https://lat.sputnikportal.rs/20261009/novi-ruski-cip-moze-da-ulovi-celije-raka-rezultat-za-svega-20-minuta-iz-nekoliko-mililitara-krvi-1204219514.html
Novi ruski čip može da ulovi ćelije raka: Rezultat za svega 20 minuta iz nekoliko mililitara krvi
Novi ruski čip može da ulovi ćelije raka: Rezultat za svega 20 minuta iz nekoliko mililitara krvi
Sputnik Srbija
Naučnici Južnog federalnog univerziteta, zajedno sa ruskim i stranim kolegama, napravili su uređaj za otkrivanje ćelija raka u krvi. 09.10.2026, Sputnik Srbija
2026-10-09T07:37+0200
2026-10-09T07:37+0200
2026-10-09T07:37+0200
nauka i tehnologija
nauka i tehnologija
medicina
rusija
rak dojke
metastaza
društvo
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/01/17/1181922594_0:97:1024:673_1920x0_80_0_0_a87c821b592ea2c1d1ae3691b29b897e.jpg
Kako su objasnili naučnici, sekundarni tumori, metastaze, nastaju kada se pojedinačne ćelije iz primarnog tumora odvoje i prošire na druga tkiva putem krvi ili limfnog sistema. Takve cirkulišuće tumorske ćelije su veoma retke: javljaju se u nekoliko milijardi krvnih ćelija.Uređaj koji su napravili stručnjaci Južnog federalnog univerziteta, Krasnojarskog državnog medicinskog univerziteta, Krasnojarskog naučnog centra Sibirskog ogranka Ruske akademije nauka, Krasnojarskog regionalnog kliničkog onkološkog dispanzera i Univerziteta Pandžab u Indiji može da otkrije cirkulišuće tumorske ćelije u nekoliko mililitara krvi.Princip rada novog čipa veličine novčića zasniva se na izdvajanju ćelija raka pomoću receptora za folnu kiselinu, kojih zdrave ćelije imaju znatno manje.Uređaj je prilagođen za detekciju ćelija tumora dojke.Eksperimenti su pokazali da može da detektuje 80-91 procenat cirkulišućih tumorskih ćelija bez lažno pozitivnih rezultata. Štaviše, preko 95 procenata zarobljenih ćelija je ostalo živo i netaknuto – ovo je važno za dalja molekularna istraživanja.Ovo je samo prvi korak pretkliničkih ispitivanja. Trenutno, Univerzitet u San Francisku nastavlja da kreira nove geometrije za mikrofluidne uređaje, dok u Krasnojarsku rade na poboljšanju selektivnosti hvatanja ćelija na bazi aptamera.Rad se sprovodi u okviru projekta Južnog federalnog univerziteta „Ubrzana mikro- i malotonažna proizvodnja materijala“, u okviru programa strateškog akademskog liderstva „Prioritet 2030“, uz podršku Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvete i nauke.Pogledajte i:
https://lat.sputnikportal.rs/20260923/ruski-naucnici-na-tragu-nove-terapije-protiv-raka-jedinjenja-zlata-do-10-puta-efikasnija-od-platine-1203681970.html
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/01/17/1181922594_0:0:1024:768_1920x0_80_0_0_ba9d182ef644265ad8ce632c9676129a.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
nauka i tehnologija, medicina, rusija, rak dojke, metastaza, društvo
nauka i tehnologija, medicina, rusija, rak dojke, metastaza, društvo
Novi ruski čip može da ulovi ćelije raka: Rezultat za svega 20 minuta iz nekoliko mililitara krvi
Naučnici Južnog federalnog univerziteta, zajedno sa ruskim i stranim kolegama, napravili su uređaj za otkrivanje ćelija raka u krvi.
Kako su objasnili naučnici, sekundarni tumori, metastaze, nastaju kada se pojedinačne ćelije iz primarnog tumora odvoje i prošire na druga tkiva putem krvi ili limfnog sistema. Takve cirkulišuće tumorske ćelije su veoma retke: javljaju se u nekoliko milijardi krvnih ćelija.
„U kliničkoj praksi se sada primenjuje relativno redak i skup metod, koji zahteva složenu opremu i kvalifikovano osoblje — protočna citometrija, kao i magnetna rezonanca i kompjuterska tomografija“, rekao je jedan od autora istraživanja, zamenik direktora Međunarodnog istraživačkog instituta za pametne materijale Južnog federalnog univerziteta Aleksandar Guda.
Uređaj koji su napravili stručnjaci Južnog federalnog univerziteta, Krasnojarskog državnog medicinskog univerziteta, Krasnojarskog naučnog centra Sibirskog ogranka Ruske akademije nauka, Krasnojarskog regionalnog kliničkog onkološkog dispanzera i Univerziteta Pandžab u Indiji može da otkrije cirkulišuće tumorske ćelije u nekoliko mililitara krvi.
Princip rada novog čipa veličine novčića zasniva se na izdvajanju ćelija raka pomoću receptora za folnu kiselinu, kojih zdrave ćelije imaju znatno manje.
„Zidovi kanala su obloženi filmom napravljenim od prirodnog polimera dobijenog iz ljuštura rakova (hitozan), na koji su vezani molekuli-zamke. To su folna kiselina i sintetički fragmenti DNK (aptameri), koji se čvrsto drže za ćelije raka. Krv prolazi kroz lavirint, ćelije raka se lepe za zidove, a sve ostalo prolazi dalje. Kao rezultat toga, za 20 minuta, iz nekoliko mililitara krvi možemo da uhvatimo te retke vesnike budućih metastaza i da ih uhvatimo žive. Lekar je u mogućnosti da prati bolest pomoću rutinske analize krvi“, objasnio je Guda.
Uređaj je prilagođen za detekciju ćelija tumora dojke.
Eksperimenti su pokazali da može da detektuje 80-91 procenat cirkulišućih tumorskih ćelija bez lažno pozitivnih rezultata. Štaviše, preko 95 procenata zarobljenih ćelija je ostalo živo i netaknuto – ovo je važno za dalja molekularna istraživanja.
„Različiti imunomagnetni i mikrofluidni rastvori se koriste za rešavanje istog dijagnostičkog problema, ali u mnogim sistemima, zarobljene ćelije moraju se ručno preneti u poseban modul za analizu, gde se gube i oštećuju. Naše rešenje je pristupačnije i sa ekonomskog i sa tehnološkog stanovišta. Jedan čip se može štampati u 3D verziji za približno 45 minuta, a komponente se mogu prilagoditi određenoj vrsti raka“, dodao je naučnik.
Ovo je samo prvi korak pretkliničkih ispitivanja. Trenutno, Univerzitet u San Francisku nastavlja da kreira nove geometrije za mikrofluidne uređaje, dok u Krasnojarsku rade na poboljšanju selektivnosti hvatanja ćelija na bazi aptamera.
Rad se sprovodi u okviru projekta Južnog federalnog univerziteta „Ubrzana mikro- i malotonažna proizvodnja materijala“, u okviru programa strateškog akademskog liderstva „Prioritet 2030“, uz podršku Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvete i nauke.