Jeziva tišina ispod Avale: Mesto koje krije strašnu priču o hiljadama ubijenih Srba
Jeziva tišina ispod Avale: Mesto koje krije strašnu priču o hiljadama ubijenih Srba
Sputnik Srbija
Svake godine početkom oktobra, Srbija obeležava Dan sećanja na desetine hiljada nevino stradalih Srba, Jevreja i Roma, ubijenih od ruke nacista i njihovih... 10.10.2026, Sputnik Srbija
Svake godine početkom oktobra, Srbija obeležava Dan sećanja na desetine hiljada nevino stradalih Srba, Jevreja i Roma, ubijenih od ruke nacista i njihovih pomagača u Drugom svetskom ratu.
Svake godine početkom oktobra, u Spomen-parku „Jajinci”, na mestu gde su nacisti i njihovi pomagači pogubili na desetine hiljada nevinih žrtava, obeležava se Dan sećanja na stradanje Srba, Jevreja i Roma u Drugom svetskom ratu
Komisija za utvrđivanje ratnih zločina, koja je formirana odmah po završetku Drugog svetskog rata, nakon istrage je iznela podatak da je na stratištu u Jajincima stradalo 80.000 ljudi.
Državnu ceremoniju očuvanja sećanja na više desetina hiljada žrtava fašističkog terora ubijenih na ovom najvećem stratištu u okupiranoj Srbiji organizovala je Vlada Republike Srbije
Jedno od preživelih dece logoraša zloglasnog logora Jasenovac, Jelena Buhač Radojčić (po kojoj je snimljen film "Dara iz Jasenovca") godinama odaje počast kod spomen obeležja u Jajincima
Bojan Arbutina, direktor Muzeja žrtava genocida, koji često ukazuje na to da se spomen-park u Jajincima koristi kao mesto za izlete i brojne neprimerene aktivnosti (voze se auto-trke, organizuju izleti, proslave...)
Počast stradalima odali su i predstavnici grada Beograda, opštine Voždovac, Ministarstva unutrašnjih poslova, SUBNOR-a Srbije, Udruženja logoraša 1941-1945, Saveza jevrejske zajednice, Jevrejske opštine Beograd, Nacionalnoga saveta romske manjine i Udruženja 6. ličke divizije...
Komemorativnim skupom kod Centralnog spomenika žrtvama zloglasnog stratišta, odata je pošta desetinama hiljada Srba, Roma i Jevreja ubijenih od ruke okupatora i njihovih pomagača
Okupatori su izabrali vojno strelište u blizini Jajinaca ispod Avale, kao najpodesnije mesto, kako za pogubljenja desetina hiljada ljudi, tako i za sahranjivanja onih koji su ubijeni ugljenmonoksidom u "dušegupkama". Okolna gusta šuma skrivala je stratište od znatiželjnih pogleda
Ovaj prostor je pre rata služio kao "Školsko strelište beogradskog garnizona" vojske Kraljevine Jugoslavije, da bi ga nemačke vlasti pretvorile u mesto za egzekucije onih koje su oni osudili na smrt: logoraša iz logora logora "Topovske šupe", "Banjica", "Staro sajmište", kao i zatvorenika iz beogradskih zatvora
Streljanja u Jajincima trajala su od jula 1941. do novembra 1943. godine. Po prestanku egzekucija, nacisti su pristupili uklanjanju tragova svojih zlodela, te su u periodu od novembra 1943. do aprila 1944. godine, vršili ekshumaciju i spaljivanje leševa, kako bi sakrili tragove zločina.
Poslednje žrtve streljanja u Jajincima bila su 55 Jevreja i 35 Roma koji su streljani 4. aprila 1944. nakon završetka spaljivanja eshumiranih leševa. Poštu stradalim Romima, tradicionalno odaju predstavnici romske zajednice (Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine)
Egzekucije u Jajincima je vršio nemački 64. policijski bataljon, koji je davao svoje ljudstvo, kako za strelište, tako i za čuvanje logoraša u Beogradu i njihov transport u Jajince. Streljanja su vršena uglavnom u ranim jutarnjim časovima, a vrlo retko preko dana
Kako su se streljanja odvijala masovno i kontinuirano od 1941. do 1943. godine, okupatoru su povremeno u egzekucijama pomagali i vojnici Srpske državne straže (oružane formacije Vlade narodnog spasa Milana Nedića)
Na gubilištu ispod Avale odvođeni su Srbi, Jevreji, Romi, pristalice i pripadnici Narodnooslobodilačkog pokreta, kao i pristalice i pripadnici Četničkog pokreta Draže Mihailovića
Memorijalni park „Jajinci” i centralni spomenik svečano su otvoreni 20. oktobra 1964. godine, povodom obeležavanja dve decenije od oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu.
Formiranje spomen-parka otpočeto je 7. jula 1951. godine postavljanjem prvog spomenika na samom ulazu u kompleks. Spomenik je delo vajara Stevana Bodnarova i arhitekte Leona Kobilja
Centralni spomenik je podignut na prostoru gde se nalazila jedna od najvećih i najdubljih raka za čije su kopanje bili angažovani grobari sa Novog Groblja. Prema kazivanjema svedoka spaljivanja žrtava, u najdubljoj raki, pronađena su tela više hiljada Jevreja ubijenih u "dušegupki"
Komemoracija u Jajincima je, ne samo sećanje na desetine hiljada ubijenih Srba, Roma i Jevreja, već i trajna obaveza svih nas da čuvamo uspomenu na nevino stradale, i istinu o njihovim stradanjima prenosimo potomcima
Pristup ćaskanju je blokiran zbog narušavanja pravila.
Ponovo možete da učestvujete za:∞.
Ako se ne slažete sa blokiranjem, koristite formular za povratne informacije
Razgovor je završen. U diskusiji možete učestvovati 24 sata od objavljivanja članka.