijalnim elementima, odnosno proizvodima dvostruke namene koji se mogu koristiti u vojne i civilne svrhe. Dodaje da je Evropa za četiri godine doživela ekspanziju upotrebe taktičkih krstarećih raketa dometa do 500 kilometara, pa i onih do 2.000 kilometara.
„Evropa želi da nadoknadi zaostatak za Rusijom, pre svega kada je reč o taktičkim raketama Iskander-M i Iskander-K, odnosno krstarećim raketama dometa 2.500 kilometara. Tu su i PVO sistemi, pre svega oni dvostruke namene. To se odnosi na IRIS-T, koji Evropa proizvodi, pošto je Patriot dosta skup, odnosno francuski SAMP/T. IRIS-T ima dve verzije koje koriste i kojima Evropa želi da se opremi. U svakom slučaju, želi da izgradi svoju protivvazduhoplovnu zaštitu, pošto je praktično i nema“.
Naš sagovornik dodaje da nešto od ovakve opreme ima Nemačka koja je na začetku uspostavljanja antiraketnog štita. A to je i suština ubrzanog naoružavanja, masovna proizvodnja dronova, taktičkih FPV dronova, bespilotnih letelica strateške namene i krstarećih raketa. U Evropi se već proizvodi šest ili sedam tipova, a prednjače Norveška, Danska i Švedska, zajedno sa Nemačkom, Poljskom i Holandijom.
„To je pokušaj da se parira Rusiji, odnosno njenim raketama taktičkog i srednjeg dometa“, objašnjava Mlakar.

Trampove ucene i sistemi Južne Koreje

Analitičar tvrdi da se NATO, odnosno Evropa, ovim planom zapravo priprema za rat sa Rusijom. Želi da nadoknadi zaostatak i uspostavi sistem koji će joj omogućiti da vojno parira Rusiji:
„Samo se Evropa kasno probudila iz zimskog sna. Činjenica je da ne može da parira Rusiji ni po tehničkim mogućnostima, ni po snazi, pa je zato odlučeno da se to nadoknadi uz pomoć raketa i raketnih sistema, odnosno da se pokaže prednost brzog naoružavanja i da Evropa ima kapacitete“.
Mlakar dodaje da je očigledno da američki predsednik Donald Tramp ucenjuje Evropu, a da joj sa druge strane prodaje dosta skupo oružje. Uz sve to, rokovi isporuke su veoma otegnuti. Najbolji primer je raketni sistem HIMARS:
„Hrvatska skoro godinu i po dana čeka HIMARS i još će ga čekati. Zato su bili prinuđeni da uzmu južnokorejske sisteme Čunmo. Zato se i Poljska odlučila na kupovinu južnokorejskih tenkova. Na to se odlučila i Rumunija, koja će, pored američkih abramsa, imati južnokorejske tenkove. Rumunske i oklopne jedinice Poljske će biti skoro identične. Ide se na unifikaciju“.

Nedostižna proizvodnja Ruske Federacije

Kada je reč o artiljeriji, Mlakar dodaje i da je američka vučna zastarela, i zato se kupuje južnokorejska, koju danas poseduje gotovo polovina članica NATO-a.
U miru nije škripalo, sada je problem ratna proizvodnja, odnosno prebacivanje sa mirnodopske na ratnu. Mlakar kaže da u Rusiji to nikada nije bio problem, ima iskustva s tim. Zapad nema i to mu stvara ogromne probleme.
„Rusija za mesec dana može da obnovi proizvodnju deset, dvadeset ili trideset tenkova, dok NATO jedva može da proizvede deset tenkova za godinu dana. To dovoljno govori. Rusija za šest meseci izbaci deset do dvadeset aviona, a NATO jedan do dva. Da ne govorimo o paritetu u proizvodnji artiljerijskih granata, a to je posebna priča, ili o dronovima kamikazama Geranj. Rusija proizvede skoro tri paketa Geranja na mesečnom nivou, a NATO ne može da proizvede ni jedan. Čak su i to morali da kopiraju od oborenih primeraka, da ne govorimo o revoluciji kada je reč o krstarećim raketama“.

Deo NATO plana već realizovan

Važna komponenta nove NATO strategije, pored brže proizvodnje naoružanja je i rad na infrastrukturi. Plan je da se modernizuju zastarele vojne baze, pruge, putevi, sve što može da omogući da se teške trupe i oprema mnogo brže prebace sa zapada na istok.
Mlakar podseća da je ovu strategiju pokrenuo bivši komandant Kopnenih snaga SAD u Evropi Ben Hodžis još 2018. godine. Njegova realizacija je već počela, od 2023. do prošle godine održavane su najveće vojne vežbe munjevitog transporta iz luka Roterdam, Hamburg i Gdanjsk u Litvaniju.
Nemačka je prednjačila u brzom prebacivanju trupa i upotrebi teških kamiona, takozvanih „ro-ro“ verzija specijalizovanih za prevoz posebnog tereta, pre svega kontejnera. NATO je, kaže Mlakar, ovaj deo plana, dosta uspešno realizovao.
„Utvrdili su da veliki broj mostova, tunela i železničkih pruga nije bio pogodan za transport teške opreme i naoružanja. Tenkovi na Zapadu su dosta širi, glomazniji od ruskih iz porodice T, poput T-90M, T-80 i njihovih modernizovanih verzija. Bilo je potrebno i proširivanje mostova i tunela, kao i ojačavanje mostova da bi mogli da izdrže opterećenje. U Evropi mogu da izdrže do 50 tona, a prosečan NATO tenk teži oko 75. Zamislite da preko takvog mosta pređe četa od 30 tenkova, od tog mosta ne bi ništa ostalo“.

Krstareće rakete presudne

Naš sagovornik kaže da je rat u Ukrajini između ostalog pokazao da ratovi budućnosti neće biti samo ratovi tenkova, već će u njima značajnu ulogu imati krstareće rakete, dubinski udari i gađanje ciljeva duboko u unutrašnjosti neprijateljske teritorije, kao i krstareće rakete namenjene gađanju duboko utvrđenih ciljeva.
„Protivraketna odbrana će biti nešto o čemu će morati da razmišljaju i male zemlje. Više neće biti dovoljno samo obarati dronove, nego će se voditi borba protiv krstarećih raketa. Time su se neki bavili davno, početkom dvehiljaditih godina, borbom protiv oružja velike preciznosti, a sada smo došli u fazu masovne upotrebe krstarećih raketa. Određeni tipovi upotrebljeni su tokom NATO agresije na nas, a kasnije su dati Ukrajini kao vojna pomoć“, zaključuje Mlakar.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala