Marta Kos najavljuje nove ucene: Videćemo ozbiljnost nove vlade Srbije – moraće da nam isporuče više!

© AP Photo / Omar Havana
Pratite nas
Evropski komesar za proširenje Marta Kos izjavila je danas će Srbija morati da uradi više u procesu pristupanja Evropskoj uniji i da će videti kako će se buduća vlada ponašati u tom pogledu.
Predstavljajući plan Evropske komisije za pripremu EU za buduće proširenje pred Spoljnopolitičkim odborom Evropskog parlamenta, Kos je rekla da Srbija nije u grupi najnaprednijih zemalja koje će dobiti posebne mape puta u procesu pristupanja EU.
„Srbija će morati da isporuči više. Videćemo ozbiljnost njihove vlade posle izbora, ako ne budu samo pričali da žele da budu članica nego da konretno rade na tome, posebno u pogledu strateškog usaglašavanja i usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom“, rekla je Marta Kos.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Kos je rekla da se nada da će posle izbora nastaviti put ka EU, ako politički lideri budu ozbiljni u pogledu nastavka procesa pristupanja.
„Mapa puta ima smisla samo ako se auto kreće, nema smisla kada stoji u mestu. Treba da uradimo sve kako bi auto počeo da se kreće“, rekla je Kos, navodeći da su reforme glavno gorivo za motor koji pokreće automobil.
Evropski komesar je juče najavila da će 28. oktobra, zajedno sa novim Paketom proširenja, biti predstavljene mape puta za četiri zemlje koje su najviše napredovale u evrointegracijama – Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, koje će sadržati naredne korake, okvirne rokove i konkretne ciljeve u procesu pristupanja.
Mape puta su deo predloga Evropske komisije za pripremu Unije za buduće proširenje, koji između ostalog obuhvata jačanje već postojećih sektorskih zaštitnih mehanizama protiv nazadovanja budućih članica EU i uvođenje novog institucionalnog zaštitnog mehanizma.
Tri sektorske zaštitne mere u oblastima privrede, unutrašnjeg tržišta i pravosuđa i unutrašnjih poslova, prema ranijim ugovorima o pristupanja mogle su da se aktiviraju tokom tri godine od pristupanja neke zemlje, a novi ugovori će značajno produžiti taj period.
Novi institucionalni zaštitni mehanizam odnosio bi se na ozbiljna kršenja osnovnih vrednosti na kojima se EU zasniva i principa lojalne saradnje. Ovaj mehanizam bi, u najtežim slučajevima, mogao da uključi uskraćivanje fondova ili suspenziju prava glasa, a primenjivao bi se tokom 15 godina od pristupanja.
„Koristićemo stare zaštitne mehanizme ali želimo da uvedemo novu meru kada nove članice krše vladavinu prava, demokratiju i vrednosti. Predlažemo tranzicioni period od 15 godina da bismo mogli brže da delujemo nego što nam to omogućava član 7 Ugovora EU“, rekla je Kos, istakavši da to ne znači da će nove članice biti u drugačijoj poziciji od starih članica.
Još jedna nova zaštitna mera koja je predložena jeste da se nove članice tokom prvih godina članstva dobrovoljno obavežu da ne blokiraju buduća proširenja zbog bilateralnih sporova sa zemljom kandidatom.
Kos je rekla da to neće biti deo novih ugovora o pristupanju, već kao posebna deklaracija.
Sve mere zaštite od nazadovanja novih članica u ispunjavanju obaveza preuzetih tokom pristupnih pregovora bile bi privremene, ciljane, reverzibilne i podložne redovnom preispitivanju.
Evropska komisija predlaže i da se jednoglasno odlučivanje zameni kvalifikovanom većinom u nekim oblastima, uključujući otvaranje klastera i druge međukorake u pristupnim pregovorima.
Jedna od tačaka novog predloga je i ambiciozniji model postepene integracije u određene politike i sektore za šta su uslovi reforme, strateška usklađenost i poštovanje zajedničkih vrednosti.
Evropski komesar je na sednici Spoljnopolitičkog odbora rekla da to znači da će zemljama kandidatima biti ponuđeno mnogo više mogućnosti, ali uz strože principe.
„Samo kandidati koji su ozbiljni da budu članice mogu da budu deo dublje postepene integracije. Tražićemo strateško usklađivanje s EU i punu usaglašenost sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom“, istakla je Kos, dodajući da postepena integracija nije zamena za članstvo.
Pogledajte i:

