00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920, 26.08.2021
DRUŠTVO
Društvene teme, zanimljive priče, reportaže, događaji, festivali i kulturna dešavanja iz Srbije, i ostatka sveta

Najstarija kopnena životinja ima skoro 200 godina

© REUTERS Joe HollinsNajstarija kopnena životinja kornjača Džonatan
Najstarija kopnena životinja kornjača Džonatan - Sputnik Srbija, 1920, 08.10.2026
Pratite nas
Najstarija poznata kopnena životinja na svetu je džinovska kornjača po imenu Džonatan stara oko 194 godine sa ostrva Aldabre, najvećeg atola u Indijskom okeanu koji pripada državi Sejšeli, tvrde naučnici iz Fondacije Kalel, neprofitne naučne organizacija posvećene istraživanju dugovečnosti i starenja putem analize genetike.
Godine koje je doživela, kornjača možda duguje kombinaciji genetskih osobina i sposobnosti da ključne ćelijske sisteme održava mladim, kažu naučnici iz Kalela.
Poznato je da ova vrsta kornjača živi više od 100 godina, ali jedinka Džonatan je to daleko premašila.
Doneta daleke 1882. godine sa atola Aldabra ili Granitnih Sejšela na udaljeno ostrvo Sveta Jelena u južnom Atlantiku kao potpuno odrasla životinja, ova kornjača sada boravi u ograđenom, spšecijalno adaptiranom prostoru.

„Za druge kornjače sa Aldabre tvrdilo se da su živele koliko i Džonatan, ali ova jedinka ima najviše dokumentovanih dokaza koji podržavaju njenu procenjenu starosnu dob“, rekao je Bendžamin Vajsvil, istraživač povezan sa organizacijom Kalel i jedan od glavnih autora studije koja je danas objavljena u časopisu Sajens Advansis.

Naučnici su proučavali Džonatana kako bi istražili tajne neverovatne dugovečnosti ove životinje, sekvencirajući njegov genom i analizirajući njegov epigenom - hemijske markere koji kontrolišu koji se geni aktiviraju i deaktiviraju.
„Pronašli smo promene u Džonatanovom genomu povezanom sa dugovečnošću, kao što su popravka DNK, funkcija mitohondrija, regulacija insulina i funkcija telomera“, rekao je Vajsvil.
Mitohondrije su strukture koje se smatraju izvorom energije ćelije, insulin je hormon koji pomaže u regulisanju nivoa šećera u krvi propuštajući ga u ćelije tela radi energije.
Telomere su zaštitne kapice na krajevima hromozoma, struktura koje nose genetske informacije unutar ćelijskih jedara.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala